Kad je tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel prije deset godina izgovorila svoju poznatu, a za neke i zloglasnu, frazu ‘Uspjet ćemo!’ (Wir schaffen das!), to je imalo posljedice ne samo za Njemačku, nego i Europu. Nakon tih riječi, početkom rujna 2015. uslijedila je odluka Angele Merkel da policija više ne smije zaustavljati izbjeglice na granici.
U analizi koju je objavio Deutsche Welle, podsjećaju kako je 2015. i 2016. godine više od milijun ljudi zatražilo azil u Njemačkoj.
Politologinja Lenka Drazanova koja provodi istraživanja na Europskom sveučilišnom institutu u Firenci, kazala je kako je važnost teme migracija porasla u posljednjih deset godina zbog njezine velike medijske i političke prisutnosti.
Prema njezinim riječima, temeljni stavovi o tome tko je u društvu za, a tko protiv migracija, nisu se promijenili.
Ono što se promijenilo od 2015. jest da su ljudi koji su protivnici migracija snažnije izrazili svoje protivljenje, ističe Drazanova koja kao razloge za takve antiimigracijske stavove navodi osjećaje prijetnje – poput straha od nepoznatog ili gubitka posla.
Velik broj tražitelja azila koji dolaze u Njemačku izazvao je takve osjećaje kod nekih Europljana, posebno u srednjoj i istočnoj Europi. Stvarni broj je manje važan od same rasprave o migracijama, objašnjava politologinja.
MIGRANTI U OČAJU Njemačka uvela nova pravila granične kontrole, evo što se promijenilo
Normalizacija ekstremno desnih stavova u društvu
Ona upozorava i da su se društvene norme i politička kultura u kojoj se raspravlja o migracijama i izbjeglicama promijenile od 2015./2016. godine, što je povezano s normalizacijom desničarskih ekstremističkih stavova.
Politologinja Anouk Pronk iz nizozemskog instituta Clingendael također vidi promjenu u načinu vođenja rasprave na tu temu: U vrijeme slogana Angele Merkel ‘Uspjet ćemo!’, više je bilo riječi o „dužnosti da se pomogne“. Danas se, kakako ističe, rasprava o migracijama više prikazuje kao sigurnosni rizik.
To se može vidjeti u novom Paktu EU-a o azilu i migracijama. Njegov primarni fokus je na tome kako zaštititi granice i ubrzati deportaciju ljudi koji nemaju pravo ostati u EU, kaže Pronk. Razlog za takav razvoj događaja, prema njezinu mišljenju leži u velikom opterećenju sustava za azil država članica EU-a.
Komentari