Zdravstvena zaštita oko 300.000 stranih radnika u Hrvatskoj izmakla je kontroli sustava. Sve je više bolesti kao što su tuberkuloza, tifus ili malarija, pa Vlada RH mijenja zakon koji će omogućiti obavezan zdravstveni pregled stranih radnika.

Zdravstvena zaštita stranih radnika u Hrvatskoj, kojih je prema posljednjim podacima oko 300.000, izmakla je kontroli sustava. Ono o čemu Nacional piše već dvije godine sada se počinje, nažalost, realizirati u praksi zbog nespremnosti hrvatskog zdravstvenog sustava na brojne izazove koji su se dosad već trebali rješavati. Sve češći prijavljeni slučajevi zaraznih i drugih u Europi ne tako čestih bolesti – tuberkuloze, tifusa, malarije – ponovno su u fokus stavili kontrolu i zdravstvenu zaštitu osoba koje u Hrvatsku dolaze raditi. U ovom trenutku stranac je svaki deseti radnik u Hrvatskoj, a Hrvatska udruga poslodavaca predviđa da će Hrvatska do 2030. imati oko pola milijuna stranih radnika. Dakle, svaki četvrti radnik mogao bi do kraja ovog desetljeća biti stranac. Zbog toga će Ministarstvo zdravstva osnovati stručnu radnu skupinu s ciljem pripreme zakonskih izmjena koje bi omogućile obavezne zdravstvene preglede stranih radnika pri ulasku u zemlju. Kako kažu u Ministarstvu, u ovom slučaju osnivanje stručne radne skupine ima za cilj unaprijediti sustav ranog otkrivanja zaraznih bolesti među stranim radnicima koji dolaze u Hrvatsku.

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

“Time će se povećati zaštitu zdravlja opće populacije. Dosadašnja praksa pokazala je da dio stranih radnika dolazi bez odgovarajućih zdravstvenih pregleda ili cijepljenja, što predstavlja potencijalni javnozdravstveni rizik, osobito u kontekstu bolesti koje imaju dug period inkubacije i koje se mogu širiti u zajednici. Kroz izmjenu Zakona o strancima koja bi trebala stupiti na snagu do kraja ove godine, uvrstit će se dodatni uvjeti koji će se primjenjivati na strane radnike. Osim članova Ministarstva zdravstva, u radnoj skupini sudjeluju stručnjaci iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Radne skupine se uobičajeno formiraju u trenucima kada je potrebno iznaći rješenja uz suradnju bilo više stručnjaka jednog resora ili multiresorno, kao što je ova“, istaknuli su iz Ministarstva.

Koliko je ozbiljan problem činjenica da se strani radnici nisu testirali na neke bolesti ili se nisu cijepili? Iz Ministarstva su objasnili da se zasad radi o ograničenom broju pojedinačnih slučajeva, ali da treba biti svjestan činjenice da propust u ranom otkrivanju zaraznih bolesti može imati ozbiljnih posljedica. Prethodni zdravstveni pregledi, kažu, omogućili bi bolje pravovremeno prepoznavanje bolesti i pravovremeno pružanje zdravstvene skrbi:

“Aktualno, najčešće zabilježena bolest među stranim radnicima je tuberkuloza. Tuberkuloza se ne širi tako brzo kao, primjerice, gripa ili druge virusne bolesti. ali zbog moguće latentne infekcije i uobičajeno teže kliničke slike, njezino rano otkrivanje ostaje prioritet. Osim tuberkuloze, pojedinačni slučajevi uključuju hepatitis B i C, trbušni tifus, HIV infekciju i enterične infekcije.”

Podaci Nacionalnog registra za tuberkulozu HZJZ-a pokazuju kontinuirani lagani porast broja oboljelih stranih državljana u RH od 2021. do 2024., a preglede bi po dolasku u RH obavljali zavodi za javno zdravstvo

Prema preliminarnim podacima koje je Hrvatski zavod za javno zdravstvo poslao Nacionalu, broj stranih državljana novooboljelih u 2024. od tuberkuloze iznosi 48, virusnog hepatitisa B 56, trbušnog tifusa 1, a zaraženih HIV-om 92. Valja napomenuti i kako službeni podaci pokazuju da je u toj godini izdano oko 200.000 radnih dozvola za strane radnike.

“Po pitanju višegodišnje dinamike HIV infekcije posljednjih pet godina raste prosječan broj novodijagnosticiranih slučajeva (91). No po stopi od oko 2,5 na 100.000 stanovnika, Hrvatska je i dalje zemlja niske učestalosti. Uglavnom se radi o osobama iz istočne Europe. Po pitanju trbušnog tifusa od 2022. godine do sada imamo pet prijavljenih slučajeva. Svi importirani. Od toga četvero su strani radnici iz Azije. Dinamika novooboljelih od tuberkuloze je takva da blago raste udio novooboljelih i među našim građanima, ali i među strancima. Primjerice, udio novooboljelih među strancima u 2024. je bio 48 slučajeva, dok su u 2023. bila 42 slučaja, ali zasad smo po tom pitanju i dalje zemlja niske incidencije“, rekli su iz HZJZ-a.

Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, i Irena Hrstić, ministrica zdravstva, na čelu su institucija koje će provoditi ovaj projekt zaštite zdravlja | Foto: Robert Anic/PIXSELL

Kad je u pitanju tuberkuloza, pitanje je predstavlja li činjenica da se u Hrvatskoj ta bolest pojavila, ujedno i stvarnu opasnost. Jer poznato je da se hrvatski građani cijepe protiv tuberkuloze. No u Ministarstvu kažu da BCG cjepivo, koje se koristi protiv tuberkuloze, ne pruža doživotnu zaštitu niti potpuno sprječava razvoj bolesti, osobito kod odraslih i onih imunokompromitiranih zbog kroničnih bolesti:

“Stoga iako je razina zaštite u populaciji relativno visoka, uvođenje većeg broja osoba s aktivnom ili latentnom infekcijom povećava ukupni javnozdravstveni rizik. Zbog toga se sustav nadzora i kontrole zaraznih bolesti kontinuirano prilagođava novim okolnostima kako bi se očuvalo javno zdravlje.“

Podaci Nacionalnog registra za tuberkulozu HZJZ-a pokazuju kontinuirani lagani porast broja oboljelih stranih državljana u Hrvatskoj u razdoblju od 2021. do 2024. godine. Zdravstveni pregledi pri ulasku u zemlju do sada nisu bili obvezni, osim za djelatnosti koje to posebno zahtijevaju – primjerice, prehrambeni sektor – što će se, najavljuju u Ministarstvu zdravstva, ispraviti predloženim zakonskim izmjenama.

Zdravstvene preglede stranih radnika, prema novom modelu, trebale bi provoditi ovlaštene zdravstvene ustanove izvan RH, a po dolasku u RH zavodi za javno zdravstvo, tvrde u Ministarstvu, uz objašnjenje:

“Prije ulaska u RH suradnja bi se uspostavila s ovlaštenim centrima u zemljama porijekla, u koordinaciji s poslodavcima i konzularnim predstavništvima RH. Odgovornost za zaštitu zdravlja populacije zajednički je zadatak zdravstvenih i inspekcijskih tijela države, no važno je naglasiti i odgovornost poslodavaca koji zapošljavaju strane radnike te je važno da osiguraju osnovnu zdravstvenu zaštitu i provjere zdravstveni status.“

U Ministarstvu zdravstva kažu da je stranog radnika, ako ima reguliran boravak i zaposlenje, poslodavac obvezan osigurati pri zapošljavanju | Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Nameće se pitanje što se dogodi u slučaju kad strani radnik oboli od neke zarazne bolesti, liječi li se u Hrvatskoj i tko snosi trošak njegova liječenja. U Ministarstvu zdravstva kažu da je stranog radnika, ako ima reguliran boravak i zaposlenje, poslodavac obvezan osigurati pri zapošljavanju sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, čime se osigurava i njegovo pokriće za liječenje.

Za sad se testiranja i cijepljenja provode selektivno – prema postojećim pravilnicima za djelatnosti s povećanim epidemiološkim rizikom. Prema nacrtu zakonskih izmjena predviđa se da bi osnovne preventivne mjere bile obveza poslodavaca. Planirani model, kažu u Ministarstvu zdravstva, koji je još uvijek u razradi, predviđa testiranja i preglede, a i cijepljenja u matičnim državama putem akreditiranih ustanova prije dolaska, kao i dodatne preglede, testiranja i/ili cijepljenja u RH po dolasku:

“Testiranja bi uključivala obvezni pregled na tuberkulozu, kliconoštvo trbušnog tifusa i paratifusa te druge preglede i pretrage ovisno o zemlji porijekla radnika i indikacije utvrđene anamnezom i utvrđenim zdravstvenim stanjem. Uključena je provjera cijepnog statusa na ospice, rubeolu, parotitis, poliomijelitis, difteriju, tetanus i pertusis te će se u slučaju nepostojanja dokaza o potpunom cijepljenju obaviti  i cijepljenje. Odgovornosti će biti jasno definirane u skladu s novim propisima, a financiranje tih aktivnosti razmotrit će se u suradnji s relevantnim institucijama i poslodavcima. Trenutačno ljudski kapaciteti za to postoje unutar sustava zavoda za javno zdravstvo. Ako se pokaže potreba, provest će se dodatno zapošljavanje onog kadra koji će se pokazati nedostatnim i time osnažiti postojeće kapacitete.“

Strani će se radnici testirati i cijepiti u matičnim državama putem akreditiranih ustanova prije dolaska, a predviđeni su i dodatni pregledi, testiranja i/ili cijepljenja u RH po dolasku | Foto: Antonio Cascio/SOPA Images/Sipa USA

Spomenuti zdravstveni pregledi stranaca koji u Hrvatsku dolaze raditi uključivali bi fizički pregled te laboratorijske testove na tuberkulozu, hepatitis B i C, tifus, HIV i druge bolesti, kao i provjeru statusa cijepljenja. Nacional je prije godinu dana pisao o tom problemu prateći priču 22-godišnjeg radnika iz Nepala koji je nakon ozljede na radu mijenjao poslodavca i mjesto rada pa je uvidio da ne može na bolničko liječenje zato što nema liječnika obiteljske medicine. To se dogodilo i još uvijek se događa zbog nevjerojatne činjenice da strane radnike nitko ne uputi u podatak da imaju zdravstveno osiguranje te da je prvi korak k ostvarivanju tog prava izbor liječnika obiteljske medicine. To je, primjerice, samo jedna od nelogičnosti u zdravstvenom sustavu bez koje bi bilo manje problema, koji postaju sve jasniji i ozbiljniji.

Prvi korak prema povećanju učinkovitosti i prevladavanju takvih, gotovo početničkih, pogrešaka hrvatske administracije, takozvani su “One Stop punktovi“, gdje strani radnik na jednome mjestu može dobiti sve informacije koje će mu olakšati rad u Hrvatskoj i ukloniti nevjerojatne šumove u komunikaciji. Grad Zagreb i UNHCR otvorili su, primjerice, u rujnu prošle godine Centar dobrodošlice za izbjeglice i migrante – One Stop Shop, središnje mjesto za informiranje izbjeglica i migranata, koji je smješten u samom centru grada, u Petrinjskoj ulici 31, nedaleko od zgrade Policijske uprave. To je prvi centar u Hrvatskoj koji svim strancima pruža informacije o administrativnim procedurama potrebnima za ostvarivanje različitih prava u Hrvatskoj te pomoć u integraciji u društvo.

‘Odgovornost za zaštitu zdravlja zadatak je zdravstvenih i inspekcijskih tijela države, no važno je naglasiti i odgovornost poslodavaca koji zapošljavaju radnike’, kaže Irena Hrstić

Iako je Branko Kolarić, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, u rujnu prošle godine Nacionalu najavio program za integraciju stranih radnika koji bi se ondje počeo provoditi od 1. siječnja ove godine, taj projekt još nije krenuo. Kako je rekao Kolarić, osmišljen je program “Zagreb zdravi dom“ putem kojeg će se istražiti zdravstvene i socijalne potrebe stranog stanovništva, dakle, stranih radnika, migranata i azilanata:

“Prema tome ćemo kroz razgovore i fokus-grupe napraviti program onoga što u sustavu moramo mijenjati. Angažirali smo i antropologinju koja će istražiti medicinske i zdravstvene običaje u tim zemljama, ali i o kulturama i religijama zemalja iz kojih strani radnici dolaze. Svi se moramo mijenjati, odnosno, prilagođavati na nove uvjete. Cilj projekta je bolja integracija odnosno suradnja domicilnog stanovništva sa strancima. Nije stvar u tome da mi njih moramo integrirati, već na toj integraciji moramo zajedno raditi. Isto tako, počet ćemo provoditi malo intenzivnije sprječavanje zaraznih bolesti kod stranih radnika.“

‘Buduća bi testiranja uključivala obvezni pregled na tuberkulozu, kliconoštvo trbušnog tifusa i paratifusa te druge preglede i pretrage ovisno o zemlji porijekla radnika’, ističu u Ministarstvu zdravstva

Sudeći prema sadašnjim informacijama i najavama, napokon se sustav barem malo pokrenuo, a poznato je da početkom turističke predsezone kreće i navala radne snage, ponajviše po obalnim mjestima. Proljeće donosi porast zapošljavanja koji tradicionalno prethodi ljetnoj turističkoj sezoni. Uzlazni trend zapošljavanja potvrđuju i najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Broj osiguranika povećao se za više od 11.000 u samo jednom mjesecu – ožujku – čime je ukupna brojka zaposlenih u zemlji dosegnula 1,72 milijuna. Osim turizma, zapošljavanje raste i u sektorima povezanim s građevinarstvom, trgovinom i logistikom. Glavni pokretači tog rasta dolaze iz sektora turizma i ugostiteljstva, kao i iz građevinarstva, a sličan uzorak može se očekivati i u nadolazećim mjesecima.

U prilog tome govore i najnoviji podaci Ministarstva unutarnjih poslova o izdanim radnim dozvolama za strane državljane izvan Europske unije. Tijekom ožujka izdano ih je nešto više od 19.000, od čega se više od 12.000 odnosi na dozvole za rad u turizmu, ugostiteljstvu i građevinskom sektoru. U kumulativu, tijekom prva tri mjeseca 2025. izdano je ukupno 53.662 dozvola za boravak i rad, što je oko 1470 više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.