Nakon što su prošlog tjedna austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl Reisinger i njemačka državna ministrica za Europu i klimu dr. Anna Lührmann razgovarale u Sarajevu o situaciji i ustavnoj krizi u Bosni i Hercegovini, najavile su sankcije za najviše dužnosnike Republike Srpske.
No, hrvatski premijer Andrej Plenković iznio je razloge zašto Hrvatska neće nametati sankcije visokim dužnosnicima vlasti u RS-u, ali i zašto sumnja da će to učiniti Europska unija, piše Deutsche Welle (DW).
‘Banja Luka je samo sat i 45 minuta vožnje od Zagreba’
On je, na pitanje postoje li ideje o sankcijama i od strane Hrvatske za dužnosnike RS-a, kazao: “Čini mi se da inicijativa za usvajanje sankcija na razini EU neće proći. Iz svega što pratimo, u smislu pozicija država članica, to nije realno. Što se tiče Hrvatske, mi nismo u istoj poziciji kao zemlje koje nisu prvi susjedi. Mi smo prvi susjedi“, rekao je Plenković nakon sinoćnjeg sastanka s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem u Mostaru.
Plenković je odnose s BiH, s kojom Hrvatska ima 4,2 milijarde trgovinske razmjene, pojasnio zemljopisno-politički.
“Banja Luka je doslovno od Zagreba sat i 45 minuta i s te strane želimo slati umirujuće poruke koje će ohrabrivati dijalog i vraćati stvari na pravo mjesto. To znači da se među političkim strankama i institucijama BiH nalaze rješenja za budućnost zemlje”, kazao je.
Nada se proširenju EU najkasnije do kraja 2029.
Plenković smatra da uvođenje sankcija ne bi bilo dobro jer bi to povećalo političke napetosti u BiH.
“Želimo suprotno za BiH. U ovakvim globalnim krizama kakve živimo danas, BIH će biti puno sigurnija i njeni građani će biti puno mirniji ako ubrzaju ritam približavanja EU”, poručio je hrvatski premijer uz inzistiranje na “vraćanju na ustavne okvire”.
Pritom je izričito naveo kako Europska komisija predsjednice Ursule von der Leyen ima ambiciju da se po pitanju procesa proširenja naprave veći iskoraci nego prije.
“To znači i ako bude moguće da se barem do kraja mandata krajem 2029. godine dogodi proširenje“, rekao je Plenković, objašnjavajući zašto Hrvatska nije sklona uvođenju sankcija dužnosnicima iz RS-a.
‘Sankcije puno znače, Dodik se sastajao u Beču’
S druge strane, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u intervjuu za austrijski Kurier o austrijsko-njemačkim sankcijama kaže kako sankcije znače “jako puno”.
“To je pravi problem za Dodika, jer je Beč volio koristiti kao mjesto sastanaka za razne susrete. Izuzev toga, simbolična vrijednost tog poteza je velika. I Njemačka je najavila sličnu zabranu. Ovdje vidim početak nove ‘koalicije voljnih’“, istakao je Schmidt.
Na tvrdnju Kuriera da bi sankcije morale obuhvatiti i mrežu poduzeća povezanih s Dodikom u inozemstvu, koju je Schmidt spomenuo, te kako je u SAD-u, primjerice, zabranjeno surađivati s poduzećima povezanim s njim, Schmidt je kazao kako takve prepreke postoje i u Austriji.
“U nekim zemljama EU, pa i u Austriji, postoje pravne zapreke za to. Upravo radim na pronalaženju rješenja”, zaključio je Schmidt.
Diplomatski skandal u Banja Luci
Lührmann i Meinl Reisinger poslale su, pak, jasne poruke zašto su granice njihovih zemalja zatvorene za najviše dužnosnike RS-a.
“Napadi na ustavnu cjelovitost BiH od vodećih političara iz RS-a, koji svjesno slabe državu, neprihvatljivi su i predstavljaju opasnost za sigurnost i stabilnost BiH i cijele regije. Oni blokiraju daljnji proces pristupanja EU i dovode u opasnost budućnost zemlje u EU“, obrazložile su taj korak Meinl Reisiger i Lührmann u zajedničkom priopćenju koje je objavilo njemačko veleposlanstvo u BiH.
To znači kako za trojicu najodgovornijih političara iz RS-a – entitetskog predsjednika Milorada Dodika, predsjednika Narodne Skupštine RS Nenada Stevandića te predsjednika Vlade RS Radovana Viškovića, nema putovanja u Austriju i Njemačku.
No, uskoro je uslijedila nevjerojatna reakcija i diplomatski skandal: brza odluka Vlade RS-a o nepoželjnosti njemačke ministrice Lührmann na području RS-a te njeno “policijsko ispraćanje” iz područja tog entiteta, gdje se trebala sastati a oporbenim strankama.
“Njemačka ministrica je ispraćena s poštovanjem i napomenom da je uvrijedila našu zemlju”, rekao je Stevandić, dok je Lührmann javno posvjedočila kako je doživjela ozbiljne prijetnje.
Orban blokira sankcije Dodiku na razini EU
No, razmatranja o uvođenju dodatnih sankcija za Dodika i neke od najviših dužnosnika RS-a zbog antiustavnog djelovanja najavljuju i Velika Britanija i Švedska. Ostaje za vidjeti kako će se po tom pitanju postaviti ostale zemlje članice s obzirom na to da Mađarska blokira odluku o uvođenju sankcija na razini EU.
Inače, već duže vrijeme pojedini zastupnici u Europskom parlamentu traže sankcije za Dodika, a među njima se ističe nizozemska eurozastupnica Tineke Strik.
“Ne možemo više dopustiti da drski secesionist i njegovi sljedbenici sustavno potkopavaju BiH ”, istaknula je grupa eurozastupnika u zajedničkoj izjavi iz srpnja 2023. godine.
‘U pitanju je vjerodostojnost EU’
“Vjerodostojnost EU je u pitanju. S obzirom na ozbiljnost situacije u BiH, EU se ne može samo verbalno složiti s odlukama visokog predstavnika. Treba ga podržati konkretnim vlastitim inicijativama”, naveli su tad.
I u veljači 2022. glasalo se o podršci amandmanu za zahtjev prema Vijeću EU da se Dodiku, tada kao srpskom članu Predsjedništva BiH i predsjedniku vladajućeg SNSD-a, i njegovim suradnicima uvedu sankcije. Pojedini hrvatski eurozastupnici isticali su kako “nije vrijeme za sankcije” ili da su one “kontraproduktivne”.
Tad je hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio kako je “svatko tko u Vijeću EU-a glasa za to da se Miloradu Dodiku nametnu sankcije za njega izdajnik”, kazavši da “u BiH od Dodika ima puno gorih”.
Sad je BiH tu gdje jest – u najvećoj političkoj krizi do sada, piše DW.
Komentari