Nacional je dobio na uvid sudsku presudu koja otkriva sadržaj višegodišnjeg sudskog spora koji Klinička bolnica Dubrava Zagreb vodi s tvrtkom Rudan iz Žminja zbog protuzakonito sklopljenog ugovora o javnoj nabavi

Nacional je od izvora bliskog hrvatskoj vladi dobio na uvid sudsku presudu koja otkriva sadržaj višegodišnjeg sudskog spora koji Klinička bolnica Dubrava Zagreb vodi s tvrtkom Rudan iz Žminja zbog protuzakonito sklopljenog ugovora o javnoj nabavi.

Izvor koji je Nacionalu tu presudu dostavio na uvid ustvrdio je kako se radi o slučaju specifičnom po tomu što je bivši ministar zdravstva Vili Beroš dulje vrijeme vršio vrlo jak pritisak na Ivicu Lukšića, ravnatelja te bolnice, kako bi ovaj odustao od tužbe u tom slučaju.

Te su navode koncem proteklog tjedna Nacionalu potvrdila tri sasvim neovisna izvora bliska vodstvu te bolnice, ali i jedan blizak premijeru Andreju Plenkoviću. Štoviše, taj potonji izvor tvrdi kako je Lukšić svojedobno o pritiscima Vilija Beroša kojima je bio izložen, informirao Plenkovića te da ga je Plenković podržao u nastojanju da ustraje u sudskom sporu.

Navodi spomenutih izvora bude ozbiljnu sumnju da je lepeza sumnjivih poslova u koje je bio umiješan bivši ministar Beroš, vrlo vjerojatno puno šira od radnji koje sada istražuju Ured europskog tužitelja i USKOK.

Zasad istražitelji spomenutih ureda istražuju Beroševu ulogu u slučajevima korupcije, zloupotrebe položaja, nezakonitog pogodovanja i namještanja natječaja za kupnju medicinske opreme.

KB Dubrava već dulje nastoji sudski osporiti nelegalni postupak javne nabave i ugovor koji je s tvrtkom Rudan 2017. godine sklopio bivši ravnatelj te bolnice Toni Kolak. I Trgovački sud u Zagrebu i Visoki trgovački sud RH već su u ranijim presudama ustvrdili da je ugovor suprotan zakonu i ništetan, no Graciano Rudan, vlasnik tvrtke Rudan, žalbama i pobijanjima presuda osporava dosadašnje sudske pravorijeke.

KB Dubrava i ravnatelj Ivica Lukšić već dulje nastoje sudski osporiti nelegalni postupak javne nabave i ugovor koji je s tvrtkom Rudan 2017. godine sklopio bivši ravnatelj te bolnice Toni Kolak

Presuda dostupna Nacionalu otkriva kako KB Dubrava smatra da je spomenuti ugovor o javnoj nabavi vrijedan oko 35 milijuna kuna (nešto manje od pet milijuna eura) – koji je Bolnici trebao smanjiti potrošnju vode, a koji je Bolnica trebala plaćati 15 godina – potpisan bez suglasnosti Vlade RH kao osnivača bolnice i bez odobrenja Ministarstva financija, a to je, kako su u tužbi naveli pravni zastupnici KB-a Dubrava, protivno cijelom nizu zakona, a prije svega Zakonu o proračunu i Zakonu o javnoj nabavi.

Uz to, postupak javne nabave nije vodila Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), kako to propisuje zakon, s obzirom na to da je KB Dubrava korisnik državnog proračuna.

Trgovački sud u Zagrebu još je u lipnju 2019. donio presudu u korist tužitelja – KB-a Dubrava – koju je potom u siječnju 2021. potvrdio i Visoki trgovački sud RH. No tvrtka Rudan žalila se na te presude Vrhovnom sudu, koji je 8. studenoga 2023. ukinuo obje presude „zbog pogrešne primjene materijalnih prava“ i slučaj vratio na ponovno suđenje Trgovačkom sudu u Zagrebu.

Presuda od 31. siječnja ove godine, koja je dostupna Nacionalu i koja je drugi put konstatirala ništetnost spornog ugovora, nastavak je te pravne trakavice, koja vrlo izvjesno još neće biti okončana jer je tvrtka Rudan u međuvremenu i tužila KB Dubrava zbog izgubljene dobiti.

Andrej Plenković do sada je branio svog bivšeg ministra, a branio je i njegovo nedavno zapošljavanje u Vinogradskoj. Photo: Slavko Midzor/PIXSELL

U presudi Trgovačkog suda od siječnja ove godine sudac toga Suda Josip Bilić potvrdio je da je „Ugovor o energetskom učinku — uštedi vode prema ESCO modelu br. 0102/2017, zaključen dana 27. siječnja 2017. g., ništetan i ne proizvodi pravne učinke“, te se tuženiku  (tvrtki Rudan iz Žminja) nalaže da tužitelju (Kliničkoj bolnici Dubrava) nadoknadi parnični trošak u iznosu od 311.634,66 eura te još 29.862,63 eura parničnih troškova Republici Hrvatskoj kao umješaču u tom sudskom postupku.

U presudi se na čak 18 stranica precizno i temeljito objašnjava zbog čega je Sud procijenio da je ugovor ništetan. Među svim pravnim razlozima koji se tu navode, ključnim se čini onaj koji ustvrđuje da je prijašnji ravnatelj Kolak sklopio sporni ugovor bez znanja i bez suglasnosti Vlade i Ministarstva financija i bez nadzora APN-a.

„Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku, ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan“, stoji u presudi, u kojoj se među ostalim navodi i da je, s obzirom na vrijednost ugovora koja prelazi ondašnjih 10 milijuna kuna, KB-u Dubrava „bila potrebna suglasnost Vlade RH, a koju suglasnost nesporno tužitelj nije imao“.

Presuda podsjeća i da je APN bio dužan „provoditi postupak javne nabave za energetsku uslugu u zgradarstvu u ime i za račun proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna“, a da KB Dubrava kao korisnik proračuna tu obvezu nije poštovao pa Sud donosi zaključak da je predmetni ugovor ništetan.

Pritom se pozivaju i na presudu Vrhovnog suda iz 2023. u kojoj se kaže da „navedena odredba izričito uređuje pretpostavke u kojima Agencija (za pravni promet i posredovanje nekretninama) provodi postupak javne nabave za energetsku uslugu te kako navedene odredbe ovog Zakona postupanje stranaka izričito uređuju kao obvezno i kojeg adresati ne mogu otkloniti svojom voljom, da je riječ o prisilnim propisima i u načelu … ugovor koji je sklopljen protivno ovim prisilnim propisima je ništetan“.

Pravni zastupnici KB-a Dubrava, koji su protiv tvrtke Rudan pred Trgovačkim sudom u Zagrebu podigli tužbu nakon što je početkom studenoga 2020. upravljanje bolnicom preuzeo novi ravnatelj Ivica Lukšić, u tužbi su tvrdili da je na temelju Zakona o izvršenju Državnog proračuna RH za 2016. godinu, suglasnost za preuzimanje obaveze plaćanja u iznosu većem od tadašnjih 10 milijuna kuna korisnicima državnog proračuna trebala dati Vlada, i to na prijedlog ministra financija.

Rudan tvrdi da im za spomenute radove KB Dubrava nije uopće platio, a na pitanje kakav ishod spora očekuje, odgovara da očekuje uspjeh u sporu jer je postupak javne nabave proveden zakonito

KB Dubrava je, dakle, prema Zakonu o državnom proračunu, kao proračunski korisnik za sklapanje spornog ugovora trebao imati odobrenje Vlade i tadašnjeg ministra financija Zdravka Marića, a postupak javne nabave trebala je provoditi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN).

Ta je činjenica, tvrde odvjetnici KB-a Dubrava, u času sklapanja ugovora bila dobro poznata i bivšem ravnatelju Kolaku i Gracianu Rudanu jer ih je, kako navode, na to upozorilo povjerenstvo za odabir najboljeg ponuđača. No Kolak to odobrenje ne samo da nije imao nego ga nije ni zatražio, a cijeli postupak proveden je mimo znanja APN-a.

Odvjetnici Bolnice u tužbi su također upozorili i na činjenicu da je natječaj za javnu nabavu Bolnica raspisala još u prvoj polovini 2014. godine te da je tvrtka Rudan u natječajnoj dokumentaciji predala garanciju ozbiljnosti ponude koju je izdala Zagrebačka banka, a koja je vrijedila do 21. listopada 2014. godine.

Iz toga proizlazi da u trenutku potpisivanja ugovora, u siječnju 2017. godine, tvrtka Rudan nije imala važeću bankovnu garanciju. Uz to, kako tvrde odvjetnici KB-a Dubrava, bivši ravnatelj Kolak za potpisivanje ugovora s tvrtkom Rudan nije tražio suglasnost ni odobrenje Upravnog odbora KB-a Dubrava ni ministra zdravstva, što je po Statutu bio dužan učiniti. Uz to, upozorili su i da je Kolakovom samovoljnom odlukom Bolnica potpisala spomenuti ugovor tri dana prije isteka službenog roka za žalbe, što je suprotno Zakonu o javnoj nabavi.

Odvjetnik tvrtke Rudan u odgovoru na tužbu tvrdi da Bolnica „u dokumentaciji za nadmetanje nije propisala obvezu pribave suglasnosti Vlade RH te da tuženik (tvrtka Rudan, op.a.) nije bio upoznat s navedenom obvezom“ te da je cijeli postupak javne nabave proveden u skladu sa zakonom.

No Sud je u presudi spomenuo da je sama tvrtka Rudan, u jednoj od tužbi za naknadu štete, kao dokaz pravne valjanosti provedenog postupka predočila slične ugovore koje je ranije potpisivala s drugim bolnicama (KBC Rijeka, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, KB Merkur Zagreb i KBC Split).

Te postupke javne nabave, stoji u presudi, proveo je upravo APN pa „to također ukazuje na nesavjesnost postupanja tuženika“, jer se iz tih ugovora jasno vidi da je tvrtka Rudan znala da postoji zakonsko ograničenje koje je naručitelju – KB-u Dubrava – nalagalo da postupak provodi APN.

Nacional je od tvrtke Rudan i njezina vlasnika Graciana Rudana zatražio da razjasne način sklapanja spornog ugovora. Rudan u svojem odgovoru navodi da „ugovor s KB-om Dubrava nije sklopljen suprotno načinu na koji je ugovor sklopljen u drugim hrvatskim bolnicama jer su svi ugovori po ESCO modelu sklopljeni nakon provedenog postupka javne nabave, pa tako i s KB-om Dubrava“.

Rudan kaže da je postupak javne nabave proveden jer je KB Dubrava imao velike gubitke u vodoopskrbnom sustavu te je trošio 2200 litara vode po ležaju, dok je za bolnice toga tipa normalna potrošnja od 350 do 450 litara po ležaju.

Graciano Rudan vlasnik je tvrtke Rudan koja se bavi optimizacijom potrošnje vode i Prilično je aktivan u zdravstvenom sektoru. Photo: Duško Marušić/PIXSELL

„Uvjete javne nabave odredio je KB Dubrava, postupak javne nabave proveo je KB Dubrava te Rudan d.o.o. nije na to imao nikakvog utjecaja“, tvrdi se u odgovoru i dodaje da je KB Dubrava 2014. donio Odluku o poništenju javne nabave. Potom je, kaže se, „Državna komisija za kontrolu javne nabave poništila Odluku KB-a Dubrava o poništenju javne nabave, nakon čega je KB Dubrava 20. siječnja 2017. donio Odluku o odabiru ponude temeljem koje je onda 27. siječnja 2017. sklopljen Ugovor između KB-a Dubrava i Rudan d.o.o“.

Tvrtka Rudan je potom dogovorene poslove obavljala do 24. ožujka 2017. kada joj je KB Dubrava naložio da obustave radove te podnio tužbu radi utvrđenja ništetnosti ugovora.

U nepuna dva mjeseca rada na projektu, tvrdi Rudan, tvrtka je bolnici mjesečno uštedjela 7340 kubnih metara vode u odnosu na potrošnju prije sklapanja ugovora. Prije toga, po njegovim riječima, KB Dubrava nije uspio godinama smanjiti potrošnju te je plaćao enormne iznose za troškove vode, „što se, nažalost, nastavilo nakon što je 24. ožujka 2017. Bolnica zabranila društvu Rudan d.o.o. da izvodi radove radi smanjenja potrošnje vode“, navodi Rudan te se poziva na vještačenje koje je proveo Građevinski fakultet u Zagrebu i kojim je utvrđeno kako bi, da nije bilo prekida radova, „za četiri godine izvršavanja ugovora Rudan d.o.o. za KB Dubrava ostvario uštedu od 3.139.247,04 eura, od čega bi KB-u Dubrava ostalo 1.569.623,52 eura … Za 15 godina trajanja ugovora ta ušteda bi za KB Dubrava bila 11.772.176,40 eura“.

Rudan tvrdi da im za spomenute radove KB Dubrava nije uopće platio, a na pitanje kakav ishod sudskog spora očekuje, odgovara da „očekuje uspjeh u sporu jer je postupak javne nabave proveden zakonito, proveo ga je KB Dubrava te se sklopljeni ugovori trebaju izvršavati bez obzira na promjene ravnatelja ili ministara“. Pritom tvrdi da nema nikakvih saznanja o pritiscima koje je bivši ministar Vili Beroš vršio prema ravnatelju Lukšiću kako bi ovaj odustao od tužbe.

Upitali smo potom Rudana kakvu suradnju ima s ostalim zdravstvenim ustanovama s kojima ima potpisane ugovore, kakve rezultate postiže na tim objektima, a zanimalo nas je i koliko je ukupno prihoda njegova tvrtka ostvarila u suradnji sa zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj.

Vili Beroš trenutno je na meti istražitelja zbog uloge u slučajevima korupcije i zloupotrebe položaja

Rudan u odgovoru navodi da sa svim ostalim zdravstvenim ustanovama imaju odličnu suradnju, da se sklopljeni ugovori izvršavaju te da je tvrtka u svim zdravstvenim ustanovama s kojima je sklopila ugovor po ESCO modelu, bez iznimke, ostvarila ugovorene uštede u ugovorenim rokovima, što je tim bolnicama omogućilo da značajno smanje troškove energenata, a time i izdvajanja iz proračuna za njihov rad, što je, kako je naglasio, i osnovni cilj ugovora po ESCO modelu.

Pritom navodi i da se tvrtka naplaćuje tako da 50 posto ostvarene uštede ostaje naručitelju, odnosno bolnici, a 50 posto uštede zadržava tvrtka kao pružatelj usluge.

„Sve troškove radova koje treba izvesti da bi se ostvarila ušteda, snosi isključivo Rudan d.o.o. te u tom pogledu nema dodatnog troška za KB Dubrava. Dakle, radi se o specifičnoj vrsti ugovora kod kojeg ako se ne ostvare uštede, onda nema ni naplate za pruženu energetsku uslugu društvu Rudan d.o.o.

Također, Rudan d.o.o. jamči da će uštede ostvariti u ugovorenom roku i s izdanom bankarskom garancijom, dakle, preuzima kompletan rizik na sebe. S druge strane, zdravstvene ustanove koriste sve benefite takvih ušteda bez ikakvih ulaganja“, stoji na kraju odgovora tvrtke Rudan.

Međutim, bankarska garancija Zagrebačke banke koju je tvrtka Rudan priložila natječajnoj dokumentaciji u spornom natječaju, istekla je još u listopadu 2014. pa tvrtka u trenutku sklapanja novog ugovora, 27. siječnja 2017. godine, nije imala valjanu bankovnu garanciju za ozbiljnost ponude.

Nacional je kontaktirao i Ured ravnatelja KB-a Dubrava te zamolio da prokomentiraju sudski spor koji vode s tvrtkom Rudan i odgovore nam jesu li doista trpjeli pritiske bivšeg ministra Beroša, no konkretne odgovore nismo dobili.

Iz Ureda ravnatelja stigao je tek kratak odgovor u kojem se potvrđuje da je presuda Trgovačkog suda u Zagrebu donesena u korist KB Dubrava, no kako je sudski postupak još uvijek u tijeku, kažu da nisu u mogućnosti odgovoriti na Nacionalova pitanja, pa ni ono o mogućim pritiscima od strane bivšeg ministra.

Ova presuda, ali i svjedočanstva više neovisnih Nacionalovih izvora, osim upozorenja na očito duboku umiješanost bivšeg ministra Beroša u niz koruptivno sumnjivih poslova koji tek trebaju izaći na površinu, paralelno pokazuju i kako hrvatski pravni sustav tolerira obijesno parničenje kojim se, čak i kad jedna od strana u postupku uporno gubi pravne bitke, sudski sporovi mogu razvlačiti godinama, uz goleme i posve nepotrebne sudske troškove i beskorisno rasipanje ljudskih resursa.