Nakon što je u ponedjeljak organizirao sastanak vodećih europskih čelnika u Parizu, francuski predsjednik Emmanuel Macron će sličan sastanak organizirati i u srijedu, ali ovog puta s predstavnicima europskih zemalja koje nisu bile na prvom samitu, kao i Kanade.
Kako je objavio Reuters, pozivajući se na tri neimenovana izvora iz diplomatskih krugova, drugi sastanak o stanju u Ukrajini održat će se u hibridnom obliku, odnosno putem video veze.
Na sastanku i predstavnici Kanade, ali i baltičkih država
Na njemu će, prema pisanju Reutersa, sudjelovati predstavnici zemalja koje nisu sudjelovale na samitu u ponedjeljak. Konkretno, riječ je o Kanadi, Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Češkoj, Rumunjskoj i Grčkoj te Belgiji.
Sve su te zemlje ujedno i članice NATO-a. S izuzetkom Kanade i Norveške, sve su i članice Europske unije.
Hrvatska opet zaobiđena
Na popisu čelnika koje će u video obliku u srijedu ugostiti Macron nema Hrvatske, kao ni drugih zemalja iz njezina okruženja koje su članice NATO-a ili, pak, EU.
S druge strane, na sastanku će sudjelovati i predstavnici znatno manjih europskih država, poput onih baltičkih.
Strah od Trumpa
Podsjetimo, u ponedjeljak su se u Parizu na neformalnom sastanku susreli čelnici Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Poljske, Italije, Španjolske, Nizozemske i Danske, kao i EU i NATO-a. Razgovarali su o naporima za postizanje mira u Ukrajini nakon što su američki predsjednik Donald Trump i njegova administracija najavili pregovore s Rusijom.
SASTANAK U PARIZU Europa bi u Ukrajinu mogla poslati do 30.000 vojnika
Europa je od povratka Trumpa na vlast “na iglama”. Osim što su njegovi suradnici poručili Ukrajini kako će se morati odreći teritorija koju su zauzele ruske snage, kao i članstva u NATO-u, Trumpovi su suradnici kritizirali i Europu da nedovoljno ulaže u obranu. Štoviše, Trump je u više navrata poručio kako želi pripojiti SAD-u danski otok Grenland, a najavio je i uvođenje carina za EU, kakve je već uveo (pa privremeno zamrznuo) Kanadi i Meksiku.
Sve je to na Starom kontinentu izazvalo strah o kraju dosadašnjeg euroatlantskog partnerstva u kojem je vodeću ulogu imao upravo SAD. Stoga se sve više govori o stvaranju europskog obrambenog saveza koji bi Europu trebao zaštiti na prvom mjestu od Rusije.
Manje članice EU ljute zbog nepozivanja
Inače, Reuters ističe kako su neke članice EU iskazale razočaranje što nisu bile pozvane na samit u Parizu, a očito nisu pozvane ni na ovaj drugi, virtualni sastanak.
Iako se ne navodi o kojim je zemljama riječ, negodovanje su ovih dana iskazivali, primjerice, predstavnici Slovenije, Mađarske i Slovačke.
Iz Elizejske palače to nisu komentirali.
Komentari