Veleposlanik Švicarske konfederacije u Hrvatskoj Urs Hammer govori kako se Švicarska postavlja u sve kompleksnijim međunarodnim odnosima u kontekstu rastućeg naoružavanja i o odnosima Hrvatske i Švicarske

Tijekom proteklog tjedna Nacionalu je intervju dao veleposlanik Švicarske konfederacije u Republici Hrvatskoj Urs Hammer. On je iskusni diplomat koji se pridružio Saveznom ministarstvu vanjskih poslova 1992. godine i obavljao je razne dužnosti u Bernu, Parizu, Luxembourgu, Frankfurtu, Rimu, Bruxellesu i Berlinu, a vjerodajnice predsjedniku Zoranu Milanoviću predao je 2022. godine. U razvijanju sveobuhvatnih odnosa dviju zemalja osobito je fokusiran na jačanje znanstvene i akademske suradnje.

U razgovoru za Nacional govorio je o načinu na koji se Švicarska postavlja u sve kompleksnijim međunarodnim odnosima u kontekstu rastućeg naoružavanja, odnosima Hrvatske i Švicarske i posebice o kulturnoj suradnji dviju zemalja jer je Švicarska ovogodišnja zemlja partner filmskog festivala Cinehill koji se prvi put održava u Fužinama. Na festivalu će biti prikazano 12 švicarskih filmova, a otvorit će ga bolnički triler „Noćna smjena“. Iako je to manje poznato u javnosti, Švicarska je kroz tzv. Švicarski doprinos, program hrvatsko-švicarske suradnje, investirala značajna sredstva u infrastrukturne zahvate u Gorskom kotaru, između ostalog u izgradnju vodovoda, kanalizacije i uređaje za pročišćavanje voda, što je Hammer također u razgovoru detaljnije pojasnio.

NACIONAL: Švicarska je neutralna država, ali poznata je po tome da, s obzirom na broj stanovnika,ima najjaču vojsku i najjači obrambeni sustav. Koliko traje vojna obuka i odnosi li se i na žene?

Tvrdnja da imamo najjaču vojsku možda je malo pretjerana. Temeljna obuka traje 17 tjedana, a vojna obveza ne traje svima podjednako i ovisi o činu koji imate u vojsci. Tijekom toga razdoblja trebate odraditi još 8 vojnih vježbi u trajanju od tri tjedna. To je moguće odslužiti i u jednom komadu, što znači da obuka traje oko godinu dana. Za žene je služenje vojnog roka dobrovoljno, iako je sve više žena u vojsci. Naravno, postoje i ljudi koji pokušavaju izbjeći služenje vojske i to prilično uspješno, ili ga kompenzirati s civilnim služenjem. Švicarska je prilično smanjila svoj vojni budžet tijekom osamdesetih i devedesetih, profitirajući od takozvane Dividenda mira. To se odnosilo na raspodjelu resursa prethodno namijenjenih obrani prema drugim područjima poput socijalnih programa, razvoja infrastrukture ili inicijativa za gospodarski rast. Međutim, posljednjih godina, kao u ostalim zemljama, trend se preokreće. Naša vlada odučila je investirati puno više u obranu i povećati vojni budžet. Ali u usporedbi sa zemljama NATO-a, u odnosu na naš BDP, cilj nam je izdvajati oko 1% za obranu.

NACIONAL: U ovim sigurnosno turbulentnim vremenima i Hrvatska je odlučila uvesti obveznu vojnu obuku, NATO inzistira na 5% izdvajanja za obranu. Koliko vojnika ima Švicarska i hoćete li i vi nastojati dosegnuti tih 5%?

Trenutačno imamo oko 150 tisuća vojnog osoblja, što premašuje gornju granicu od 140 tisuća koju je odredilo Ministarstvo obrane za 5%. A broj vojnika je nešto veći od 100 tisuća. Kao što sam rekao, cilj nam je povećati izdvajanja za obranu, ali to će biti bitno manje od 5%. No iako smo neutralna zemlja, imamo neke oblike suradnje s NATO-om. Sudjelujemo u Partnerstvu za mir i rasporedili smo trupe, na primjer švicarske trupe KFOR-a na Kosovu kojima je produljen mandat do 2026., ali i u drugim dijelovima svijeta.

‘Naša vlada odlučila je investirati puno više u obranu i povećati vojni budžeti. Ali u usporedbi s drugim zemljama NATO-a, u odnosu na naš BDP, cilj nam je izdvajati oko 1 posto za obranu’

NACIONAL: Kako se to uklapa u koncept neutralnosti?

Koncept neutralnosti još uvijek je vrlo vrijedan i cijeni ga većina švicarskih stanovnika. Ali postoje dva aspekta, politika neutralnosti koja nam dopušta određenu fleksibilnost i Zakon o neutralnosti koji određuje neke vrlo stroge standarde o tome što smijemo učiniti, a osobito ono što ne smijemo.

NACIONAL: Nedavno je švicarska savezna vlada odobrila prodaju 71 borbenog tenka Leopard 1 Njemačkoj, ali je istodobno zabranila njihov izvoz u Ukrajinu. Zašto je to odlučila ako Švicarska podupire Ukrajinu?

Da, mi podupiremo Ukrajinu, ali ne oružjem. Postoji mnogo drugih instrumenata. Na primjer, s Hrvatskom radimo na humanitarnom razminiranju, a imamo i partnerski sporazum s Ukrajinom. No kao što sam rekao, mi ne smijemo i nećemo izvoziti oružje u države koje ratuju. To je također zabranjeno Zakonom o neutralnosti. Kad ste već spomenuli prodaju Leoparda Njemačkoj, to je zakon koji primjenjuju i ostale države. Uobičajeno je da, kada izvozite oružje u neku državu, zahtijevate od te države da ih ne izvozi dalje teroristima ili državama u ratu. No u ovom trenutku vodi se rasprava u Švicarskoj o tome trebamo li fleksibilizirati taj zakon.

NACIONAL: Švicarska nije članica EU-a, ali je prihvatila sve pakete sankcija protiv Rusije i zamrznula rusku imovinu. Kolika je vrijednost te imovine i kakav je stav Švicarske prema idejama da se ona koristi za obranu Ukrajine?

Teško je kvantificirati tu zamrznutu imovinu. I na tom planu imamo vrlo strogu politiku, a takva iskustva imali smo i s nekim drugim zemljama. Radi se o dugogodišnjim procesima odmrzavanja određenih sredstava i slanja natrag u zemlju porijekla. Švicarska je preuzela sve sankcije EU-a protiv Rusije i podupire sve napore da se zaustavi rat u Ukrajini.

NACIONAL: S druge strane, u planu je mjera prema kojoj Švicarska više neće bez provođenja postupka azila prihvaćati ukrajinske izbjeglice. Zašto?

Od 2022., kada je rat započeo, primili smo oko 90 tisuća ukrajinskih izbjeglica. Svima njima zagarantiran je tzv. S status koji im je omogućio da ne moraju prolaziti proceduru traženja azila, a dao im je i mogućnost da odmah mogu početi tražiti posao. Ali ta brojka od 90 tisuća možda nije sasvim pouzdana jer pretpostavljamo da se dio njih vratio u Ukrajinu. No nedavno je promijenjen zakon kojim se limitira taj S status samo na osobe koje su izbjegle iz okupiranih ili ugroženih dijelova Ukrajine. Svi ostali će morati proći kroz redovnu proceduru azila. Moram reći da i u Švicarskoj, kao i u Hrvatskoj, postoji široko rasprostranjena solidarnost prema ukrajinskim izbjeglicama. Većina njih su žene i djeca i jako su dobro prihvaćeni, iako ih relativno mali postotak radi, oko 30%, zato što vjerojatno očekuju da će ostati kratko i vratiti se u Ukrajinu.

NACIONAL: Američki predsjednik Donald Trump prijeti uvođenjem 30% carina Europskoj uniji. Kako u tome stoji Švicarska koja ima značajan suficit u trgovini sa SAD-om. Jesu li postignuti dogovori?

Što se tiče carina, pregovori su u tijeku i nadamo se da ćemo ih uskoro završiti. No postoje različiti oblici carina. U siječnju 2024. Švicarska je ukinula sve carine na industrijski uvoz, uključujući i onaj iz SAD-a, odnosno elektronika i strojevi ne podliježu carina. S druge strane, Švicarska štiti svoju poljoprivredno tržište i tu carine mogu biti prilično visoke. Točno je da postoji veliki suficit u robnoj razmjeni sa SAD-om od 38 milijarde švicarskih franaka, ali i deficit od 9 milijardi švicarskih franaka u trgovini uslugama. Predsjednik Trump je najavio nametanje visokih carina na farmaceutske proizvode u želji da tvrtke presele svoju proizvodnju u SAD. I sada velike farmaceutske tvrtke iz Švicarske, na primjer Novartis ili Roche, najavljuju velike investicije u SAD.
Novartis oko 23 milijardi, a Roche 50. Koliko će carine utjecati na švicarsko gospodarstvo ovisit će o tome kakav će biti konačan dogovor sa SAD-om. A ovisit će i o tome kakve će carine biti nametnute EU-u i kakav će biti njihov indirektan utjecaj na Švicarsku.

‘Smatram da je Gorski kotar lokacija koja ima puno sličnosti sa Švicarskom. Imao sam prilike boraviti tamo nekoliko puta u okviru Švicarsko-hrvatskog programa suradnje’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Švicarska je poznata po referendumima. Početkom ove godine stupio je na snagu referendum o zabrani pokrivanja lica na javnim mjestima, čemu su se protivile muslimanske organizacije. Kako to funkcionira u praksi?

To se odnosi samo na žene čija su lica potpuno pokrivena. Isto tako, odnosi se i na demonstrante koji nose maske na licu za vrijeme prosvjeda. Žene muslimanske vjere mogu imati pokrivene glave maramama, to nije sporno. Do sada je zabilježen vrlo ograničen broj slučaja u kojima je taj zakon primijenjen. I nije bilo nikakvih negativnih reakcija, uključujući i priljev turista u zemlju. Većinom su se svi prilagodili tom novom zakonu koji uglavnom ima simboličnu vrijednost.

NACIONAL: Kako ocjenjujete hrvatsko-švicarske odnose? Sve više Hrvata živi i radi u Švicarskoj.

Rekao bih da postoje različiti elementi. Nedavno je izaslanstvo CroAI-ja – hrvatskog udruženja za umjetnu inteligenciju, posjetilo Švicarsku i tamo je imalo vrlo bogat i raznolik program, uključujući i posjete ETH Zürichu i centrima poput QuantumBasela i CERN-a u Ženevi. Tada smo vidjeli da u institucijama koje su posjetili postoji veliki broj visokopozicioniranih znanstvenika ili ekonomskih lidera iz Hrvatske. Jedan od njih je Damir Bogdan, voditelj centra za kvantno računalstvo i umjetnu inteligenciju QuantumBasel. Naravno da ta činjenica pomaže uspostavljanju bolje suradnje. Rekao bih da su Hrvati koji žive u Švicarskoj, a ima ih oko osamdeset tisuća, vrlo obrazovani i vrlo cijenjeni u svim segmentima švicarskog društva. U znanosti, na sveučilištima, u zdravstvu i turizmu. To je veliki i pozitivan doprinos švicarskoj ekonomiji i društvu. S druge strane, znam da je kontinuirano iseljavanje mladih i obrazovanih ljudi veliki problem za hrvatsku ekonomiju i gospodarstvo, zbog čega morate uvoziti radnu snagu iz trećih zemalja. Mi imamo sporazum o slobodnom kretanju ljudi i roba između Švicarske i EU-a koji će se uskoro u potpunosti odnositi i na Hrvatsku. Sada smo u prijelaznom razdoblju, što znači da Švicarska može ograničiti ulazak radne snage iz Hrvatske. To smo iskoristili dva puta, 2023. i 2024. i možda će se posljednji put aktivirati još sljedeće godine. To je izazvalo određenu zabrinutost hrvatskih vlasti koje su iskazale nezadovoljstvo takvom diskriminacijom unutar EU-a. Inače, što se tiče odnosa dviju zemalja, radimo na povećanju trgovinske razmjene, no općenito gledajući, osobito na bilateralnoj političkoj razini, ti odnosi su odlični. Vaš ministar vanjskih poslova čak govori švicarski njemački jer je prije živio i radio u Švicarskoj. Povećali smo našu suradnju na humanitarnom razminiranju u Ukrajini, a suradnja je sve aktivnija i na kulturnom planu. Osim što smo zemlja partner festivalu Cinehill, bili smo i zemlja partner Varaždinskim baroknim večerima 2023. Multilateralno Švicarska i Hrvatska imaju vrlo slična stajališta i dobro surađuju u međunarodnim organizacijama.

NACIONAL: Kako je došlo do suradnje s festivalom Cinehill i jeste li ga i prije pratili?

Jako nam je drago da smo uspostavili to partnerstvo s festivalom. Kada sam stigao u Hrvatsku, festival je još bio u Motovunu i tada se pojavila ta ideja, a prošle godine, kada je na festivalu prikazan jedan švicarski film, uspostavili smo vrlo dobre kontakte s organizatorima i direktorom festivala Igorom Mirkovićem. I tako smo ove godine postali zemlja partner. Vrlo smo ponosni na to što ćemo na festivalu moći promovirati dvanaest recentnih švicarskih filmova.

NACIONAL: Jeste li prije bili u Gorskom kotaru i što mislite o ovom načinu promoviranja tog zelenog, kontinentalnog dijela Hrvatska kao turističkog i kulturnog odredišta?

Smatram da je Gorski kotar lokacija koja ima puno sličnosti sa Švicarskom. Imao sam prilike boraviti tamo nekoliko puta, u okviru prvog Švicarsko-hrvatskog programa suradnje, vrijednog 45 milijuna švicarskih franaka. Pola tog iznosa bilo je namijenjeno Gorskom kotaru, upravo na područje Delnica, Fužina i Brod Moravica, gdje smo nedavno okončali program upravljanja vodom i otpadnim vodama. To će se sada nastaviti provođenjem drugog Švicarsko-hrvatskog programa suradnje u iznosu od 45,7 milijuna švicarskih franaka, od čega će ponovno polovica ići u Gorski kotar za projekte vodoopskrbe i odvodnje. Cilj je poboljšanje kvalitete života tamošnjeg stanovništva, privlačenje većeg broja turista i sprečavanje iseljavanja ljudi iz tog dijela Hrvatske. Zato nam je Gorski kotar savršeno mjesto za takav filmski festival i tamo se osjećamo kao kod kuće.

NACIONAL: Festival otvara švicarska bolnička drama, na koju su pozvane i medicinske sestre iz Hrvatske. O kakvom se filmu radi i hoće li se sestre prepoznati?

Vjerujem da hoće jer je nedostatak medicinskih sestara, nažalost, problem ne samo Švicarske i Hrvatske, već i mnogih europskih zemalja. To se dodatno pogoršalo tijekom pandemije koronavirusa. U Švicarskoj je to djelomično rezultat zahtjeva stanovništva za boljim standardom, boljom opremljenošću i boljim plaćama za medicinske sestre. Taj film govori o toj univerzalnoj temi, o sestri koja je na noćnom dežurstvu, potpuno obuzeta svojim poslom, ali i psihički deprimirana. No usprkos svemu, ona konstatira kako problem nije njena profesija, već su problem okolnosti.

‘Imamo sporazum o slobodnom kreanju ljudi i roba s EU-om koji će uskoro u potpunosti odnositi i na Hrvatsku. Sada smo u prijelaznom razdoblju, što znači da Švicarska može ograničiti ulazak radne snage’

NACIONAL: Rekli ste da će biti prikazano 12 švicarskih filmova. Koji biste još istaknuli?

Svakako bih preporučio film koji je bio prikazan u lipnju u Zagrebu, tijekom švicarske večeri. To je nijemi film „Sunce St. Moritza“ iz 1923. u režiji Huberta Moesta i Friedricha Weissenberga. Njega je ponovo otkrio režiser Felice Zenoni. On je restaurirao film, a posebnost je da ga, budući da se radi o nijemom filmu, glazbom prati mlada pijanistica Cinzia Regensburger koja dolazi iz retoromanskog dijela Švicarske, koji je možda najmanje poznat. Ona će biti uživo u Fužinama za klavirom i nakon iskustva koje smo imali u Zagrebu, uvjereni smo da će to biti poseban doživljaj. Film će biti prikazan na otvorenju festivala.

NACIONAL: Koliko Švicarska podupire svoju kinematografiju jer europski filmovi sa svojim budžetima ne mogu konkurirati američkoj produkciji?

Vi znate da Švicarska ima federalni sustav koji se sastoji od 26 kantona, s četiri službena jezika, njemačkim, francuskim, talijanskim i retoromanskim. Postoji velika autonomija kantona i mnogo toga je delegirano s federalne razine na razinu kantona. Svi ti elementi u kombinaciji stvaraju budžet od gotovo 100 milijuna švicarskih franaka koji se godišnje ulažu u promociju švicarskog filma. S jedne strane imamo Federalni ured za kulturu, a s druge različite regionalne i kantonalne filmske fondove, a onda i privatne i poluprivatne institucije. Imamo kombinaciju financiranja filmske produkcije. A tu je i nacionalna televizija SRG koja također promovira švicarske filmove, ali i sudjeluje u njihovoj koprodukciji.

NACIONAL: Promovirate li švicarski film i u Hrvatskoj?

Da, postoji zajednički projekt Austrijskog kulturnog centra, Goethe-Instituta, Veleposlanstva Švicarske konfederacije i Veleposlanstva Luksemburga sa sjedištem u Rimu, posvećen predstavljanju filmova na njemačkom jeziku koji se zove Filmšnite. Početkom godine projekt održao se u Zadru, Zagrebu, Rijeci i Osijeku, s fokusom na teme demokracije i ljudskih prava. Švicarske filmove promoviramo i u okviru programa Frankofonije, s kojim nastojimo promovirati švicarske filmove na francuskom jeziku.

‘Uspostavili smo vrlo dobre kontakte s direktorom festivala Igorom Mirkovićem i tako smo ove godine postali zemlja partner. Vrlo smo ponosni na to što ćemo promovirati dvanaest filmova’

NACIONAL: Švicarsku mnogi doživljava kao zelenu oazu usred Europe, no i ona se suočava s klimatskim promjenama. Međutim, švicarski građani u veljači ove godine na referendumu odbili su prijedlog Zelenih da se država i gospodarstvo obvežu na aktivnosti potrebne za ostvarenje klimatske neutralnosti do 2030. Zašto se to desilo?

Pa mi smo već zelena zemlja! Šalim se, naravno. Moram istaknuti kako je ta inicijativa Zelenih imala vrlo ambiciozne ciljeve, poput klimatske neutralnosti do 2030. i implementaciju nekih vrlo strogih zakona, ali bez stvarnog plana te implementacije. Na kraju ju je odbilo gotovo 70% glasača. Jedan od razloga je taj da je percipirana kao velika ekonomska prijetnja i prepreka našem gospodarskom razvoju. Međutim, odaziv je bio relativno nizak, glasali su za uglavnom oni koji inače podupiru Socijaldemokrate i Zelene, no većina je bila protiv takve inicijative, smatrajući je pretjeranom. A drugi su govorili da, implementirali je mi ili ne, ionako neće imati utjecaja na globalne klimatske promjene.

NACIONAL: Švicarska je turistička zemlja poznata po skijanju. Koliko klimatske promjene i topljenje glečera, poput onog koje je nedavno pogodilo stanovnike mjesta Blatten, koje je zatrpano lavinom, utječu na vaš turizam?

Nedavno sam bio u planinama i primijetio sam da se glečeri, nažalost, otapaju velikom brzinom, a ljeta su sve toplija i to utječe na našu tradiciju ljetnog skijanja. Naravno da smo svjesni tih klimatskih promjena, ali mi imamo različite oblike turizma kao što su zimsko skijanje, planinarenje, ali i gradski turizam. Srećom, postoje raznolike aktivnosti kojima se možete baviti u Švicarskoj. Broj turista ljeti je u porastu i to osobito onih iz Azije, primjerice iz Kine i Indije, ali i SAD-a