Početkom travnja isplaćene su mirovine za ožujak; prve povećane po siječanjskom usklađivanju koje iznosi 3,03 posto. Uz njih, na račune više od 1,23 milijuna umirovljenika stigli su zaostaci za siječanj i veljaču.

Podaci HZMO-a kazuju da su mirovine ostvarene prema redovitim propisima u prosjeku rasle tek za 15,24 eura, a prema kategorijama (starosna, invalidska, obiteljska, najniža itd.) rasle su u prosjeku između 11 i 18 eura.

No dio umirovljenika dobio je nešto veće ‘povišice’. Riječ je o umirovljenim djelatnim vojnim osobama, hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i pripadnicima HVO-a. Primjerice, mirovine djelatnih vojnih osoba za veljaču su iznosile u prosjeku 811,22 eura, a prosjek tih mirovina za ožujak porastao je na 830,71 euro. Razlika je, dakle, 19,49 eura.

Slična su kretanja zabilježena i kod mirovina pripadnika HVO-a, kojima je prosječan iznos za veljaču bio 674,22 eura, da bi u ožujku porastao na 693,93 eura, odnosno za 19,71 euro.
Značajnija je razlika zabilježena pak kod najmnogobrojnije braniteljske skupine. Njima je usklađivanje od 3,03 posto donijelo 32,82 eura više, piše T portal.

NOVI ZOMO Godišnji dodatak neće biti puna 13. mirovina

Koliko su usklađivanjem dobile preostale kategorije mirovina po posebnim propisima, znat će se tek kad HZMO objavi te podatke. S obzirom na to da se u svakoj ‘povlaštenoj’ kategoriji isplaćuju starosne, obiteljske i invalidske mirovine, tek u sljedećim tjednima moći će se obraditi i njihov rast nakon usklađivanja.

Primjetno je i nešto drugo, HZMO u svojim mjesečnim pregledima stanja u mirovinskom sustavu redovito navodi ukupan prosječni iznos svih mirovina ostvarenih po Zakonu o mirovinskom osiguranju. On je zahvaljujući usklađivanju porastao za 15,24 eura te sad iznosi 592,31 euro.
No, uz to, HZMO tom prosjeku pribraja prosječne svote triju kategorija braniteljskih mirovina, da bi u veljači dobio prosječnu svotu od 625,53 eura, a u ožujku od 642,10 eura, što je razlika od 16,57 eura.

Miješanje kruški i jabuka

Analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper još je ranije upozorio na ‘ušminkavanje’. Naime statističari navode mirovine iz rada te braniteljske mirovine, ostvarene po posebnim propisima, a zatim ih zbrajaju. Šemper to smatra ‘miješanjem krušaka i jabuka’.

DALEKO OD 800 EURA Mirovinska reforma donosi brojne izmjene. Evo tko će biti dobitnici, a tko gubitnici

‘U izbornom programu iz 2016. HDZ-u je bio cilj u mandatu do 2020. godine udio mirovina od 60 posto u prosječnoj neto plaći, a danas je Hrvatska miljama udaljena od tog cilja’, upozorio je Šemper.
Da je tako pokazuje i statistika. Naime udio mirovine u plaći kod redovitih mirovina nakon usklađivanja iznosi 41,8 posto, a zbroja braniteljskih i redovitih iznosi 45,3 posto. Unatoč razlici od 3,5 posto, treba reći da je ona u istom omjeru bila prisutna i prije usklađivanja, s obzirom na to da su njime mirovine u odnosu na plaće porasle za svega 0,3, odnosno 0,4 posto. Krivac za to je – rast plaća.
No dok je udio starosnih mirovina na četrdesetak posto prosječne plaće, a invalidskih i obiteljskih još i niži, zanimljivo je vidjeti to da je udio mirovina pripadnika HVO-a u prosječnoj plaći porastao na 49 posto, djelatnih vojnih osoba na 58,7 posto dok umirovljeni branitelji iz Domovinskog rata u ovom trenutku na račune primaju 88 posto prosječne plaće, a ona prema posljednjim podacima iznosi 1416 eura.