“To je otprilike oko 10.000 naših kolegica i kolega i to je fantastično, a govorimo samo o jednom od ova tri sindikata”, rekao je Stipić na konferenciji za medije u OŠ Kustošija u kojoj je 90 posto učitelja u štrajku zbog čega nije bilo moguće održati redovnu nastavu i provedbu nacionalnih ispita iz stranog jezika.

Dodao je kako je Vladina najava da se štrajk neće platiti radnicima u školama zapravo “last minute zastrašivanje” gdje se htjelo one neodlučne odgovoriti od sudjelovanja u štrajku, ustvrdivši kako će štrajk zapravo biti plaćen ako će biti nadoknade nastave – i to skuplje.

APSURDNA VLADA Učitelj ima koeficijent 2,01, a stručni savjetnik za trening i obuku konja 2,2

“Nije mi ovo prvi štrajk, ali ono po čemu je ovaj štrajk specifičan jest da je ovaj štrajk prvi po tome što se nikada dosad nije dogodilo da ga nezakonitim proglašava drugi sindikat, a Vlada šuti o zakonitosti. To se nikad dogodilo nije”, istaknuo je Stipić.

Poruka sindikatu koji ne sudjeluje u štrajku: ‘Trebali su barem šutjeti, a ne prijetiti svojim kolegama’

Dodao je kako se tu zamjenjuju uloge jer je uvijek Vlada ta koja prijeti, dok bi se sindikati trebali solidarizirati čak i kad nisu u štrajku, ocijenivši kako bi oni sindikati koji nisu u štrajku trebali “barem odšutjeti, a ne prijetiti svojim kolegama”.

“To nije uloga sindikata”, poručio je, očito aludirajući na Sindikat hrvatskih učitelja, najveći školski sindikat, koji ne sudjeluje u jednodnevnom štrajku upozorenja, držeći da je “upitne zakonitosti”.

ODGOVORIO PILETIĆU Stipić: Napustio zbornicu prije dvije godine i sad mene podučava kako brinuti o učenicima

‘Godinu dana upozoravamo na problem nepravednih koeficijenata za sva radna mjesta’

Štrajk organiziraju Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama (NSZSŠ) i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, a Stipić je istaknuo kako pripreme za ovaj štrajk traju već godinu dana i da su ova tri sindikata organizirala tri prosvjeda.

Naveo je kako godinu dana upozoravaju na problem nepravednih koeficijenata za sva radna mjesta – od spremačice do savjetnika, za sva radna mjesta u obrazovanju, dok im Vlada odgovara da su nezahvalni i da ne znaju prepoznati “sve te blagodati s kojima je Vlada usrećila radnike obrazovanju unutar godinu dana”.

FUCHS: ‘Nastavnika i učitelja imamo i više nego je potrebno. Zato ih i prekvalificiramo da mogu raditi u vrtićima’

Pri tome je upozorio kako je njihovo povećanje plaća u prosjeku oko 15 posto, dok su državni dužnosnici dobili povećanja od 80 do 85 posto jednokratno.

‘Jednodnevni štrajk nije naš posljednji korak’

Govoreći o njihovim zahtjevima, Stipić je ocijenio kako Vlada odbijanjem zahtjeva za privremenim dodatkom za radnike u obrazovanju do promjene koeficijenata očito izbjegava riješiti njihov problem. Poručio je i kako ovaj jednodnevni štrajk upozorenja nije njihov posljednji korak te da su sindikati spremni vršiti pritisak sve dok Vlada ne sjedne s njima i dok se ne dogovore.

Upitan sudjeluju li u štrajku članovi Sindikata hrvatskih učitelja, koji službeno nije u štrajku, Stipić je rekao kako su dobili upite iz više od 100 njihovih podružnica, u školama u kojima nema sindikata Preporod, o mogućnostima sudjelovanja u štrajku, ali i da su u mnogim školama zajedno u štrajku, poručivši kako su članovi tog sindikata jedno, a vodstvo drugo.

ŠKOLSTVO Reiner: Štrajk je možda povezan s lokalnim izborima. Sindikati: Na djelu je zastrašivanje…

Sindikalni povjerenik Slaven Jurić rekao je kako je od 68 trenutačno zaposlenih u OŠ Kustošija, njih 44 pristupilo štrajku, odnosno 65 posto, no tu je 90 posto učitelja koji nisu u svojim razredima. “To nam je iznimno žao. Htjeli bismo biti među djecom, no tu smo gdje jesmo, štrajk upozorenja traje”, poručio je.

Turalija: ‘Počeli su nas gaziti đonom’

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Zrinko Turalija ističe kako zaposlenici imaju pravo na štrajk i da ih neće obeshrabriti odluka vlade prema kojoj štrajk neće biti plaćen. Dodao je da štrajk podržavaju i domari i čistačice u Prehrambeno-tehnološkoj školi. Štrajkom zahtijevaju odgodu i izmjenu reforme modularne nastave, kao i povišicu.

“Nisu samo materijalni razlozi oni koji muče zaposlenike. Tu je i položaj domara i čistačica, za koje još uvijek nije pronađen način da im se retroaktivno isplati za ono što su prošli nakon pucnjave u školi”, rekao je Turalija. Turalija je također spomenuo da mu je plaća prije četiri mjeseca, kad je napustio sustav, iznosila 1550 eura.

Naglasio je kako je obrazovni sektor najaktivniji u štrajkovima jer predstavlja kritičnu masu koja propituje i želi poboljšanje za sve. “Očito moramo poduzeti neke korake kako bismo motivirali i sve druge u društvu”, rekao je.

“Za sada je odaziv izvrstan, a konačni podaci bit će objavljeni kasnije. Počeli su nas gaziti đonom. Kad vas netko udari batinom, a nije spreman sjesti za stol… Ako ne bude stola, bit će štrajka”, rekao je.

Plenković:’ Štrajk nije bio potreban’

Premijer Andrej Plenković poručio je danas sa sjednice Vlade kako štrajk u obrazovnom sustavu u organizaciji tri sindikata, koji je u tijeku “zaista nije bio potreban” ponovno naglasivši da je njegovoj Vladi obrazovanje prioritet te su povećali osnovicu za 48 posto od početka mandata.

“Nama je najvažnije je da naša djeca mogu ići u školu, pohađati nastavu, to je važno za njihov razvoj, a bitno je i za roditelje i organizaciju života”, istaknuo je premijer Plenković.

Podsjetio je kako je Vlada RH nedavno pregovarala o Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim i državnim službama te su postigli suglasje sa sedam reprezentativnih sindikata u javnom sustavu i svim sindikatima u državnim službama o povećanju osnovice po formuli “3+3” od 1. veljače te 1. rujna.

“Od početka mandata, od 2016. godine, to je povećanje osnovice od 48 posto. Jedino ova tri sindikata, organizatora ovog štrajka, nisu pristala to povećanje”, kazao je.

‘Obrazovanje je Vladin prioritet’

Naglasio je kako je Vlada i u okolnostima proteklih velikih kriza kontinuirano osiguravala veće plaće i mirovine te donijela novi Zakon o plaćama u državnom i javnom sustavu.

“33 godine su trebale proći u hrvatskoj demokraciji da se jedna Vlada odvaži pokušati ujednačiti sustav plaća u državnom i javnom sustavu, što znači za približno isti rad, približno iste plaće”, rekao je premijer Plenković.

NITKO, NITKO KAO JA Plenković: ‘Trideset i tri godine su trebale da se pojavi ovako hrabra Vlada’

Da je obrazovanje Vladi prioritet, ukazuju činjenice da današnji proračun Ministarstva obrazovanja iznosi 4,6 milijarde eura te je povećan za više od duplo od 2016. godine, a trenutno smo u ciklusu najvećih investicija ikada u obrazovnu infrastrukturu, dodao je premijer.