Titula Europske regije vina Dionisio 2025 pozicionirala je Slavoniju i Baranju na europsku vinsku kulturnu rutu mreže Iter Vitis, a u izboru putnika s platforme Booking.com u 2024. proglašena je jednom od 10 najsrdačnijih regija na svijetu. A tu je i dom kulena – kralja svakog stola

Osječko-baranjska županija 2024. godine proglašena je jednom od 10 najsrdačnijih regija na svijetu prema izboru putnika s platforme Booking.com što, vjerujte nam, nije slučajno. To je jedno od rijetkih mjesta gdje gost nije samo gost, već prijatelj kojem se domaćin iskreno veseli. A kako se svakog dobrog prijatelja dočeka najboljim kapljicama, tu je i titula Europske regije vina Dionisio 2025 koja je Slavoniju i Baranju pozicionirala na europsku vinsku kulturnu rutu mreže Iter Vitis.

Krenite ovog proljeća put istoka pa saznajte zašto se hedonizam ovdje ne mjeri zvjezdicama ili brojevima, već iskrenim osmjesima.

Vino koje priča o zemlji i ljudima

Vinogradi Slavonije i Baranje nisu samo impresivan prizor pod suncem. Oni su produžena ruka vrijednih ljudi koji vino ne proizvode – oni ga žive.

Možete li zamisliti osam kilometara zlatnih trsova? Prođite Vinskom cestom Belja na Banskom brdu jer to je tek početak uzbudljivog putovanja tom vinskom regijom Foto: Hrvoje Jurić/Turistička zajednica Osječko-baranjske županije

Vinska cesta Belja na Banskom brdu vodi vas kroz gotovo osam kilometara zlatnih trsova, dok vas u Vinariji Belje u Kneževim Vinogradima čeka jedan od najvećih i najstarijih vinskih podruma u Hrvatskoj.

Kad se spustite prema Zmajevcu i Suzi, čekaju vas vinarije Josić, Kalazić, Kolar, Pinkert, Zajec, Zlatno brdo i Kusić, većinom smještene i u gatorima – podrumima uklesanim u brdo, čija je temperatura savršena za čuvanje vina, ali i za priču uz čašu frankovke ili mirisnog traminca.

„Obiteljsko srebro“ baranjskog vinarstva čine i Svijetli dvori i Szabó iz Karanca, Horvat iz Kamenca te niz drugih mjesta na kojima vino, okruženo ljubavlju, tradicijom, znanjem i marljivošću, iz pića prerasta u doživljaj.

U Erdutu vas čeka pravi vinski i prirodni spektakl s pogledom na Dunav, ali i jedna od najvećih vinskih bačvi na svijetu Foto: Marko Banić/Turistička zajednica Osječko-baranjske županije

Odlučite li pratiti Dravu do Dunava i erdutskog vinskog poluotoka, uz vrhunska vina čekaju vas i nezaboravni prizori susreta dviju rijeka koje život znače.

U aljmaškoj vinariji i destileriji K55 svakog gosta dočekuju vrhunski domaćini, nepregledni stoljetni vinogradi i pogledi vrijedni divljenja. U Erdutu vas čeka vinski spektakl Erdutske vinarije i bačva od 75.000 litara, jedna od najvećih na svijetu, a tu su i obiteljske vinarije poput Sibera ili Brzice koja vino nudi s pogledom na rukavce moćnog Dunava. Nešto dalje niz rijeku, u Dalju, butik vinarija Antunović pokazuje što znači kada vino vodi žena. Jedna je to od prvih hrvatskih vinarija u ženskom vlasništvu, ali i jedna od najnagrađivanijih u Hrvatskoj, čiji rad počiva na stoljetnoj obiteljskoj tradiciji.

Uz baranjsko i erdutsko vinogorje, svoje najbolje od grožđa i sunca nude i feričanačko i đakovačko vinogorje. Feravino i Enosophia posebno ističu nagrađivanu frankovku, dok Misna i Đakovačka vina, vinarije Li, Apostol, Zlatarevac i drugi još njeguju više tisućljetnu vinarsku tradiciju đakovačkog kraja.

Njegovo neodoljivo veličanstvo

Tamo gdje je vino, tu je i kulen. Bio on baranjski ili slavonski, a razlika je u zrnu, i to papra – kulen je kralj svakog stola. Nastaje od najboljeg mesa, birane crvene paprike i strpljenja koje traje mjesecima.

Slavonski ili baranjski? Teško da može biti veće dileme, ali ovdje možete pronaći najbolje proizvođače kulena Foto: Dražen Stojčić/Turistička zajednica Osječko-baranjske županije

Najpoznatiji baranjski kulen zasigurno je onaj tvrtke Belje, ali tu su i manji proizvođači poput OPG-a Matijević iz Suze, gdje kulen nastaje od njihovih svinja i domaće paprike. U Kući baranjskog kulena u Branjinom Vrhu kulen proizvode mali majstori, a u Kneževim Vinogradima nemojte zaobići OPG Petar Dobrovac.

Slavonski kulen u Petrijevcima proizvodi OPG Birovljević, u Nardu OPG Barić, a u Gatu nagrađivani Kulen Novosel. Đakovština se ponosi svojim Đakovačkim delikatesama i farmom Balkan Lov, a u udruzi Đakovački kulin okupilo se čak šezdesetak kulinara. U Cretu Viljevskom, iza brenda Oink i farme Sina ravnice, uz najbolje prijatelje stoji Domagoj Vida, naš ”vatreni” koji je kulen odveo i na svjetsku scenu.

Sveto trojstvo gastronomije

Kako smo već otkrili na primjeru kulena, za dobru hranu u Slavoniji i Baranji najvažniji je sastojak – vrijeme.

Za dobru hranu u Slavoniji i Baranji najvažniji je sastojak – vrijeme, a uz jela kuhana sporo, uz puno ljubavi i na žlicu obvezno dolaze kulen, čvarci i domaći sir Foto: Denis Despot/Turistička zajednica Osječko-baranjske županije

Posebno to vrijedi kad se kuha od zaborava spašen šokački grah u ćupu. Nekoliko sati kraj vatre u zemljanom loncu izrađenom od baranjske zemlje osigurat će da se arome dimljenog mesa i korjenastog povrća nađu u svakoj žlici ovog nutritivno vrijednog, savršeno ukusnog jela. Uzmite si vremena i kušajte taj sporo i s ljubavlju kuhani specijalitet u Baranjskoj kući u Karancu, u vinariji Gerštmajer, ili pak u Carevom podrumu.

Sporo, uz puno ljubavi i na žlicu kuhaju se i lokalcima omiljeni riblji specijaliteti, perkelt i fiš paprikaš. Glavne su zvijezde smuđ, šaran i som, a najbolje plivaju u brojnim ruralnim restoranima i čardama diljem Slavonije i Baranje. Vječna je ovdje debata fiša i perkelta pa predlažemo da sami odlučite koji vašem nepcu više paše, ali pogriješiti ne možete. Podjednako ih dobro pripremaju Citadela, Čarda kod Baranjca, Čingi-lingi čarda, Darocz, Drvena bajka, Piroš čizma, Didin konak, Josić, Varga, Kovač čarda, Ribnjak u Našicama, Stari mlin u Dalju, ali i u konobama Aljmaš i Vikend u Aljmašu.

Glavne zvijezde fiša, perkelta i drugih ribljih specijaliteta su smuđ, šaran i som, a najbolje plivaju u brojnim ruralnim restoranima i čardama diljem Slavonije i Baranje Foto: Mario Romulić i Dražen Stojčić/Turistička zajednica Osječko-baranjske županije

Ako niste ljubitelji ribe, možda vas u ovom kraju neće razumjeti, ali spremni će vas dočekati i ponuditi specijalitete od mesa autohtone crne slavonske svinje. Njezine obraze, odreske ili čak tomahawk steakove probajte u njome nadahnutoj Crnoj svinji u Čepinu i restoranima Projekt 9, Lumiere, Meandar, Schampini i Waldinger u Osijeku.

Savjet plus: za koji god specijalitet se odlučili, tamburaška glazba autentična je zvučna kulisa ruralnih restorana s tradicijskom hranom, a poseban je doživljaj kad vam tamburaši na uho sviraju dok večerate. Razgalit će vam dušu petkom i subotom u restoranima Didin konak, Baranjska kuća, Citadela i Stari mlin.

Za kraj – slavonsko-baranjski kalendar sreće

Ako ste se pitali kada doći, odgovor je – uvijek, ali proljeće i ljeto imaju poseban štih. Vinski mjesec od svibnja do srpnja donosi večeri vina i umjetnosti u Osijeku, Festival sira i vina u Valpovu, Osijek Wine & Walk, Vinatlon u Zmajevcu, Baranja Wine & Walk, Dane otvorenih vinskih podruma u Đakovu i mnoštvo drugih događanja. U jesen vas čekaju veliki HeadOnEast, Wine & Bike Tour Erdut, Vinski Bor maraton, Festival frankovke i Zlatni Wineend. Popis svih događanja uvijek možete pronaći na stranicama Turističke zajednice Osječko-baranjske županije.