Povjesničar Tvrtko Jakovina komentirao je u utorak pontifikat Pape Franje koji je preminuo na Uskršnji ponedjeljak.

Po pitanju svjetskih i diplomatskih tema, Jakovina smatra da je Papa Franjo bio uspješan na razini simbola.

‘Prvi Papa koji se susreo s ruskim patrijarhom, i to na Kubi’

“Ne samo što je prvi uzeo ime Franjo i bio prvi Papa jezuit i prvi iz Latinske Amerike, nego je i prvi koji se susreo s ruskim patrijarhom i to baš na Kubi. Ono što ulazi u domenu šefa Vatikanske države, mislim da je on na simboličnom planu puno toga učinio ili ono što može. Zagovarao je mir u mnogim sukobima kada je bilo malo ili nijedan takav glas”, ocijenio je Jakovina za N1.

Osvrnuo se i na to kako je Franjo povezao Raula Castra i Baracka Obamu.

“Obojica su rekli da je Papa bio ključan jer je došlo do nekih oslobađanja zarobljenika ili razmjene zarobljenika u oba smjera. U tom smislu i po svim reakcijama koje vidimo, učinio je razliku u odnosu na brojne prethodnike jer je svoju Crkvu otvorio i tako se ponašao. On je govorio: ‘Crkva nije carina, ne možemo braniti nekome ulazak’“, kazao je Jakovina.

Zalagao se za pomoć migrantima

Podsjetio je i da se Papa tijekom cijelog pontifikata zalagao za pomaganje migrantima koji su često riskirali živote u potrazi za boljim životom.

“Taj problem migranata, prelazak preko oceana, preko Sredozemnog mora, ostaje s nama sve do danas. Takvi su očito bili njegovi posljednji državnički dani, sati, jer je u priopćenju, nakon razgovora s JD Vanceom, stajalo da je došlo do razmjene mišljenje oko odnosa koji su opterećivali ili koje su smetale sasvim sigurno papu s tvrdnjom da onaj tko je istinski vjernik i tko želi dobro drugima ne može to željeti samo za vlastitu obitelj, on se mora okrenuti svijetu i u tom smislu je ja bih rekao ostavio trag. Ostavio je trag vjerojatno i u nekim drugim politikama liberalizacije unutar crkvene hijerarhije, približio je svijetu i stekao jedan ili izazvao ili ušutkao jedan veliki niz neprijatelja koji vjerojatno sada mogu očekivati ili da će se stvari eventualno vratiti unatrag ako je to u promijenjenom svijetu moguće”, poručio je Jakovina.

i vođe koji nisu katolici požurili izraziti sućut

Jakovina je ukazao na to kako su mnogi vođe koji nisu katoličke vjere požurili izraziti sućut zbog Papine smrti.

TUŽAN OPROŠTAJ Svjetski čelnici odaju počast Franji: Ostavlja za sobom nasljeđe humanosti, pravde…

“I kod onih koji nisu samo rimokatolici su odmah izrazi sućuti dolazili iz onih krugova koji su željeli tako brzo, kao što je bio palestinski i ruski predsjednik, poslati poruku. Oni su ne samo zahvaljivali, nego su možda i slali poruku drugoj strani, možda i koristili njegovu smrt da bi se reklamirali na neki način, ali mislim da je to pokazalo koliko je papa bio prisutan element i možda u nekim trenucima jedini zagovornik određenih rješenja kao što je recimo prestanak stradanja”, istakao je.

Zauzimao se za prava Palestinaca

Jakovina smatra da su se mnoge latinoameričke vrijednosti mogle prepoznati kod Pape Franje koji je došao iz Argentine.

“S jedne strane, to se odnosilo na tu teologiju oslobođenja i sve ono što je kao nepravedni društveni sustav u kojem imate malo bogatih i puno sirotinje. To se, naravno, prenijelo i to se vidjelo i u tom smislu je on najbolje korespondirao s velikim masama koje čine njegovu pastvu, ali je s druge strane u trenucima kad nemate baš nijednu stranu koja zagovara prekid neprijateljstava, onda dobijete glas kao što je njegov i kojeg ne možete ignorirati i za kojeg ne možete reći da nastupa u prilog ovoj ili onoj strani. Pogotovo kad je riječ o sukobu u kojem nema kršćana ili imao jako mala kršćana. On je na taj način postavljao ono što je cilj vjere, što je zapravo zadaća svih koji imaju taj poziv”, ustvrdio je Jakovina.

“I u tom smislu je govorio, to je možda moglo biti tumačeno kao jasnije zauzimanje za stvar Palestinaca, ali možda čak ne treba ići tako daleko, nego samo treba govoriti o prestanku patnje, o spašavanju čovjeka, a onda ćemo dalje te ljudske stvari rješavati drugačije”, zaključio je Jakovina za N1.

KOMENTAR DANA JELENE LOVRIĆ Odlazak velikog Pape, gašenje svjetionika