Nacional je proteklog tjedna dobio uvid u internu stručnu analizu poslovanja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u dijelu prerade drva i proizvodnje namještaja, u kojoj se sugerira da su dužnosnici nadležni za te djelatnosti Ministarstva, na čelu s ravnateljicom Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Renatom Ojurović, odgovorni za to što je hrvatska drvoprerađivačka industrija, umjesto u proizvodnji namještaja i tehnološki usavršenih finalnih proizvoda, neopravdano rasla u sektoru pilana i sirovine i poluproizvoda niske vrijednosti, čime su promašeni ciljevi Vladine Strategije razvoja industrijske prerade drva i papira iz 2004. godine, koji su bili izravno suprotni: povećati udio proizvodnje namještaja i tehnološki sofisticiranih proizvoda nauštrb pilanskih proizvoda niže vrijednosti. U toj analizi, koja je dostavljena Nacionalu, sugerira se da su za to vjerojatno postojali koruptivni financijski interesi te se navodi kako je od 2007. do 2023. nerazmjerno velik dio od više od 90 milijuna eura ukupno isplaćenih bespovratnih sredstava za razvoj drvoprerađivačke industrije, isplaćen tvrtkama niske tehnološke razine. Za takve postupke spomenuta analiza izravno odgovornima smatra spomenutu ravnateljicu Ojurović, bivšeg ravnatelja Uprave za drvnu industriju Stipu Velića te bivšeg voditelja službe u Sektoru za preradu drva i proizvodnju namještaja Ministarstva Zlatka Benkovića. Takve tvrdnje, pak, korespondiraju s ranijim otkrićima Nacionala, poput onoga iz veljače prošle godine da su Renata Ojurović i Stipo Velić 15. prosinca 2023. bili na zabavi koju je vili u zagrebačkim Gajnicama organizirao slavonski poduzetnik Jerko Janković, čija je drvoprerađivačka tvrtka od Ministarstva dobila izdašne potpore. Zbog tog Nacionalova otkrića Etičko povjerenstvo RH tražilo je 4. listopada prošle godine od ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josipa Dabre – trenutno u ostavci – da protiv Ojurović pred Službeničkim sudom pokrene postupak, ali do okončanja ovog broja Nacionala nismo uspjeli doznati je li Dabro to i učinio. Međutim, negativan odgovor može sugerirati već i činjenica da je Dabro ostavio Renatu Ojurović na mjestu ravnateljice Uprave premda je u listopadu prošle godine za to mjesto bio natječaj pa je Dabro, da mu je bilo do integriteta službe, na to mjesto trebao postaviti nekoga bez takvih neugodnih “repova”.

Bivša ministrica poljoprivrede Marija Vučković prvo je tvrdila da ne zna ništa o tulumima koje je za dužnosnike Ministarstva organizirao poduzetnik blizak Renati Ojurović, iako mu je 2020. i ona bila ‘u kućnom posjetu’. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

U analizi koju je izradio izvor blizak Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i iznimno upućen u drvoprerađivačku industriju, podsjeća se na to da je Vlada 2004. usvojila Strategiju razvoja industrijske prerade drva i papira, kojoj su osnovni ciljevi, među ostalim, “promijeniti postojeću industrijsku strukturu u sektoru u korist izvoza finalnih proizvoda”, “povećati učešće finalnih proizvoda na tržištu”, “povećati konkurentnost finalnih proizvoda” i “povećati zaposlenost”. Naročitim prioritetima proglašene su“proizvodnja finalnih hrastovih i bukovih proizvoda” te “proizvodnja namještaja i opremanje objekata za poslovne prostore, stanove i hotele”. Ti ciljevi, međutim, tvrdi se u analizi, nisu ispunjeni, a objašnjava se i zašto, na konkretnim primjerima.

Za provedbu Strategije zaduženo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u sklopu kojega je Sektor za preradu drva i proizvodnju namještaja donosio Operativne programe razvoja prerade drva koji su bespovratnim državnim potporama hrvatsku proizvodnju drva trebali usmjeriti tako da ispuni ciljeve Strategije: protežirati proizvodnju namještaja i finalnih proizvoda nauštrb jeftine primarne proizvodnje rezanja drva u pilanama. “Od 2007. godine Ministarstvo poljoprivrede, Sektor za preradu drva i proizvodnju namještaja raspisuje javni natječaj za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za razvoj drvoprerađivačke industrije. Od 2007 do 2023. godine ukupno je u tu svrhu isplaćeno oko 700 milijuna kuna, odnosno oko 93 milijuna eura”, navodi se u analizi. Međutim, tvrdi se također, taj veliki novac nije iskorišten u skladu s ciljevima Strategije. “Programi potpora i javni natječaji male vrijednosti za poticanje razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja koje je izradio Sektor za preradu drva i proizvodnju Ministarstva poljoprivrede, ne definiraju jasno osnovne ciljeve iz Strategije i nisu pripomogli razvoju proizvoda s većom, dodanom vrijednošću”, navodi se u analizi. To je imalo za posljedicu jačanje pilanske, a ne industrijske proizvodnje namještaja, što je suprotno ciljevima vladine Strategije razvoja industrijske prerade drva i papira iz 2004.

Drvoprerađivačka industrija pod ravnanjem Renate Ojurović rasla je u sektoru pilana i sirovine i poluproizvoda niske vrijednosti. FOTO: Zarko Basic/PIXSELL

Ta je tvrdnja u analizi argumentirana statističkim pokazateljima: broj pilana od 2007. do 2002. porastao je s 547 na 1220, što je povećanje za 673 tvrtki odnosno gotovo 60 posto, dok je broj tvrtki za proizvodnju namještaja u istom razdoblju porastao tek 29 posto, odnosno, sa 634 na 888 tvrtki. Istodobno, u pilanama je 2007. radilo 12.014, a 2022. 17.609 zaposlenih, što je tridesetak posto više, dok je u tvornicama namještaja broj zaposlenih u istom razdoblju pao pet posto, s 10.368 na 10.316 zaposlenih. Slično je i s izvozom: pilanskih je proizvoda 2007. izvezeno u vrijednosti od 421.612.000 eura, a 2022. za gotovo milijardu eura, što je više nego dvostruko povećanje. U istom razdoblju izvoz namještaja 2007. s 300 milijuna eura raste na 33,8 milijuna, što je povećanje od “zanemarivih devet posto”, navodi se u analizi. “Glavni razlog snažnog porasta broja pilana i smanjenja broja tvrtki za proizvodnju namještaja je taj što operativni programi nisu vodili ciljevima koje je 2004. godine donijela vlada Strategijom razvoja industrijske prerade drva i papira. Provedbene mjere, prihvatljivi troškovi, intenziteti potpore u programima potpore i javnim natječajima za dodjelu potpore postavljeni su tako da zanemaruju dodjelu novčanih potpora za razvoj finalnih proizvoda, a favoriziraju pilane”, tvrdi se u analizi te se podrobno navode i konkretni primjeri neobično izdašnog financiranja konkretnih tvrtki s malim brojem zaposlenih, čiji su čelnici prelazili iz jedne tvrtke u drugu.

Odgovornost za te procese analiza nedvosmisleno pripisuje ravnateljici Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Renati Ojurović. “U Sektoru za preradu drva Ministarstva poljoprivrede opće je poznato da sve radnje s potporama provodi ista uposlenica, bivša načelnica Sektora za preradu drva i proizvodnju namještaja Renata Ojurović, od 2007., kada su se počele dodjeljivati potpore za drvoprerađivačku industriju. Postavljaju se pitanja: kako je gospođa Ojurović mogla sama sedamnaest godina donositi i provoditi strateške dokumente, a posebno kada su u pitanju tolika bespovratna financijskih sredstva? Koji su je interesi vodili da, s voditeljem službe u Sektoru Zlatkom Benkovićem, a suprotno ciljevima Vladine Strategije, operativnim programima stimulira pilansku preradu drva umjesto proizvodnju namještaja?” navodi autor analize, koji nastavlja objašnjavajući okolnosti formiranja i rada Povjerenstva za dodjelu spomenutih potpora. “Članove povjerenstva”, tvrdi, “predložila je ista gospođa Renata Ojurović, koja njima manipulira kod procedure dodjele potpore tvrtkama. Na rad Povjerenstva u odlučivanju o dodjeli potpora utjecao je i bivši ravnatelj uprave Stipo Velić te Zlatko Benković, voditelj službe u Sektoru, a ostali vanjski članovi Povjerenstva, koji nisu bili iz sektora prerade drva i proizvodnje namještaja, samo su formalno prisustvovali sastancima. Nitko od ostalih uposlenika Sektora za preradu drva i proizvodnju namještaja nije bio član Povjerenstva već je samo odrađivao operativne poslove, pripremljenu dokumentaciju za dodjelu novčanih sredstava. Kako je moguće da je spomenutim dužnosnicima omogućeno da sedamnaest godina raspolažu i odlučuju o sedamsto milijuna kuna odnosno oko 93 milijuna eura?” pita se autor analize, tvrdeći da “za svaku godinu dodjele bespovratnih financijskih sredstava od 2007. do 2023. možemo nabrojiti oko pedeset primjera zloupotrebe, posebno nepoštovanja smjernica Strategije razvoja industrijske prerade drva”, te sugerirajući kako “postoje velike sumnje u stjecanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom zloupotrebe položaja i ovlasti”.

David Vlajčić, novi ministar poljoprivrede iz kvote Domovinskog pokreta, trebat će ispitati troši li se novac u skladu s Vladinom strategijom. FOTO: Davor Javorovic/PIXSELL

Nacional je u petak, 24. siječnja, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva poslao pitanja je li točno da je Renata Ojurović, ravnateljica Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije, sama određivala članove Povjerenstva za dodjelu bespovratnih financijskih potpora za preradu drva, na što su iz Ministarstva odgovorili da Povjerenstvo za svaki pojedini natječaj osniva čelnik tijela, a u sastavu povjerenstva su službenici iz različitih ustrojstvenih jedinica Ministarstva koje predlažu njihovi čelnici. Na pitanje je li točno da sve radnje s potporama još od 2007. provodi Renata Ojurović, odgovorili su neodređeno: “Predmetni poslovi navedeni u ovom upitu u nadležnosti su Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije, a zadaci se raspoređuju u skladu s Pravilnikom o unutarnjem redu i radnim mjestom službenika.” Iz Ministarstva tvrde i da kod njih nisu zabilježene zloupotrebe javnih natječaja za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za razvoj drvoprerađivačke industrije niti nepoštovanje Strategije razvoja industrijske prerade drva. Tvrde i da nije točno da je revizija Ministarstva otkrila neregularnosti u postupku kontrole pravdanja namjenskog trošenja novca za potpore male vrijednosti u preradi drva i proizvodnji namještaja. Isto tako, ističu da 2022. godine nije bilo izmjena Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva poljoprivrede koji je ranije donijela ministrica Marija Vučković.

Analiza dostavljena Nacionalu uklapa se u širi kontekst analize odnosa moći u drvoprerađivačkoj industriji, koji su iznova aktualizirani ostavkom donedavnog ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva nakon saznanja o njegovim bizarnim običajima da nasumce puca iz pištolja i maloljetnike uči smrtonosnom rukovanju automatskom puškom. Nacional je, podsjetimo, u jednome od niza tekstova što ih je objavio o kaznenim prijavama Nikole Požgaja, vlasnika industrije namještaja Požgaj grupa, i njegovim tvrdnjama o negativnome utjecaju Ivića Pašalića na hrvatsku drvoprerađivačku industriju, ustvrdio kako je upravo Renata Ojurović u Ministarstvu osoba od Pašalićeva povjerenja, do te mjere da ju je pokušao “progurati” za direktoricu Hrvatskih šuma prije nego što je na to mjesto postavljen sadašnji direktor Nediljko Dujić. Istodobno, u veljači prošle godine, Nacional je objavio fotografije s tajne božićne zabave u jednoj luksuznoj vili u zagrebačkom naselju Gajnice na kojoj je Renata Ojurović bila s još dvadesetak visoko rangiranih dužnosnika Ministarstva. Zabavu je za njih 15. prosinca 2023. organizirao slavonski poduzetnik Jerko Janković, vlasnik drvoprerađivačke tvrtke Euro Janković Đakovo d.o.o. i restorana Kuća dida Tunje u Oprisavcima. Te fotografije pobudile su ozbiljnu sumnju u sukob interesa, jer je bila riječ o posve privatnom i tajnovitom događaju, a Janković je od Ministarstva poljoprivrede, gdje je prema tvrdnjama Nacionalovih izvora često posjećivao Renatu Ojurović, od 2018. za više svojih tvrtki i obrta primio poticaje, to jest bespovratna sredstva u iznosu od gotovo 300 tisuća eura. Prema tvrdnjama izvora upoznatih s detaljima zabave u Gajnicama, to nije bilo prvi put da se organizirala zabava za vrhušku Ministarstva poljoprivrede. Slične su se zabave, više-manje u sličnom sastavu, odvijale i 2022., 2021., a po svemu sudeći i 2020. godine.

Bivša ministrica poljoprivrede Marija Vučković zatražila je nakon prvog upita Nacionala da se hitno ispita zašto su nadležne službe progledale kroz prste poduzetniku kod kojeg je partijao vrh Ministarstva poljoprivrede, ali je potom priznala da je 2020. i sama bila kod Jankovića. FOTO: Nacional

Naime, ministrica poljoprivrede Marija Vučković zatražila je nakon prvog upita Nacionala na ovu temu da se hitno ispita zašto su nadležne službe progledale kroz prste poduzetniku kod kojeg je partijao vrh Ministarstva poljoprivrede, uključujući i njezinu tajnicu, ali je pritom u odgovoru na pitanja iz upita priznala da je i sama bila u posjetu kod Jankovića. Ministrica je u gostima kod Jankovića bila 2020., godinu dana nakon što je on zatvorio obrt za koji je 2018. dobio 160 tisuća eura bespovratnih sredstava, a da ga nitko iz Ministarstva nije „pitao za zdravlje“, odnosno zatražio povrat novca jer je imao obvezu zadržati navedeno ulaganje najmanje pet godina, a čak deset godina čuvati dokumentaciju.

Izvori bliski Ministarstvu poljoprivrede ustvrdili su tada da je Jerko Janković čest gost Renate Ojurović i njezine bliske suradnice Dunje Đurinec u Ministarstvu poljoprivrede. “Ivanović često dolazi u ured i Renatu Ojurović i Dunju Đurinec izvodi i na ručkove, a nekad i naruče hranu u ured. S tim da sve što se treba odraditi, Renata Ojurović odrađuje preko Dunje Đurinec”, izjavio je jedan od Nacionalovih izvora iz sektora poljoprivrede. Te informacije, kao i fotografije sa zabave koje je objavio Nacional, otvorile su pitanje je li primjereno da tadašnja pomoćnica ministrice Renata Ojurović gaji tako bliske odnose s vlasnikom kompanije kojoj Ministarstvo dodjeljuje poticaje i tulumari s njim i još 20-ak kolega u kasnim noćnim satima.

Ministarstvo poljoprivrede, naime, službeno je potvrdilo da je Jerko Janković primio poticaje, odgovorivši Nacionalu kako je od 2015. do veljače prošle godine Jankovićevim tvrtkama ukupno dodijeljeno:

“Obrt EURO JANKOVIĆ – 162.991,702 eura

EURO JANKOVIĆ JJ d.o.o. – 41.915,164 eura

EURO JANKOVIĆ ĐAKOVO d.o.o. – 100.000,00 eura

Obrt EURO JANKOVIĆ primio je poticaje od 2018. godine. Uvidom u javno dostupni obrtni registar obrt je zatvoren 8. 11. 2019. godine.”

Dakle, za svoj obrt Euro Janković iz Oprisavaca, Jerko Janković je 2018. godine dobio 160.278,59 eura poticaja, a zatim je već 2019. obrt zatvorio bez da je sredstva vratio. Potom je 2022. tvrtka Euro Janković JJ d.o.o., koju je 2019. osnovao Jankovićev sin Ivan Janković, dobila 26.385,29 eura poticaja, to jest bespovratnih sredstava. Prošle, 2023., tvrtka Euro Janković Đakovo, čiji je direktor Jerko Janković, a osnovana je 2021., dobila je 100 tisuća eura bespovratnih sredstava. Janković je osim toga 2021. za tada tek osnovanu lovačku udrugu Merolino Oprisavačko, čiji je potpredsjednik, uspio od Ministarstva ishoditi i pravo zakupa i gospodarenja sa 6509 hektara državnog zemljišta na deset godina.

Nakon što je Nacional objavio te podatke, u studenome prošle godine objavili smo kako je Etičko povjerenstvo RH, kojemu je protiv Ojurović podnesena prijava zbog opisanog postupanja, tada novom ministru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josipu Dabri predložilo da protiv Ojurović pokrene postupak na Službeničkom sudu.

Nacional je objavio faksimil odluke Etičkog povjerenstva, koje je početkom listopada prošle godine, osam mjeseci nakon što je Nacional otkrio kompromitantno sudjelovanje Ojurović na Jankovićevoj zabavi, donijelo zaključke koji teško kompromitiraju aktualnu ravnateljicu Uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede. Etičko povjerenstvo je jednu od najbližih suradnica bivše ministrice poljoprivrede Marije Vučković – ali, očito, i njezina nasljednika Dabre, sada već bivšeg ministra – praktički optužilo za sukob interesa te je Dabri predložilo da protiv nje pokrene postupak na Službeničkom sudu jer je, kako stoji u zaključku odluke, Renata Ojurović “ozbiljno narušila integritet državne službenice te integritet državne službe, a time i povjerenje građana u državnu službu”. Etičko povjerenstvo tu je odluku donijelo nakon što je primilo pritužbu na rad Renate Ojurović, a sve u povodu teksta koji je u veljači prošle godine objavljen u Nacionalu.

Etičko povjerenstvo u svojoj je odluci, podsjetimo, iznijelo i sljedeće zaključke: “Budući da raspoloživa dokumentacija i utvrđene činjenice upućuju na tešku povredu službene dužnosti, predlaže se čelniku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, protiv ravnateljice Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Renate Ojurović pokretanje postupka pred Službeničkim sudom, a sve radi sprječavanja situacija mogućeg sukoba interesa u budućnosti koje ozbiljno narušavaju integritet nje kao državne službenice te integritet državne službe, a time i povjerenje građana u državnu službu budući da je prema svim informacijama kojima raspolaže Etičko povjerenstvo, povrijeđen članak 9. Etičkog kodeksa državnih službenika.” Osim toga, Etičko povjerenstvo navelo je i da je povjerenica za etiku Ministarstva poljoprivrede Lana Bogdan bila dužna provesti postupak ispitivanja osnovanosti pritužbe protiv Renate Ojurović, ali to se nije dogodilo što budi opravdanu sumnju da se unutar samog Ministarstva poljoprivrede cijeli slučaj pokušao zataškati. No nakon što je Lana Bogdan odbila otvoriti postupak protiv Renate Ojurović i to odbijanje u svom očitovanju opravdala time što su se sporne zabave dogodile izvan radnog vremena zaposlenika Ministarstva poljoprivrede, Etičko povjerenstvo odbacilo je njene navode te je donijelo potpuno suprotne zaključke: “Etičko povjerenstvo smatra da je u konkretnom slučaju ozbiljno narušen integritet imenovane državne službenice kao i ostalih njoj podređenih državnih službenika koji ne mogu tvrditi da su na navedenom događaju sudjelovali u svojstvu građana te je potpuno nevažna činjenica da se sve događalo u njihovo slobodno vrijeme. Upravo je takva i percepcija javnosti koja takvo ponašanje doživljava kao sukob interesa, narušeni osobni integritet državnih službenika i integritet državne službe koji je u svim situacijama potrebno spriječiti budući da potencijalno otvara vrata korupciji. Takve situacije narušavaju povjerenje građana u državnu službu te nepristranost i profesionalnost državnih službenika u obavljanju državne službe. Jednako tako uvijek treba imati na umu u ovakvim situacijama da svaki neovisni promatrač može legitimno postaviti opravdano pitanje jesu li profesionalni rad i odluke koje donose državni službenici vođeni osobnim interesima.”

Etičko povjerenstvo bivšem ministru Josipu Dabri predložilo je da protiv Renate Ojurović pokrene postupak na Službeničkom sudu zbog sukoba interesa, ali ona je nastavila uživati njegovo povjerenje. FOTO: Sandra Simunovic/PIXSELL

Nacional je od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva tražio odgovor je li pred Službeničkim sudom pokrenulo postupak protiv Renate Ojurović, ali odgovore do zaključenja ovog broja Nacionala nismo dobili. Ništa čudno: Nacional je još u studenome prošle godine tematizirao činjenicu da je mjesec ranije, u listopadu, raspisan natječaj za nove ravnatelje uprava unutar Ministarstva poljoprivrede, a između ostalog i za ravnatelja Uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju na koji bi se ponovno mogla javiti i Renata Ojurović.

Nacional je tada upozorio kako će, bude li Ojurović ponovno postavljena za ravnateljicu Uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju, to biti jasan znak da Josip Dabro radi protivno zaključcima Etičkog povjerenstva te da na važno mjesto unutar svog ministarstva postavlja teško kompromitiranu osobu protiv koje je, po informacijama koje ima Nacional, podnesena i kaznena prijava nakon što su u javnost izašli detalji o njenim vezama s Jerkom Jankovićem. No sada, nakon što je Josip Dabro obnovio mandat Ojurović, a sada više nije ministar jer se kompromitirao ništa manje od svoje donedavno podređene suradnice, te nakon što Nacional javnosti podastire analizu dugogodišnjeg djelovanja Renate Ojurović i nekih njezinih kolega u dodjeli potpora male vrijednosti drvnim proizvođačima, sve je više ozbiljnih indicija da kompromitacija dugogodišnje moćnice iz sjene biva sve ozbiljnijom, dugotrajnijom i širom.