Europski parlament u ponedjeljak je odao počast žrtvama genocida u Srebrenici, poručivši Srbiji da se mora suočiti sa svojom ulogom, a Europskoj uniji da mora spriječiti da se tako nešto ponovi.

Niz europskih čelnika i ministara 11. srpnja putuju u Srebrenicu gdje će obilježiti 30. godišnjicu genocida u kojem je 1995. ubijeno više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka, nakon pada enklave koja je bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda.

Europski parlament na početku plenarne sjednice odao je počast tim žrtvama, a njegova predsjednica Roberta Metsola pozdravila dvoje preživjelih, prisutnih u Strasbourgu – Almasu Salihović i Almira Salihovića.

„Almasa je protjerana iz svoje zajednice i tek je kasnije saznala da je njezin stariji brat Abdulah smaknut. A Almir je šest dana lutao šumom kako bi izbjegao smrt. Almasa i Almir, hvala vam što ste ovdje. Podsjećate nas da iza svakog imena i broja stoji osoba. Obitelj.”, rekla je Maltežanka.

POTRESNA SVJEDOČANSTVA Preživjeli iz pakla Srebrenice: ‘UNPROFOR je pomogao četnicima da nas spale’

U ime europskih pučana (EPP) govorio je Čeh Ondrej Kolar, ujedno i izvjestitelj Parlamenta za Bosnu i Hercegovinu, koji je upozorio da Europa trideset godina govori da se tragedije poput Srebrenice ne smiju ponavljati, a to se ipak događa.

„Srebrenica nas svakodnevno mora podsjećati da mržnja samo vodi prema novim sukobima i patnjama”, da nije dovoljno samo „suditi zločincima”, nego i „pronaći hrabrost” i spriječiti da se takvi zločini ponavljaju.

BiH je „dovoljno propatila u prošlosti”, a sada je na EU-u da pomogne njezinim građanima kako bi živjeli u miru i blagostanju, zaključio je Kolar.

Slovenski zastupnik socijalista i demokrata (S&D) Matjaž Nemec rekao je da je genocid u Srebrenici „počeo sličnom retorikom koju nacionalisti koriste i danas”.

„Europa se danas ponovno pravi nevina” dok stradaju Palestinci, rekao je Nemec, pa poručio da sprječavanje genocida ne smije biti samo „mrtvo slovo na papiru”.

30. GODINA Obljetnica genocida u Srebrenici: Sjećanje kao moralni imperativ i poziv na suprotstavljanje mržnji…

Finski konzervativac Sebastian Tynkkynen govorio je o „nezamislivim strahotama vojnika bosanskih Srba koji su sustavno pogubljivali civile”, prozvavši to „najmračnijim danom u modernoj povijesti Europe” i „podsjetnikom” više ne smije dopuštati takve zločine.

Austrijski liberal Helmut Brandstätter se u Srebrenicu uvjerio „kolika bol postoji u očima obitelji ubijenih”. Pozvao je srpski narod „da se suoči sa žrtvama genocida” te prihvati istinu.

„I mi Austrijanci smo teško prihvaćali ulogu Austrije u holokaustu. No bitno si je to priznati, tu bolnu istinu”, kazao je.

Nizozemska zastupnica zelenih Tineke Strik govorila je o neuspjehu vojnika UN-a, mahom njezinih sunarodnjaka, da zaštite bošnjačko stanovništvo.

Upozorila je da „etnonacionalistička retorika i nijekanje genocida” u BiH i dalje drže „mržnju živom”.

Bez preuzimanja odgovornosti za genocid neće biti stabilne Bosne i Hercegovine, zaključila je.

SAMO U SRBIJI Bivši zapovjednik Vojske RS oslobođen optužbi za ratni zločin u Srebrenici