Energetski stručnjaci upozoravaju da Hrvatska u ovom trenutku nema dovoljan broj plinskih elektrana koje mogu poslužiti kao izvori energije za uravnoteženje sustava i sprječavanje mogućih kolapsa kakvi su se prošloga tjedna dogodili u Španjolskoj i Portugalu.

Upućeni izvor s dugogodišnjim iskustvom na međunarodnom tržištu električne energije izjavio je koncem proteklog tjedna za Nacional da Hrvatska u ovom trenutku nema dovoljan broj plinskih elektrana koje mogu poslužiti kao izvori energije za uravnoteženje sustava i spriječiti moguće kolapse poput onih koji su se prošloga tjedna dogodili u Španjolskoj i Portugalu te se našli u središtu pozornosti širom svijeta.

Taj izvor izjavio je i kako hrvatske institucije već godinama dopuštaju brojnim domaćim i inozemnim investitorima da zahvaljujući kaotičnoj situaciji u hrvatskom elektroenergetskom sustavu, na mala vrata ulaze na hrvatsko tržište i investiraju u brojne fotonaponske elektrane i vjetroparkove bez reda i kontrole.

Na njihove investicije, upozorava on, otpada najveći dio kvota za priključenje obnovljivih izvora na energetsku mrežu. Isti izvor navodi i da su spomenuti investitori dijelom privučeni obilatim državnim poticajima i premijama za obnovljive izvore energije koje građani financiraju kroz račune za električnu energiju, ali i izrazito niskim koncesijskim naknadama za korištenje državnog zemljišta za gradnju postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije.

On tvrdi da Hrvatsku vrlo lako može zadesiti španjolski scenarij nastavi li dopuštati kaos u investicijama u obnovljive izvore energije, bez ulaganja u razvoj i sigurnost elektroenergetske mreže i bez planiranja gradnje stabilnih elektrana potrebnih za uravnoteženje sustava. Isti izvor tvrdi i da je takva opasnost itekako realna iako Hrvatska danas još uvijek nema visoki udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora poput Španjolske ili Portugala.

Govoreći o spomenutim problemima na elektroenergetskom tržištu, isti upućeni izvor posebno je istaknuo jedan detalj – tvrdi da stranim investitorima uvelike na ruku ide lobiranje udruge OIEH te da im to omogućava značajan profit zbog kojega im je Hrvatska vrlo atraktivna.

Udruga Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), koja se bori za interese domaćih i stranih investitora u obnovljive izvore, početkom prošloga tjedna poslala je Saboru otvoreno pismo u kojem izražava nezadovoljstvo nedavnim istupom zastupnika iz redova Mosta Zvonimira Troskota zbog oštrih izjava o zelenoj tranziciji koje je izrekao za saborskom govornicom prije desetak dana. Troskot se u tom govoru 25. travnja obrušio na politiku oslanjanja na obnovljive izvore energije, a zelenu tranziciju posve je direktno nazvao “zelenom prevarom“. Ta njegova izjava u hrvatskom javnom prostoru prošla je prilično nezamijećeno i bez reakcija.

Zahvaljujući kaotičnoj situaciji u hrvatskom elektroenergetskom sustavu, investitori na hrvatskom tržištu ulažu u brojne fotonaponske elektrane i vjetroparkove bez reda i kontrole’, tvrdi Nacionalov izvor

No samo tri dana nakon Troskotova istupa dogodio se iznenadni kolaps elektroenergetskog sustava u Španjolskoj i Portugalu koji je dijelom zahvatio i jug Francuske i Andoru. Ta dva samo naizgled nepovezana događaja zapravo veže jedna zajednička, vrlo čvrsta nit: činjenica da je, prema navodima svjetskih medija koji se pozivaju na tvrdnje elektroenergetskih stručnjaka, vrlo vjerojatan uzrok nestanka struje na Pirenejskom poluotoku višak energije u mreži koji potječe iz obnovljivih izvora energije – fotonaponskih i vjetroelektrana – a koji je zbog svoje volatilnosti i nestabilnosti uzrokovao preopterećenje te posljedično lančanu reakciju i kolaps elektroenergetskog sustava. Taj incident potaknuo je raspravu o potrebi za većom stabilnošću elektroenergetskih mreža u kontekstu sve veće integracije obnovljivih izvora energije.

Stručnjaci u Europi, ali i u Hrvatskoj naglašavaju važnost ulaganja u skladištenje energije, mrežne stabilizatore i jačanje međunarodnih veza kako bi se ubuduće spriječili slični incidenti.

I u svojoj izjavi za Nacional Zvonimir Troskot bio je vrlo oštar kada je u pitanju zelena tranzicija. On tvrdi da su obnovljivi izvori “najveća opasnost za opskrbu i sigurnost elektroenergetske mreže“, a događaj s početka protekloga tjedna u Španjolskoj i Portugalu samo je potvrda onoga što on zove “zeleno ludilo“. “Obje su se zemlje već mjesecima hvalile kako prednjače u zelenoj tranziciji”.

Sada se vidi da je takva proizvodnja viška energije koja dolazi iz obnovljivih izvora i koju ne mogu nigdje kanalizirati ni potrošiti, zapravo kobna za sustav. Slično se upravo pred koji dan dogodilo i u Sjevernoj Makedoniji koja je, poučena lošim iskustvom Španjolske i Portugala, isključila fotonaponske elektrane iz sustava kako ne bi došlo do preopterećenja mreže i raspada energetskog sustava kakav se dogodio na Pirenejskom poluotoku“, upozorio je Troskot.

Zelena tranzicija nije politička dogma, već strateški razvojni okvir Republike Hrvatske i Europske unije’, stoji u javnom pismu udruge OIEH, na čelu s Majom Pokrovac, Saboru RH. Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

On tvrdi da je i u Hrvatskoj već došlo do određenih preopterećenja sustava. “Iako investitori tvrde da su obnovljivi izvori osigurači dobre opskrbljenosti, oni su, posve suprotno, najveći remetilački faktor jer mogu lako dovesti do preopterećenja energetskog sustava. A tvrdnje udruge OIEH i njihove predsjednice Maje Pokrovac koje je iznijela u otvorenom pismu kojim su reagirali na moje istupe, obične su laži, manipulacije i prevare iza kojih stoji jedino interes za ‘zeleni’ keš.

Podsjećam, Kina je danas najveći proizvođač solarnih panela u svijetu, a ugljični otisak koji ta zemlja stvara tijekom procesa proizvodnje panela je enorman. Upravo zato je Europa licemjerna jer uvozi solare iz zemlje koja troši goleme resurse za proizvodnju tih panela. I zato tvrdim da je zelena tranzicija prevara“, kategoričan je Troskot.

Predsjednica OIEH-a Maja Pokrovac u spomenutom pismu upućenom Saboru, a koje je u domaćoj javnosti prošlo „ispod radara“ jer ga je prenio samo Večernji list, navela je deset činjenica kojima, kako kaže, demantira Troskotove tvrdnje.

“Želimo jasno poručiti: zelena tranzicija nije politička dogma, već strateški razvojni okvir Republike Hrvatske i Europske unije“, stoji u pismu te se dodaje i da se Europska unija, u skladu s Europskim zelenim planom (European Green Deal) i dokumentom Fit for 55, obvezala na klimatsku neutralnost do 2050. godine. Hrvatska je tu obvezu prenijela u svoju najvišu razvojnu strategiju: Strategiju razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine, u kojoj je “zelena i digitalna tranzicija prepoznata kao jedan od ključnih prioriteta“, stoji u pismu.

Između ostaloga se navodi da je zelena tranzicija „nužan odgovor na klimatske promjene“, da su obnovljivi izvori energije temelj energetske sigurnosti i neovisnosti, da se tranzicija  odvija pod strogom javnom kontrolom te da ona nije trošak već razvojna prilika jer otvara nova radna mjesta i smanjuje troškove građanima. U pismu se također navodi i da je privatni sektor ključan za provedbu tranzicije te da je ona konkretan proces promjene modela razvoja. Pokrovac je na kraju pisma pozvala saborske zastupnike da se u raspravu uključe argumentima, a ne optužbama, te ih je pozvala “da prepoznaju važnost zelene tranzicije kao ključnog pitanja za sigurnost, razvoj i otpornost Hrvatske“.

Hrvatska je u boljoj situaciji od Španjolske jer ima više međunarodnih elektroenergetskih konekcija sa susjednim državama kojima može rasteretiti svoju mrežu, smatraju energetski stručnjaci

Otvoreno pismo OIEH-a, koje je udruga objavila dva dana nakon kolapsa, u svjetlu događaja u Španjolskoj i Portugalu samo je otvorilo nova pitanja i ostavilo brojne nedoumice o budućnosti obnovljive energije u Hrvatskoj i sposobnosti našeg elektroenergetskog sustava da prihvati i distribuira veće količine energije iz obnovljivih izvora.

Među domaćim energetičarima taj je slučaj izazvao niz reakcija i potaknuo neminovno pitanje je li i u kojoj mjeri i hrvatski elektroenergetski sustav osjetljiv na slične incidente, a onda s obzirom na dobro poznato loše stanje naše elektroenergetske mreže u koju se godinama nije ulagalo, i može li hrvatski sustav podnijeti brzi rast energije proizvedene iz obnovljivih izvora, ali i nestabilnosti uzrokovane činjenicom da obnovljivi izvori energije u sustav ulaze povremeno, u situacijama kada su vjetar i sunce na raspolaganju, ali  i jednako tako iz njega izlaze kada tih izvora nema.

Naime, nakon što se energetska mreža u Španjolskoj i Portugalu stabilizirala, prve analize pokazale su da je u trenutku pada napona u sustavu bilo više od tri četvrtine energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Nacionalov izvor, energetski konzultant s dugogodišnjim iskustvom u praćenju elektroenergetskih mreža u Europi, potvrdio nam je da je u trenutku kolapsa Španjolska proizvodila 79 posto energije iz obnovljivih izvora, što je izazvalo poremećaje u frekvenciji mreže i nestabilnost u opskrbi koja je rezultirala padom kompletnog sustava.

Uzrocima energetskog incidenta na Pirenejskom poluotoku bavili su se i svi relevantniji svjetski mediji koji su među energetskim stručnjacima potražili odgovor što se doista dogodilo u trenutku pada sustava.

Web portal The Conversation (u vlasništvu međunarodne mreže neprofitnih medijskih kuća koje objavljuju vijesti i članke čiji su autori znanstvenici i etablirani istraživački novinari), u tekstu koji objašnjava razloge energetskog kolapsa u Španjolskoj i Portugalu naglašava da povećanje opskrbe obnovljivom energijom destabilizira sustav. „Obnovljivi izvori energije imaju niz dobro poznatih prednosti: troškovi njihove instalacije stalno se smanjuju, ekološki su prihvatljivi i gotovo im nije potrebno održavanje.

Međutim, elektrane na fosilna goriva i dalje moraju pokriti sve poremećaje i vršna opterećenja i tijekom dana, posebno zbog niskih performansi solarnih i vjetroelektrana, ali i noću zbog nedostatka solarne energije. Te elektrane moraju biti aktivne cijelo vrijeme, što doprinosi značajnom povećanju tržišne cijene iako obnovljivi izvori energije snižavaju ukupnu tržišnu cijenu. Osim toga, povećanje fotonaponske i energije vjetra koja se dovodi u mrežu, može uzrokovati ozbiljna preopterećenja i nagle skokove napona.

Trenutne mreže nisu za njih pripremljene. Španjolski dužnosnici naveli su ‘vrlo jake oscilacije u električnoj mreži’ kao jedan od uzroka nestanka struje – pa ih sustav isključuje iz opskrbe. Mreža također mora upravljati tokovima energije u oba smjera zbog viška od malih proizvođača obnovljivih izvora energije (uglavnom kućanstava). To dodatno opterećuje mrežu, kako na fizičkoj razini tako i u smislu birokratske administracije sustava, što sve utječe na njezinu otpornost“, piše portal The Conversation.

‘Događaj s početka proteklog tjedna u Španjolskoj i Portugalu samo je potvrda onoga što ja zovem zelenim ludilom’, Nacionalu je izjavio Zvonimir Troskot, saborski zastupnik Mosta Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Britanski The Guardian u izvještaju je prenio izjavu Georga Zachmanna, višeg suradnika u belgijskom think-tanku Bruegel, koji je rekao da je španjolski energetski sustav pretrpio “kaskadna isključenja elektrana” kada je frekvencija mreže pala ispod europskog standarda od 50 herca (Hz). Zachmann je naglasio da je Španjolska jedan od europskih lidera u korištenju “zelene“ energije te da je u prošloj godini čak 56 posto ukupno potrošene energije u toj zemlji dolazilo iz obnovljivih izvora, a do 2030. taj će se udio povećati na 81 posto.

No iako energija iz obnovljivih izvora donosi brojne koristi, The Guardian piše kako stručnjaci upozoravaju da će svaka nacionalna mreža u svijetu koja želi koristiti obnovljive izvore energije, “morati uložiti velika sredstva u nadogradnju distribucijskih sustava kako bi povezala raspršenu proizvodnju iz obnovljivih izvora i osigurala njezinu uravnoteženost“. Mreža, tvrdi autor The Guardiana, zahtijeva stalno upravljanje kako bi se osiguralo da nije preopterećena prevelikom proizvodnjom ili da zbog premale proizvodnje ne ostane bez energije.

Financial Times je u članku objavljenom 1. svibnja jasno naveo, pozivajući se na izjave energetskih stručnjaka i energetskih regulatora, da je „nemogućnost španjolske elektroenergetske mreže da upravlja neuobičajeno velikom opskrbom solarne energije bila ključni faktor katastrofalnog nestanka struje početkom tjedna“.

List prenosi i izjavu Andréa Merlina, bivšeg glavnog izvršnog direktora francuskog operatora mreže RTE, koji je rekao da su se u trenutku ispada čak dvije trećine španjolske proizvodnje električne energije sastojale “od nekontroliranih resursa“. “Ti nekontrolirani resursi ne doprinose stabilnosti unutarnjeg električnog sustava“, upozorio je Merlin.

Pritom se ističe da Španjolska nema dovoljno pouzdane električne energije iz stabilnih izvora poput fosilnih goriva ili nuklearne energije koja se može kontrolirati i aktivirati kada frekvencija mreže naglo pada u ponedjeljak u 12.33. Frekvencija, brzina kojom se izmjenjuje električna struja, mora se održavati stabilnom da bi mreža funkcionirala.

Uz to, kako je Nacionalu potvrđeno iz stručnih energetskih krugova, povezanost elektroenergetskih mreža Francuske i Španjolske vrlo je slaba. Španjolska ima samo tri posto kapaciteta povezanog s europskom mrežom, što je znatno ispod cilja EU-a od 15 posto. Ova ograničena povezanost otežava stabilizaciju mreže u slučaju poremećaja. Kvalitetnija povezanost, odnosno, više visokonaponskih dalekovoda (ekstra visokog napona većeg od 400 kV) omogućilo bi Španjolskoj da višak energije proizvedene iz obnovljivih izvora, transportira prema Francuskoj i tako rastereti vlastitu mrežu.

Grafikon koji pokazuje uzroke energetskog kolapsa u Španjolskoj i udio obnovljivih izvora energije u raspadu sustava

Dalekovodi iznad 400 kV koriste se za prijenos velike električne snage na velike udaljenosti i ključni su za stabilnost i efikasnost elektroenergetskih sustava. Prije 10-ak godina šest zemalja članica EU-a dobilo je značajna sredstva za mehanizam kapaciteta.

To je privremena mjera potpore koju zemlje EU-a mogu uvesti kako bi osigurale elektrane za srednjoročnu i dugoročnu sigurnost opskrbe električnom energijom. Mehanizam kapaciteta omogućuje elektranama da budu u svojevrsnom “stand-by“ modu, dostupne da u kratkom vremenskom roku uskoče s proizvodnjom dodatne energije ili pak energije uravnoteženja kada je to potrebno, a spomenuti mehanizmi osiguravaju sredstva za podmirenje troškova za takve elektrane.

“Španjolska nema takve mehanizme kapaciteta. Da ih je imala, mogla je intervenirati i ubacivanjem jedne od takvih ‘stand-by’ elektrana ustabiliti sustav. I do kolapsa vrlo vjerojatno ne bi došlo“, upozorio je naš izvor.

Mehanizam kapaciteta nema ni Hrvatska. U hrvatskoj elektroenergetskoj mreži u upotrebi su samo dalekovodi napona 110 kV, 220 kV i 400 kV. Dalekovode ekstra visokog napona (EVN) i ultra visokog napona (UVN) kojima se energija prenosi na velike udaljenosti, a koristi se upravo na međunarodnim elektroenergetskim konekcijama, u Hrvatskoj nemamo.

Hrvatska je ipak u ponešto boljoj situaciji od Španjolske jer ima više međunarodnih elektroenergetskih konekcija sa susjednim državama kojima može rasteretiti svoju mrežu. No situacija u kojoj smo se našli u lipnju prošle godine, kada je zbog kvara na energetskim sustavima u Crnoj Gori i Albaniji cijela Dalmacija ostala bez električne energije, najbolje pokazuje koliko su sustavi osjetljivi i kako jedan kvar može uzrokovati lančanu reakciju kolapsa naponskih sustava.

Uravnoteženje mreže oduvijek je bilo važno za normalno funkcioniranje elektroenergetskog sustava. No kada u sustav ulaze značajne količine energije proizvedene iz obnovljivih izvora, koji su nestabilni jer svojom energijom ulaze i izlaze iz mreže ovisno o vremenskim uvjetima, pitanje uravnoteženja mreže aktualnije je no ikad.

Nacionalov izvor iz stručnih krugova potvrdio je da u situacijama kada se poremeti frekvencija elektroenergetske mreže, odnosno, kada frekvencija skoči iznad potrebnih 50 Hz ili padne ispod te razine – a taj poremećaj mogu izazvati upravo skokoviti ulasci obnovljivih izvora energije u mrežu ili pak izlasci iz nje – mreža se počne „njihati“ i u tom trenutku operator sustava mora imati na raspolaganju rezervne izvore stabilne energije kojima će uravnotežiti sustav.

Stabilni izvori energije, objasnio je, raspolažu dovoljnom inercijom da mogu kontrolirati frekvenciju mreže, za razliku od obnovljivih izvora koji tu inerciju nemaju i posljedično mogu izazvati poremećaje u frekvenciji mreže. “Ako stabilnih izvora nema, dolazi do raspada sustava“, kratko je objasnio naš sugovornik.

Zvonimir Troskot predlaže da HEP u Rijeci sagradi hibridnu termoelektranu na plin koja bi se opskrbljivala s LNG terminala na Krku. Ta elektrana, ističe, donijela bi potrebnu energiju uravnoteženja

U Španjolskoj je, prema izjavama tamošnjih energetskih stručnjaka, u vrijeme incidenta postojala niska inercija, slično kao i u Portugalu. Sve te okolnosti, zaključno smatra spomenuti izvor, mjerodavne hrvatske tvrtke i institucije i te kako trebaju pomno analizirati s ciljem preventivnog djelovanja i kako bi Hrvatska izbjegla mogući prošlotjedni scenarij iz Španjolske i Portugala.

Zvonimir Troskot je u nekoliko javnih istupa posljednjih dana, između ostaloga, iznio prijedlog za rješenje problema uravnoteženja u hrvatskom elektroenergetskom sustavu. On predlaže da HEP u Rijeci sagradi hibridnu termoelektranu na plin koja bi se opskrbljivala plinom s LNG terminala na Krku.

Mjerodavne institucije, primarno Ministarstvo gospodarstva na čelu s Antom Šušnjarom, trebaju pomno analizirati scenarij iz Španjolske i Portugala kako bismo ga izbjegli Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Tom bi se elektranom kao stabilnim i stalnim izvorom energije, kako kaže, pokrio uvoz električne energije, no mnogo je važnije da bi se njezinim ulaskom u energetski sustav dobila toliko potrebna energija uravnoteženja kako bi se spriječile neželjene situacije poput one u Španjolskoj i Portugalu.

Plinska elektrana, naime, ima prednost kakvu ostale elektrane na fosilna goriva ili nuklearne elektrane nemaju: sposobna je pokrenuti proizvodnju u kratkom roku i za svega pola sata počet će slati prve količine proizvedene energije u mrežu, što operatorima sustava omogućava hitnu intervenciju, odnosno da energijom iz takve elektrane uravnoteže sustav u trenucima prevelikog opterećenja ili pak premale proizvodnje energije. Ideja gradnje plinske elektrane u Rijeci nije nova, o njoj energetski stručnjaci raspravljaju već godinama, no do danas se ništa nije pomaklo dalje od rasprava.