Sessa je uzaludnim manevrom pokušao Aleksandri Maganić popraviti izglede da možda ipak postane predsjednica Vrhovnog suda.

Izvori iz Vrhovnog suda tijekom proteklog vikenda otkrili su Nacionalu da je Darko Milković, predsjednik Državnog sudbenog vijeća (DSV), ali i sudac Vrhovnog suda, bio tijekom proteklih dana pod žestokim pritiskom Đure Sesse, nekadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda kojem predsjednik Zoran Milanović nije želio produžiti mandat, ali i profesorice Aleksandre Maganić, jedine kandidatkinje na prethodnom natječaju koju je Milanović, ovlašteni ustavni predlagatelj za tu dužnost, odbio predložiti na tu dužnost.

Prema navodima tih izvora, Aleksandra Maganić uputila je i dopis Vrhovnom sudu tvrdeći da je, prije donošenja odluke da je neće predložiti za predsjednicu Vrhovnog suda, Milanović morao zatražiti i mišljenje opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe iako ga ta mišljenja ničim ne obvezuju.

Pitanje je zašto je to Sessi i Aleksandri Maganić bilo toliko važno.

Prema riječima ovog Nacionalova izvora s Vrhovnog suda, smisao je bio da Aleksandra Maganić dobije pozitivna mišljenja Vrhovnog suda, za što je sudac Sessa zdušno lobirao na Vrhovnom sudu, i da dobije pozitivno mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe, u kojem HDZ ima većinu.

Očito je to bio manevar s ciljem da joj se pokušaju popraviti izgledi da ipak postane predsjednicom Vrhovnog suda i da se s tako prikupljenim pozitivnim mišljenjima pokuša izvršiti pritisak na Milanovića da ipak pristane na njenu kandidaturu.

Đuro Sessa, nekadašnji predsjednik Vrhovnog suda kojem predsjednik Milanović nije želio produžiti mandat. FOTO: Emica Elvedji/PIXSELL

U tom kontekstu treba podsjetiti na to da pokojni predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, kada ga je Milanović kandidirao, također nije dobio pozitivno mišljenje opće sjednice Vrhovnog suda. Ali nakon njegova briljantnog višesatnog nastupa pred saborskim Odborom uz izravni TV prijenos bio je izabran sa 120 zastupničkih glasova, što je bilo za 19 glasova više od dvotrećinske većine iako mu je za izbor bila dovoljna obična saborska većina od 76 glasova.

Nacional je prije nekoliko tjedana ekstenzivno upozorio kako je kandidatura Aleksandre Maganić sporna prije svega zbog njenih spornih stavova povezanih sa sukobom građana i banaka oko kredita u švicarskim francima. Ona je, među ostalim, u svojoj „Pravnoj studiji o pravnim posljedicama konverzije švicarskog franka“ iz 2020. godine zaključila da 55.000 klijenata banaka u Hrvatskoj od ukupno njih 125.000, koliko ih je dobilo kredite u švicarskim francima, nema pravo na obeštećenje preplaćenih iznosa, uključujući tu i zatezne kamate, na temelju ništetnih odredbi o valuti u švicarskim francima i promjenjivoj kamatnoj stopi. A to je u kolektivnoj presudi još sredinom 2013. presudio sudac Dobronić.

Sadržaj njenih radova nameće zaključak da je Milanović odbijanjem njene kandidature zapravo spriječio pokušaj da funkciju predsjednice Vrhovnog suda preuzme osoba koja bi svojim stavovima i pravnim tumačenjima poništila kompletno nasljeđe Radovana Dobronića u ključnom slučaju u kojem je on desetke tisuća hrvatskih građana obranio od prevare banaka u slučaju Franak i pada u krajnju bijedu.

Zoran Milanović odbio je na prethodnom natječaju predložiti Aleksandru Maganić za predsjednicu Vrhovnog suda. FOTO: Luka stanzl/PIXSELL

To je sukus konteksta u kojemu je prošloga četvrtka, 4. rujna – na službenim stranicama DSV-a to je objavljeno tek u nedjelju – najavljen javni poziv Državnog sudbenog vijeća, odnosno novi natječaj za podnošenje kandidatura za predsjednika Vrhovnog suda.

Dogodilo se to nakon što je predsjednik Milanović još sredinom kolovoza odbio predložiti Saboru Aleksandru Maganić, profesoricu građanskog procesnog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu, jedinu kandidatkinju koja se prijavila na prethodni javni poziv DSV-a.

Dan kasnije od objave poziva za kandidature ustavnih sudaca u Narodnim novinama, u četvrtak, 4. rujna, Državno sudbeno vijeće, nakon burne rasprave, napokon je odlučilo da „poništava javni poziv za mjesto predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske objavljen u ‘Narodnim novinama’ broj 98/25 od 4. srpnja 2025.“ U toj odluci DSV-a precizirano je i da će se „javni poziv kandidatima za mjesto predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske objaviti u sljedećem broju ‘Narodnih novina’ i na mrežnim stranicama Državnog sudbenog vijeća“.

Tako bi se nakon 30 dana, zakonskog roka za prijavu kandidatura, moglo početi rješavati i pitanje čelnih ljudi sudbene vlasti.

Darko Milković, predsjednik DSV-a i sudac Vrhovnog suda, našao se pod pritiskom kolege Đure Sesse. FOTO: Neva Zganec/PIXSELL