Secesionistička agenda čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika i Zakon o nevladinim organizacijama u Republici Srpskoj ugrožavaju europski put Bosne i Hercegovine, a pritisak na civilno društvo u Srbiji dovodi u pitanje demokratske procese, upozorio je posebni izaslanik njemačke vlade za Zapadni Balkan Manuel Sarrazin.

“Ako novi Zakon o nevladinim organizacijama u Republici Srpskoj doista stupi na snagu, to de facto postaje najveća prepreka za daljnji napredak BiH prema Europskoj uniji. Sa zakonima po uzoru na Rusiju, zemlja teško može nastaviti svoj put prema EU. Stoga svi u Republici Srpskoj trebaju biti svjesni tko je odgovoran za te probleme. Osim toga, ni zakoni koji imaju za cilj slabljenje države BiH i koji su dio secesionističke agende Milorada Dodika sigurno neće pridonijeti europskom putu zemlje“, kazao je Sarrazin u intervjuu za Deutsche Welle (DW), objavljenom u srijedu.

‘Odluke državnih institucija moraju se poštovati, pa tako i presude’

Dodao je kako je, što se tiče procesa protiv Dodika, važno da institucije BiH, konkretno sudovi, donose neovisne presude.

SNAŽNA PODRŠKA Dodik opet objavio hvalospjev Trumpu: ‘Dolazi vrijeme pravednijeg poretka’

“Moramo pričekati kako će se dalje odvijati pravni postupak u vezi s ovom presudom. No, očekujemo da se institucije države poštuju i njihove odluke priznaju. Zakoni koji su sada doneseni u Narodnoj skupštini Republike Srpske još nisu stupili na snagu. Međutim, smatram da ove odluke treba shvatiti vrlo ozbiljno. Ako budu provedeni, imat će dalekosežne posljedice, koje ćemo pomno analizirati. Svi u Republici Srpskoj trebaju biti svjesni toga“, naglasio je Sarrazin.

‘Srpska vlada mora ojačati demokratske institucije, a ne ih ugrožavati’

Kazao je da ne želi komentirati masovne prosvjede u Srbiji.

“Prije svega, sami građani Srbije odlučuju o svojoj zemlji i svojoj budućnosti. Stoga nije na nama da na bilo koji način ocjenjujemo prosvjede koji se tamo odvijaju. Ipak, želim reći jedno: ako srpska vlada stvara dojam da je zainteresirana za dijalog sa studenticama i studentima, a istodobno se provode pretresi u civilnim organizacijama koje su naši partneri, onda to pokazuje da zapravo ne treba ozbiljno shvaćati tvrdnju da je vlada zaista zainteresirana za dijalog s društvom i akterima prosvjeda. Smatram da ovdje moramo jasno reći: Srbija kao kandidatkinja za članstvo u EU mora ojačati strukture i institucije koje se zalažu za demokratsko donošenje odluka i diskurs u zemlji, a ne ih dodatno ugrožavati pritiscima“, istakao je Sarrazin.

“Jasno je da se proces pristupanja EU temelji na ocjenjivanju usklađenosti s kriterijima za članstvo, tzv. temeljnim vrijednostima. Osim vladavine prava, tu spadaju i pitanja demokracije i temeljnih vrijednosti koje dijelimo. Po mom mišljenju, sasvim je jasno da su ta pitanja međusobno povezana“, dodao je.

‘Bilo bi dobro da Kosovo što prije dobije vladu’

Osvrnuo se i na odnose Beograda i Prištine.

“S Peterom Sørensenom, novim posebnim izaslanikom EU za dijalog između Kosova i Srbije, imamo novu osobu koja će nastaviti voditi ovaj proces u ime EU. Prvi razgovori koje smo vodili ostavljaju vrlo dobar dojam o njemu kao osobi. On će zasigurno staviti neke nove naglaske na dijalog, a istodobno pokušati kroz temeljit rad postići napredak u približavanju dviju zemalja“, kazao je Sarrazin.

Dodao je da su ranije Njemačka i on osobno imali imali zadatak podržati rad europskih institucija i glavnog pregovarača EU. Tijekom sljedećih tjedana i mjeseci blisko će surađivati.

Uvjeren je da će se isto odnositi i na novu njemačku vladu, budući da Berlin podupire europski pristup dijalogu i ljude koji ga vode.

“Moramo pričekati i vidjeti kako će se dalje razvijati politička situacija u Republici Kosovo. Bilo bi poželjno da se što prije formira vlada i da se nova vlada aktivno uključi u dijalog. To, naravno, očekujemo i od Srbije. Međutim, nije na nama da odlučujemo kako će proces formiranja vlade u Republici Kosovo teći. To je odluka koju donosi Kosovo“, kazao je.

‘Recept uspjeha Zapadnog Balkana leži u njegovoj integraciji u europsko tržište’

Odgovorio je i na pitanje što za EU i Zapadni Balkan znači politika američkog predsjednika Donalda Trumpa.

“Prije svega, moramo vrlo ozbiljno shvatiti činjenicu da SAD očito prestaje financirati organizacije civilnog društva. Budući da te institucije rade u interesu društva, smatram da su one ključni stupovi puta transformacije zemalja prema EU. Ne možemo si dopustiti da potpuno izgubimo ovaj angažman. No, možda je to i prilika da neke stvari učinimo boljima, da Europa sagleda gdje su njezine strukture potpore transformacijskim procesima previše komplicirane i birokratske te gdje možemo biti učinkovitiji“, smatra Sarrazin.

Poručio je i da budućnost zemalja Zapadnog Balkana ovisi o suradnji s EU.

“Svatko na Zapadnom Balkanu treba biti svjestan da se ‘kruh naš svagdanji’ zarađuje trgovinom s EU. Recept za uspjeh zemalja Zapadnog Balkana leži u integraciji u jedinstveno europsko tržište. Povezanost Zapadnog Balkana s EU je u obostranom interesu. Mislim da postoje dobri temelji za napredak, ukoliko svi budu dijelili ovo mišljenje. To bi omogućilo i Europi i državama Zapadnog Balkana da adekvatno odgovore na geopolitičke promjene u svijetu“, istakao je Sarrazin.

Sve veći značaj Velike Britanije u Berlinskom procesu

Vjeruje i da će nova njemačka vlada nastaviti dosadašnju politiku prema Zapadnom Balkanu. U tom smislu, posebno je istaknuo važnost Berlinskog procesa.

“Pored naše podrške procesu pristupanja EU, posljednjih godina posebno smo se zalagali za Berlinski proces. Trenutna vlada odlučila je da domaćin samita ove godine bude Velika Britanija. Smatram da smo kao ‘semafor koalicija’ (SPD, Zeleni i FDP) nakon preuzimanja vlasti 2021. godine pokazali koliko je kontinuitet važan. Ovo je sada velika prilika da i buduća njemačka vlada od nas preuzme štafetu u Berlinskom procesu i zajedno s Velikom Britanijom postavi nove impulse. Pri tom je važno naglasiti da Berlinski proces svoj uspjeh zasniva na različitim multilateralnim sporazumima i dogovorima između samih zemljama Zapadnog Balkana. Tu se, naravno, radi i o daljem unapređenju zajedničkog ekonomskog prostora i regionalnoj integraciji zemalja Zapadnog Balkana. Cilj mora biti da se ove zemlje još više približe EU, da se otvore i dodatno pripreme za članstvo u EU. Velika Britanija će imati važnu ulogu u aktivnom oblikovanju cjelokupnog spektra Berlinskog procesa zajedno sa zemljama regije“, zaključio je Sarrazin u razgovoru za DW.

NERED U SKUPŠTINI Vučić žestoko napao oporbu: ‘Huligani! Tražim kaznenu odgovornost’