Bivša ministrica vanjskih poslova RH i bivša prva potpredsjednica Vlade govori o položaju Hrvatske nakon turbulentnog tjedna u kojem se američki predsjednik Donald Trump dogovarao s Vladimirom Putinom o primirju u Ukrajini bez EU-a i Ukrajine

Iza nas je dramatičan tjedan u kojem su zahvaljujući Trumpovim dogovorima s Putinom o Ukrajini iz kojih su isključeni i EU i Ukrajina, ugroženi odnosi među zapadnim saveznicima.

U Rijadu u Saudijskoj Arabiji održani su prvi razgovori između američkog i ruskog izaslanstva, u kojima su s ruske strane sudjelovali ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i savjetnik za vanjsku politiku Kremlja Jurij Ušakov, a s američke strane državni tajnik Marco Rubio, kao i Mike Waltz, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, i Steve Witkoff, izaslanik Bijele kuće za Bliski istok. To je bila tek priprema za prvi susret Trumpa i Putina, koji bi se trebao dogoditi uskoro. Istovremeno, na poziv francuskog predsjednika Macrona održana su dva hitno sazvana summita čelnika EU-a u Parizu, na kojima je donesena odluka o dodatnom paketu vojne pomoći u iznosu od šest milijardi eura te o novim sankcijama Rusiji. Zelenski je bio u posjetu Turskoj odakle je žestoko kritizirao pregovore o Ukrajini bez Ukrajine, poručivši da njegova zemlja neće pristati na bilo kakav mir o kojem je se ništa ne pita.

I dok saveznici u EU-u negoduju, Trump je nazvao Zelenskog diktatorom i gotovo okrivio Ukrajinu za rat, rekavši da su imali tri godine da to riješe bez prolijevanja krvi i uništavanja gradova.

Prošle nedjelje održani su parlamentarni izbori u Njemačkoj na kojima su očekivano pobijedile stranke desnog centra CDU/CSU, a drugi je krajnje desni AFD s 20 posto podrške. Kamo sve to ide, okreće li se svijet naglavačke i gdje su u svemu tome EU i Hrvatska, za tjednik Nacional analizirala je bivša prva potpredsjednica Vlade, bivša ministrica vanjskih poslova i bivša predsjednica HNS-a Vesna Pusić.

NACIONAL: Kako komentirate rezultate izbora u Njemačkoj i koliko je na njih utjecao Trumpov savjetnik Elon Musk, koji je otvoreno podržavao AFD?

Rezultati izbora u Njemačkoj u skladu su s ranijim očekivanjima i predviđanjima, ali ipak sa zanimljivim pomakom. Očekivano, CDU-CSU ostvarili su najbolji rezultat i šef CDU-a Friedrich Merz je novi kancelar. No iako su pobijedili, to je lošiji rezultat od svih rezultata koje su postizali s Angelom Merkel na čelu. Ako uspiju dogovoriti koaliciju s SPD-om, oni će im biti dovoljni za formiranje parlamentarne većine. AfD ili Alternativa za Njemačku, desna ekstremistička stranka, s oko 20 posto druga je po snazi na ovim izborima. No njihov rezultat je nešto slabiji od predviđanog i nitko ne želi s njima u koaliciju. SPD Olafa Scholza završio je sa svojim najgorim rezultatom u povijesti od nešto preko 16 posto, ali je najizgledniji koalicijski partner u budućoj vladajućoj koaliciji i rezultat mu je nešto bolji od predviđanog. Zeleni su minimalno pokvarili rezultat u odnosu na prošle izbore i uglavnom zadržali svoju raniju podršku. Die Linke ili Ljevica udvostručila je svoje rezultate u odnosu na prošle izbore i ušla u parlament s 8,6 posto.

‘Trump želi smijeniti Zelenskog isto kao što to, u prvom redu, želi i Putin, jer je Zelenski previše karizmatičan i ima preveliku podršku. Trump zapravo ne podnosi demokratske karizmatske lidere’

Njihova podrška je dramatično porasla naročito među mladima i pod prijetnjom AfD-a i Muskova pokušaja da javno utječe na njemačke izbore. Elon Musk je vjerojatno algoritmima i podrškom na društvenim mrežama pomogao pro-Putinovskom AfD-u. No svojom javnom podrškom njima vjerojatno im je naštetio u izborima i nešto pokvario rezultat. Liberali nisu prešli prag od pet posto i nisu ušli u parlament. To je cijena koju su platili za rušenje vladajuće koalicije, ali i za zaokret od liberalne prema libertarijanskoj politici koji je napravio dosadašnji i sada već lider u ostavci Christian Lindner.

Rezultati njemačkih izbora i najvjerojatnija buduća vladajuća koalicija desnog i lijevog centra ukazuju na pravac u kojem će ići otpor ekstremističkom populizmu i proputinovskoj politici u Europi, a to su upravo takve koalicije umjerene desnice i umjerene ljevice koje se zajednički suprotstavljaju kaosu i disrupciji. Treba spomenuti i tradicionalni postizborni panel lidera svih političkih stranaka održan na njemačkoj televiziji odmah nakon objave prvih preliminarnih rezultata. Razina političke pameti, civiliziranosti i realizma bila je zavidna i rijetko viđena u današnjim političkim okolnostima bilo gdje na svijetu.

NACIONAL: Nakon što je šokirao saveznike telefonskim razgovorom s Putinom i početkom mirovnih pregovora o Ukrajini bez Ukrajine, Trump je nazvao Zelenskog osrednjim komičarom i diktatorom i praktički optužio Ukrajinu da je sama kriva što do završetka rata nije došlo ranije. Je li to izjednačavanje krivnje agresora i žrtve i što to znači za daljnji tijek događaja?

Naravno da je to izjednačavanje žrtve i agresora, ali to je i puno gore od toga. Ovo je puno opasnija i ozbiljnija situacija od klišea koji su se koristili u politici kakvu smo poznavali i kakva momentalno više ne postoji. To je retorika koju su apsolutno mogli napisati i Putinovi pisci govora u Kremlju i nema veze s dosadašnjom američkom politikom kao ni s europskom sigurnošću i europskom politikom, a niti ima veze sa zdravom pameću. No, nažalost, to je politika kakvu sadašnja američka administracija predstavlja, koju će Trump očito promovirati. To je zapravo politika osvete prema Zelenskom, od kojeg je tražio da mu u predizbornoj predsjedničkoj kampanji isporuči nepostojeće kompromitirajuće dokumente vezane uz Bidena. Budući da se Zelenski oglušio i nije to učinio, Trump mu ovako vraća. On mu se osvećuje jer smatra da može s obzirom na to da je cijela Amerika, ali i opozicija u Americi, u takvom šoku da nema nikakve reakcije ni protuudara na takvo Trumpovo ponašanje. I dok smo u situaciji da Trump bez bilo kakvog otpora radi što god mu padne na pamet, kao i ni od koga izabrani ali moćni savjetnici poput Elona Muska i sličnih, ni europska sigurnost ni globalna sigurnost, a osobito ukrajinska sigurnost, nemaju garanciju.

NACIONAL: Trump zaziva predsjedničke izbore u ratom zahvaćenoj Ukrajini, iz koje se puno ljudi iselilo i ne može se garantirati sigurnost izbornih mjesta i procesa, kao što ni ukrajinski Ustav ne dopušta raspisivanje izbora dok traje ratno stanje. Zašto Trump to radi?

Da, Trump neprestano kritizira Zelenskog da usred rata nije organizirao izbore. De facto pomaže Putinu rušiti Zelenskog i uspostaviti neku kvislinšku vlast u Ukrajini. Sve to govori da Amerika više nikako neće pomagati obrani Ukrajine, što u prijevodu znači da neće pomagati ni obrani Europe, a to se nas direktno tiče.

‘Hrvatska treba sudjelovati u svim savezima čiji je član. Ako postoji vrijeme u kojem je to važno, to vrijeme je sad’, kaže Vesna Pusić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Trump ponavlja lažne teze Rusije da Zelenski ima potporu od samo četiri posto iako ga, prema relevantnim anketama, podržava 57 posto građana Ukrajine. Dakle, Trump želi smijeniti Zelenskog, osobito ako ne pristane na nametnuti mir.

Da, Trump ga želi smijeniti isto kao što to, u prvom redu, želi i Putin, jer je Zelenski previše karizmatičan i ima preveliku podršku. Trump zapravo ne podnosi demokratske karizmatske lidere, naročito ako imaju neki moralni integritet. Ironija sudbine jest da jedan Trump koji je lagao o tome da nije izgubio izbore od Bidena 2020. te tu laž do danas održava na životu, sada predbacuje legitimitet Volodimiru Zelenskom. Ali to samo pokazuje kako on smatra da je moć jednaka pravu da radiš apsolutno sve što ti padne na pamet i on to i demonstrira. A takvo ponašanje, po mom mišljenju, ne može spriječiti nitko osim samih Amerikanaca. Došlo je njihovih pet minuta da se pokažu. E sad, jesu li oni to u stanju, vrlo je upitno. Ovo što su do sada pokazali nije previše impresivno. Zapravo je žalosno kako nisu pokazali ni volju ni sposobnost da se odupru jednom diktatoru koji je sad na djelu u Americi. Po mom mišljenju, Amerika pod Trumpom nikako nije manje opasna, dapače, mislim da je za EU daleko opasnija od Kine. A pitanje je i koliko je manje opasna od Rusije.

NACIONAL: Rusi su oduševljeni razgovorima u Rijadu, kojima se Rusija nakon godina međunarodne izolacije vraća na međunarodnu scenu. No što je konkretan rezultat tih razgovora ministara vanjskih poslova, među kojima je, nota bene, Sergej Lavrov puno iskusniji od Marca Rubija?

Naravno da Marco Rubio nema iskustva u tom poslu, ali je godinama bio u Kongresu i ima barem tu vrstu znanja. On je čak nakon tog sastanka pokušavao biti umjeren, govoreći da se radi samo o pripremama za sastanak Putin-Trump, kao i da će EU i Ukrajina u jednom trenutku biti pozvani za stol. Međutim, Trump ga je brzo ispravio jer on tu nema nikakvih obzira. Kao što je njegova majka svojedobno rekla – ne daj Bože da se ikada približi vlasti. E sad, Trump ima vlast i realizira ono čega se njegova majka unaprijed bojala. On je katastrofalan na toj poziciji i užasno štetan za Ukrajinu, u kojoj je situacija zabrinjavajuća, ako ne i alarmantna. Ali tako je i što se EU-a tiče. No podsjećam sve u Hrvatskoj da je to naša Europa. Naime, primjećujem određenu razinu zluradosti kod nekih ljudi, kao da se radi o nečemu što se nas ne tiče i što se nekom drugom događa. Moram upozoriti da se to događa nama.

NACIONAL: Ovog ponedjeljka, 24. veljače, obilježena je treća obljetnica ruske agresije na Ukrajinu. Je li ukrajinska vojska iscrpljena, ima li Zelenski podršku za nastavak obrambenog rata?

Podrška od 57 posto koju, čini se, Zelenski ima u Ukrajini, ogromna je podrška u svakoj demokratskoj zemlji, a to je onda i podrška njegovoj politici. I koliko god Trumpovo ponašanje bilo skandalozno, to je Zelenskom sasvim sigurno povećalo podršku jer nema nikoga tko ne razumije o čemu se tu radi, naročito u Ukrajini. Je li Ukrajina umorna od rata? Sigurno je umorna. Tko to može bolje razumjeti od nas, koji smo prošli kroz ratnu situaciju i znamo kako to izgleda i što se događa u tim uvjetima. Rat, naravno, homogenizira naciju, ali istovremeno uništava društveno tkivo i infrastrukturu. Kao što se obično kaže: drugi najgori ishod rata je pobjeda. Prvi najgori je, naravno, poraz. Drugi je pobjeda, zato što je rat strašno štetan za svako društvo, u svakom ratu društvo gubi. U takvim uvjetima Zelenski pokušava funkcionirati, a nad glavom ima Trumpa koji pokušava prodati svoj utjecaj Rusima. Trump je čovjek koji funkcionira isključivo na principu kupnje i prodaje. Nije nam šokantno to što se utjecaj prodaje, ali je šokantno što ga prodaje američki predsjednik.

‘Neće nam trebati ni zdravstvo ni kultura ni obrazovanje ako nemamo državu, odnosno ako Rusi pokore Europu. Ta obrana je za nas isto tako važna kao i za sve ostale države članice Europske unije’

NACIONAL: Trump i njegovi ministri već su izjavili da za Ukrajinu u NATO-u nema mjesta, što je sljedeće?

Iskreno, što se tiče mjesta u NATO-u, mislim da se to nikoga neće previše dojmiti zato što je i prije bilo jasno da članstvo Ukrajine u NATO-u nije neposredno na dnevnom redu. Naime, nikada se ne prima državu koja je u ratu. A dok dođe vrijeme da se to uopće razmatra, tko zna gdje će biti Trump, što će biti u Americi, ali i gdje će biti sam NATO. Međutim, značajno je da sve ono što može i što Putin nije postigao na bojnom polju, Trump mu pokušava dati u miru, odnosno, tim takozvanim mirovnim sporazumom, što je de facto pokušaj prisile Ukrajine da se preda. Sve to uz najgore vrste karakterizacija same Europe. Ono što Trump govori Europi jest više-manje signaliziranje Putinu da, što se njega tiče, ni famozni članak 5 iz NATO-ova sporazuma, ni zajednička obrana, ni bilo kakva podrška od Amerike u obrani nije nešto na što EU može računati u budućnosti.

NACIONAL: Trump i njegov potpredsjednik Vance koji je sudjelovao na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, dali su do znanja saveznicima da ne mogu više računati na zaštitu SAD-a, a Trump ih je prozvao i zbog neefikasnosti u rješavanju rata u Ukrajini. Što to znači za EU?

Za EU možda znači da je došlo vrijeme da se odraste. Kao što se kaže – svako zlo za neko dobro. Europa je de facto od završetka Drugog svjetskog rata živjela u razdoblju koje se naziva Pax Americana. Dakle, mira koji je garantirala Amerika, a koja je, naravno, pritom imala velike vlastite interese. Nikada to nije bilo besplatno ili zbog ljubavi i lijepih očiju, već zbog vrlo prepoznatljivih interesa koje je SAD imao u odnosu s Europom. Međutim, sve to vrijeme Amerika je imala vrlo čvrste saveznike u Europi. No danas se čini da Amerika više nema saveznika osim možda Putina, a i on nije američki već Trumpov osobni saveznik. Kineski predsjednik Xi već se javio sa signalima Europi da bi se u tim uvjetima suradnja između Kine i EU-a trebala više razvijati i biti puno živahnija. S čime se ja, moram reći, slažem.

NACIONAL: Kad smo kod kineskog predsjednika, što kažete o tezama da se Trump želi približiti Rusima kako bi izolirao glavnog rivala, a to je Kina?

Mislim da je to puno kompliciranije. Prvo, mislim da Kina više nije američki glavni neprijatelj i smatram da je na taj odnos jako utjecao Elon Musk koji, ako pažljivo pratite situaciju, ima velike poslovne interese u Kini – tvornice, velike investicije i slično. Kina je dugo bila tretirana kao apsolutni američki neprijatelj broj jedan. Međutim, to je u međuvremenu bitno splasnulo. Musk je uspio Trumpovo neprijateljstvo preusmjeriti s Kine na Europu. U EU-u on ima problema s različitim restrikcijama, kontrolama kvalitete i slično, dakle – s europskom regulativom koju smatra apsolutno nepotrebnom imao je poteškoća dok u Kini toga nema. Trump je zaprijetio Meksiku, Kanadi i EU-u, tradicionalnim američkim saveznicima, s 25 posto carina na svaku robu, a Kini s 10 posto. Između ostalog, svađaju se Trumpov ideolog Steve Bannon i milijarder i profiter Elon Musk. Bannon je kreator ideje da je Kina najveći neprijatelj, a Musk ima zadaću to neutralizirati.

NACIONAL: U svom inauguracijskom govoru predsjednik Milanović izričito je naglasio da se ne trebamo, zbog nečijih osobnih ambicija, gurati u prve redove tamo gdje ništa ne možemo promijeniti te je poručio da zbog troškova za vojsku ne smijemo zanemariti sve ostalo – od zdravstva do obrazovanja. Slažete li se s tim njegovim tezama?

Slažem se da ne smijemo sve ostalo zanemariti, međutim, neće nam trebati ni zdravstvo ni kultura ni obrazovanje ako nemamo državu, odnosno, ako Rusi pokore Europu. Ta obrana je za nas isto tako važna kao i za sve ostale države članice. Inače, ne znam što točno znači da se ne smijemo gurati u prve redove. Hrvatska treba sudjelovati u svim savezima čiji je član. Ako postoji vrijeme u kojem je to važno, to vrijeme je sad.