Ravnatelji pojedinih bolnica uz svoju upravljačku funkciju obavljaju i dežurstva, što ih po primanjima izdvaja od kolega. No postavlja se pitanje mogu li istovremeno kvalitetno obavljati obje uloge jer zbog manjka osoblja, često uz ravnateljske dužnosti, rade i s pacijentima.

“Najviše se radi o poslovima koji su zapravo deficitarni, u kojima nema dovoljno liječnika i zbog toga oni moraju raditi značajan broj prekovremenih sati, a prekovremeni sati su zapravo najskuplji način za odrađivati posao“, ističe za RTL Danas Nikola Prpić, član Izvršnog odbora HUBOL-a.

Osim osnovne plaće, čiji je koeficijent utvrdila Vlada, neki ravnatelji dodatno primaju naknade za dežurstva i pripravnost, što im omogućuje veća primanja od kolega.

ČUJTE I POČUJTE Ministarstvo kaže da nema brige, ministrica i službe rade ‘sveobuhvatno’ unatoč ‘vrlo dinamičnoj promjeni akutne problematike’

Ravnatelji bolnica čija je plaća veća od Plenkovićeve i Milanovićeve

Prema imovinskim karticama, najplaćenija je ravnateljica kninske bolnice, s gotovo 7.800 eura neto.  Slijedi ravnateljica bolnice u Bjelovaru s oko 7.200 eura neto, dok ravnatelj KBC-a Osijek mjesečno prima nešto više od 7.100 eura neto.

Ravnateljica Specijalne bolnice u Dugoj Resi zarađuje oko 6.600 eura neto, što je iznos sličan onome koji prima i čelnik dubrovačke bolnice. Inače, premijer Andrej Plenković mjesečno prima plaću od 5685.94 eura neto, a predsjednik Zoran Milanović mjesečno zaradi 6300 eura neto.

DA TI SE ZAMANTA Evo koliko je Plenkoviću narasla plaća, no to nije sve…

Ministrica zdravstva upitana je mogu li ravnatelji bolnica istovremeno kvalitetno obavljati više poslova. “Moj osobni stav je da su to visokoodgovorne pozicije koje iziskuju dobre menadžerske poluge i činjenica je da ako u zdravstvenoj ustanovi postoji više problema, mala je vjerojatnost da se netko može na jednako kvalitetan način posvetiti i jednome i drugome”, kaže HDZ-ova ministrica zdravstva Irena Hrstić.

Ministrica najavljuje reviziju dežurstava

U Hrvatskoj, prema podacima Liječničkog sindikata, nedostaje oko 1.500 liječnika, a problem je najizraženiji u manjim sredinama. “To sve upućuje na to kako mi na nacionalnoj razini još uvijek nemamo riješen način poticanja liječnika da otiđu iz mjesta obrazovanja u neko manje mjesto gdje bi onda mogli obavljati liječničku djelatnost i za područje nekakve posebne skrbi”, upozorava Prpić.

Ministrica rješenje vidi u reviziji dežurstava, što je najavila za RTL Danas. “Možda u apsolutnom broju ne nedostaje liječnika. Mislim da se moramo dobro reorganizirati, a primarno moramo sagledati broj dostupnih liječnika u dežurstvima na razini Hrvatske da li imamo ujednačeno pa i u tome vidim mogućnost rješavanja problema”, ističe ministrica.

MAĆEHINSKI HZZO HUBOL podržao prosvjed obiteljskih liječnika ‘kako bi se spriječio potpuni kolaps’

Što se tiče dežurstava, dodaje: “Revizija broja dežurnih jer sigurno da nećete naći u velikim gradovima poput Zagreba, Rijeke, Osijeka i Splita da tamo nedostaje liječnika. Problem je izraženiji u manjim sredinama.”

Ministarstvo trenutno radi na rješenjima koja bi potaknula liječnike da iz većih centara odlaze raditi u manje sredine, a sve s ciljem smanjenja prekovremenog rada.