Poliklinika za zaštitu djece i mladih u Zagrebu, koju sudovi već godinama angažiraju za vještačenje u parnicama dodjele djeteta jednom od roditelja, nije kao pravna osoba registrirana za sudska vještačenja što dovodi u pitanje zakonitost odluka utemeljenih na njihovim rezultatima

Nacional je doznao javnosti posve nepoznatu informaciju da Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, koju sudovi već godinama angažiraju da vještači u parnicama dodjele djeteta jednomu od roditelja, uopće nije kao pravna osoba registrirana za obavljanje djelatnosti sudskih vještačenja. Iz uvida u sudski registar koji je javno dostupan dokument može se lako provjeriti da je Poliklinika registrirana isključivo za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu djece i za znanstveno-istraživačku djelatnost.

Od Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske dobili smo isti odgovor kao i od Melite Bestvine, predsjednice Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja, a to je da iz Zakona o sudovima proizlazi da poslove sudskog vještačenja pravne osobe mogu obavljati samo ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje sudskog vještačenja za određeno područje.

Neobično je i to što Poliklinika specijalizirana isključivo za djecu i mlade u svojim sudskim vještačenjima procjenjuje roditeljske kompetencije majka i očeva, dakle odraslih, čime utječe na sudske ishode i sudbine roditelja i djece. Za usporedbu, zagrebačka Klinika za psihijatriju „Vrapče“ koja ima registrirano sudsko vještačenje kao djelatnost, ne vještači kao pravna osoba u slučajevima kada se odlučuje o skrbništvima nad djecom jer su specijalizirani samo za vještačenje punoljetnih osoba. Na stranicama Poliklinike piše da njeni stručnjaci koji su sudski vještaci provode godišnje od 20 do 40 vještačenja.

Ta krucijalna činjenica da Poliklinika nije registrirana za sudska vještačenja baca posve novo svjetlo na serijal istraživačkih tekstova koje je o Poliklinici i tadašnjoj ravnateljici Gordani Buljan Flander napisala Jelena Jindra na portalu H-alter 2021. Tih je deset opširnih tekstova izazvalo velik interes javnosti, osobito nakon što je Općinski građanski sud u Zagrebu, jedan od onih na kojima se odlučuje i o dodjeli skrbništva nad djecom, privremenom mjerom zabranio H-alteru objavljivanje tekstova o Gordani Buljan Flander, što je većinski interpretirano kao velik udar na slobodu medija…