Povodom pete obljetnice razornog potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu 22. ožujka 2020., predsjednik Vlade Andrej Plenković obilazi nekoliko lokacija obnovljenih privatnih i javnih objekata.

“Ostalo je svega nekoliko dana do pete obljetnice zagrebačkog potresa. Prilika da se rezimiraju dostignuća u obnovi“, kaže Plenković, koji ističe kako su u Zagrebu u obnovu do sad uložene dvije milijarde, na Baniji 1,5 milijarda eura.

“Naš pristup obnovi je bio takav da ne vraćamo u prijašnje stanje, zbog velikih oštećenja na zgradama, jer bi takva obnova u slučaju novog potresa bila promašena investicija. Naš je pristup bila konstrukcijska obnova po današnjim standardima“, kaže.

Na lokacijama koje će danas obići je, kaže, obnova vrijedna oko 103 milijuna eura.

“To govori o veličini ovog pothvata. Kako se budemo bližili kraju obnove, vidjet ćemo razmjere pune zahtjevnosti ovog zadatka koji se dogodio usporedo s najvećom pandemijom i nizom drugih pritisaka na naše gospodarstvo”, govori premijer.

Zahvalio je ministru Branku Bačiću i ministrici Nini Obuljen Koržinek na angažmanu.

“Nastavit ćemo ovaj proces do kraja. Većina javnih zgrada trebala bi biti kompletirana do 2027. A ukupni napori do kraja desetljeća, deset sekundi potresa za deset godina obnove”, kaže premijer.

PUNOM PAROM Plenković se brzo oporavio, danas je na pet događaja

Oporavak od operacije

Na pitanja o oporavku od zahvata na srcu koji je prošao u petak, Plenković kaže da se dobro oporavlja, da je bila riječ o planiranom zahvatu i da se osjeća odlično.

Štrajk u obrazovanju

Što se tiče štrajka u školama koji je najavljen za srijedu, premijer kaže: “Mi smo u proteklih nekoliko godina u zahtjevnim okolnostima radili najviše na onome što je naša temeljna zadaća, da ljudi imaju veće plaće i mirovine”.

“Mi smo prva vlada u povijesti demokratske Hrvatske koja se ulovila u koštac da za približno sličan rad dobivaju približno sličnu plaću. To nitko prije nije napravio”, istaknuo je.

“Lani smo pokušali te nepravde svesti na najmanju moguću mjeru. Od te reforme su svi dobili više. Koliko vidim, nije problem kolike su plaće nego taj vječni sindrom usporedbe s nekim drugim. Tu savršenog rješenja nema. Uvijek će netko reći da njegov rad vrijedi više od nečijeg drugog”, kaže premijer.

“Kad gledate cjelinu povećanja plaća, otkad je krenula naša prva vlada, od 2016. do danas, plaće u obrazovanju su rasle između 80 i 100 posto, što otklanja tezu o tome da je inflacija pojela rast plaća”, govori Plenković.

“To jednostavno nije točno i da se izračunati. Nadam se da će predstavnici ova tri sindikata voditi računa o interesima djece. Treba voditi računa i o roditeljima”, napominje.

“Iz kuta Vlade, gledajući koliko smo toga učinili, mi smatramo da nema posebnog razloga za štrajk, to je odabir ova tri sindikata. Što će se dogoditi u srijedu, ne znam”, kaže.

“Znam samo da smo ovih puno godina razvili visok stupanj socijalnog dijaloga”, govori premijer dodajući da je bio i zatečen time što samo ova tri sindikata nisu htjela pristati na šest posto povećanja osnovice.

“U ovom trenutku, dijalog je puno bolji put od obustave rada“, kaže.

ZAČUĐENI SVAT Fuchs ponavlja da nema razloga za štrajk: ‘Zato smo objavili sve plaće u obrazovanju’

Tragedija u Makedoniji

U Zagreb će doći četiri pacijent stradala u požaru u diskoteci u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji. Plenković kaže da po njih sutra idu helikopteri.

“To je ogromna tragedija. Sve informacije upućuju da je to nešto nezapamćeno za Sjevernu Makedoniju, još jednom izražavam sućut i želim oporavak ozlijeđenima”, kaže.

Situacija u pravosuđu

“Hrvatska da potkopava demokraciju? Ja bih svima poželio da živi u ovakvoj demokraciji. Pogledajte malo oko nas“, kaže na pitanja o navodima da Hrvatska potkopava demokraciju.

“Ne znam tko piše ta izvješća, to iz mog iskustva, svega onoga što u Hrvatskoj postoji, meni to djeluje smiješno”, kaže.

“To su floskule, koje vjerojatno stranim udrugama dijele oni koji su lani dolazili pred Banske dvore, htjeli ih zapaliti i baciti bandu kroz prozor. To je uvijek ista priča i fabriciranje negativnog ozračja koje je postalo nacionalni sport”, kaže premijer, prenosi N1.

Svečano otvoren KB Merkur, u cijelosti obnovljen nakon potresa

Klinička bolnica Merkur prva je zagrebačka bolnica građevinski u cijelosti obnovljena nakon potresa, istaknuto je na svečanom otvorenju obnovljene bolnice u prisutnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i dvoje ministara.

SJEVERNA MAKEDONIJA ‘Kočani su mrtav grad’, uhićen vlasnik tvrtke koja je upravljala diskotekom

U obnovu KB-a Merkur utrošeno je više od 63 milijuna eura. Najstariji dio bolnice datira iz 1930. i to je prva bolnica koja je krenula u ozbiljne infrastrukturne zahvate nakon razornog potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu 22. ožujka 2020.

Uz predsjednika Vlade, na svečanom otvorenju bili su i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica zdravstva Irena Hrstić, ravnatelji drugih zagrebačkih bolnica, predstavnici upravnog vijeća, pacijenata i drugi ugledni gosti.

KB Merkur prva je zagrebačka bolnica u cijelosti obnovljena. Tijekom obnove bolnica je cijelo vrijeme bila funkcionalna tako da nas je naš transplantacijski tim svrstao u vrh Europe“, rekao je ravnatelj bolnice Mario Starešinić.

Zahvalio je Vladi, na čelu s premijerom, što se za obnovu te bolnice uspjelo povući 25 milijuna eura iz EU Fonda solidarnosti.

Projektom su bile obuhvaćene dvije trećine ukupne površine bolnice, a obnova je išla u dvije faze.

STIGAO ODGOVOR Grmoja kritizirao obnovu u Petrinji. Gradonačelnica: Površno, netočno i populistički…

Zbog obnove je Klinika za ginekologiju bila premještena u KBC Sestre milosrdnice, dijaliza u KB Dubrava, a uz pomoć KBC-a Zagreb i KB-a Dubrava organizirana je kuhinja, sterilizacija te je premještena i bolnička administracija.

Od 63 milijuna eura, koliko je koštao cjelokupni projekt obnove KB Merkur, 57 milijuna utrošeno je na obnovu zgrade u Zajčevoj, a šest milijuna eura na obnovu Klinike Vuk Vrhovac.

Uz sredstava iz EU Fonda solidarnosti, ostatak je osiguran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te iz državnog proračuna.

Premijer Andrej Plenković prisjetio se situacije prije pet godina kada je u zagrebačkom potresu oštećeno 26.000 zgrada i izgubljen život mlade Anamarije Carević.

“Poslijepotresna obnova pružila nam je šansu da obnovimo i bolnice u Zagrebu, i tu je šansu Vlada iskoristila. Odlučili smo se za konstrukcijsku obnovu koja je uzela više vremena i novca, ali ova je bolnica sada praktički nova”, istaknuo je premijer.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je premijeru što je prepoznao važnost zdravstvenog sustava.

“Paralelno s obnovom pružala se u ovoj bolnici zdravstvena usluga, uključujući multiorganske transplantacije”, istaknula je, dok je ministar graditeljstva Branko Bačić ocijenio da je riječ o “povijesnoj obnovi”.

“Nijedna zagrebačka bolnica neće ostati zaboravljena u ovoj obnovi“, poručio je Bačić.

Premijer Plenković obišao je i obnovljenu Kliniku za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici, koja je također teško stradala u potresu.

KULISA GORNJEG GRADA Završena cjelovita obnova zagrebačke Gornjogradske gimnazije

Otvorio izložbu Hininih fotografija uoči pete godišnjice potresa

Premijer Andrej Plenković otvorio je u ponedjeljak i izložbu fotografija Hininih fotoreportera uoči pete godišnjice potresa i završetka obnove sjedišta Hine, gdje je istaknuo kako bi većina javnih zgrada mogla bi biti kompletirana do 2027., a ukupni napori obnove do kraja desetljeća.

“Zahvaljujem svim fotoreporterima čije su fotografije na zidovima ove izložbe, koji su dokumentirali što je to zadesilo Zagreb i Banovinu prije pet godina i koliko smo napredovali u obnovi od tada”, kazao je predsjednik Vlade.

Izložbu Hininih fotoreportera naziva “5.g. / 5.5 ML/R”, koja označava pet godina obnove od potresa jačine 5,5 po Richteru, obišao je s ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek te ministrom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Brankom Bačićem.

Fotografije postavljene u sjedištu Hine na Marulićevu trgu u Zagrebu, njih 58, prikazuju razmjere štete izazvane potresima 22. ožujka i 29. prosinca 2020., kao i proces obnove kuće Heinzel – sjedišta Hine i zaštićenog kulturnog dobra.

Foto-izložba predstavlja dokument vremena koji svjedoči o važnosti medija u kriznim situacijama te podsjeća na težinu izazova s kojima su se suočili stanovnici pogođenih područja, uključujući Zagreb, Sisačko-moslavačku, Karlovačku i Zagrebačku županiju. Uz vizualno svjedočanstvo stradanja, izložba naglašava i važnost sustavne obnove kulturne baštine.

Hina je među prvim javnim ustanovama u Zagrebu koje su počele konstrukcijsku obnovu u travnju 2022., a već iste godine završeni su glavni restauratorski radovi na pročelju kuće Heinzel.

Ta visokovalorizirana građevina arhitekta i bivšeg gradonačelnika Vjekoslava Heinzela zaštićena je dvostrukom konzervatorskom zaštitom. Smještena je unutar “A” zone povijesne urbane cjeline Zagreba i pripada zaštićenoj urbanističko-arhitektonskoj cjelini “Zelene potkove”.

Konstrukcijska obnova zgrade Hine dovršena je u lipnju 2023., a nakon toga počela je cjelovita obnova koja je uključila energetsku sanaciju i uređenje interijera.

PAŽNJE MI DAJ Borić optužio Hinu da premalo izvještava o HDZ-u?! ‘Nitko nas ne treba uvažavati…’

Ukupna vrijednost radova procijenjena je na oko sedam milijuna eura, a projekt je izveden pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija te financiran sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Ravnateljica Hine i ministrica kulture i medija istaknule važnost medija u kriznim situacijama

Ovom izložbom simbolično se najavljuje okončanje obnove ove zgrade i naglašava posebnost medija, posebice javnih medija, u slučajevima svih vrsta ugroza, navela je ravnateljica Hine Branka Gabriela Vojvodić.

“Djelatnici Hine već pet godina rade u doista teškim uvjetima i zahvaljujem im što se to nikada nije osjetilo na produkciji vijesti i ostalih sadržaja koji su se samo povećavali. Naš novi/stari dom je obnovljen i nadamo se što prije vratiti u ovo prelijepo ‘marcipan izdanje'”, poručila je.

Zahvalila je Vladi, ali posebno ministrici Obuljen Koržinek i djelatnicima Ministarstva kulture i medija na svesrdnoj pomoći i izvrsnoj suradnji tijekom obnove kuće Heinzel.

Važnost medija u vremenima, ne samo mirnodopskim nego i katastrofe, neizmjerna je, istaknula je i ministrica Obuljen Koržinek.

“I zato mi je drago da je postavljena ova izložba koja svjedoči da su fotoreporteri, novinari, snimatelji bili oni koji su zajedno s hitnim službama odmah prvog dana katastrofe bili tu i koja će biti vrijedan podsjetnik na sve ono što nam se tada događalo”, poručila je.

Iako je uzrokovao ogromne štete, potres je, ustvrdila je ministrica, bio i ogromna prilika kad je riječ o kulturnoj baštini.

“Više od 500 zgrada smo obnovili ili obnavljamo putem Ministarstva, od čega je 290 cjelovitih projekata, više od 150 ih je završeno i to je zaista povijesno postignuće na koje svi trebamo biti ponosni”, izjavila je te pozvala građane na dan otvorenih vrata u subotu i posjete ovu zgradu i izložbu.

POKLAPANJE S BAČIĆEM Opozicija i investitori napali Tomaševića: Usporit će razvoj grada…