Novi ministar poljoprivrede David Vlajčić povukao je prošloga tjedna kontroverzan potez zbog kojeg se unutar lovačkih krugova našao pod optužbama za pogodovanje. Vlajčić je, naime, 18. ožujka donio odluku o poništenju Javnog natječaja za davanje u zakup prava lova na 15 državnih lovišta. Tom odlukom je ministar poljoprivrede koji dolazi iz redova Domovinskog pokreta poništio javni natječaj raspisan samo 13 dana ranije.

Izvori Nacionala iz Ministarstva poljoprivrede, ali i iz lovačkih krugova, upozorili su kako sumnjaju na to da iza ove odluke Davida Vlajčića stoji pokušaj da se pogoduje zakupcima državnih lovišta koji su do sada bili u njihovu posjedu, a među kojima su i neki od najbogatijih hrvatskih poduzetnika kao što su Emil Tedeschi, vlasnik tvrtke Kutjevo d.d. Enver Moralić ili Ivan Katavić, vlasnik trgovačkog lanca KTC. Budući da je David Vlajčić poništio javni natječaj, tvrtke u vlasništvu trojice utjecajnih poduzetnika nastavit će upravljati lovištima i nakon isteka desetogodišnje koncesije, odnosno, do novog natječaja za koji se još ne zna kada će biti raspisan.

Izvori dobro upućeni u stanje u hrvatskom lovstvu tvrde kako uopće nema sumnje da će takvim potezom ministra Davida Vlajčića najviše profitirati upravo oni koji su do sada upravljali lovištima poput Tedeschija, Moralića ili Katavića.

Tvrtka u vlasništvu Emila Tedeschija u zakupu ima lovište Pelegrin na Hvaru. FOTO: Matija Habljak/PIXSELL

Jedan izvor tvrdi da je do poništenja natječaja došlo nakon jednog sastanka u Ministarstvu poljoprivrede te dodaje:

„Prije desetak dana održan je sastanak u Ministarstvu poljoprivrede sa Željkom Nekićem-Canjugom, bivšim članom HDZ-a i kandidatom stranke LIPO Darka Milinovića, čije je lovište također „na bubnju“. Znakovito je da je nakon tog sastanka javni natječaj poništen brzinom munje. To znači da se vraćamo na dobro staro pogodovanje i dogovaranje ispod stola kako bi se osiguralo da nitko drugi ne može dobiti komad kolača, a ministru i DP-u dobro dođe da skupe malo glasova u Ličko-senjskoj županiji.“

Najviša početna godišnja cijena lovozakupnine određena je za državno lovište ‘Sv. Juraj’, vrlo atraktivno lovište na obroncima Velebita kojem je početna cijena bila 29.616 eura

Inače, poništenim javnim natječajem Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva planiralo je dati u zakup prava lova na 15 državnih otvorenih lovišta na razdoblje od idućih 10 godina. Zanimljivo je da je najviša početna godišnja cijena lovozakupnine određena za državno lovište „Sveti Juraj“, vrlo atraktivno lovište na obroncima Velebita, čuveno po muflonima, na području Ličko-senjske županije. U poništenom javnom natječaju stajalo je da je početna cijena za to lovište 29.616,56 eura godišnje, što znači da bi potencijalni koncesionar u 10 godina trebao izdvojiti nešto manje od 300.000 eura.

Po vrijednosti lovišta i veličini cijene, drugo po redu na natječajnoj listi je državno lovište „Česma – Bolčanski lug“ na području Zagrebačke županije u iznosu od 25.910,87 eura te državno otvoreno lovište „Kupjački lug“, na području Primorsko-goranske županije, u iznosu od 25.746,90 eura. Zanimljivo je i da većina ponuđenih lovišta ima status parka prirode, posebnog rezervata ili pak značajnog krajolika.

Ministar David Vlajčić povukao je prošlog tjedna kontroverzan potez zbog kojeg se unutar lovačkih krugova našao pod optužbama za pogodovanje. FOTO: Davor Javorovic/PIXSELL

U lovačkim krugovima taj je natječaj najviše pažnje privukao zbog triju lovišta koja su u vlasništvu nekih od najimućnijih hrvatskih poduzetnika. U javnosti se već dosta pisalo o Emilu Tedeschiju i lovištu Pelegrin na Hvaru, koje se nalazi odmah pored zemljišta na kojem je Tedeschi sagradio luksuznu vilu u uvali Parja.

To lovište i sama uvala postali su predmet spora Emila Tedeschija i lokalnog stanovništva koje ga je optužilo da onemogućava kretanje i korištenje gospodarskih, kulturnih i prirodnih potencijala tog područja. Tedeschi je sve optužbe negirao, ali se o lovištu na kojem Tedeschi ima koncesiju već raspravljalo i na Gradskom vijeću Hvara, a podnesene su i razne prijave nadležnim službama. Inače, riječ je o lovištu veličine 589 hektara, a na poništenom natječaju početna cijena godišnjeg zakupa iznosila je tek 4100 eura.

KTC d.d. čiji je vlasnik poduzetnik Ivan Katavić, u koncesiji je imalo lovište ‘Polum’ u Koprivničko-križevačkoj županiji. FOTO: Marijan Susenj/PIXSELL

S druge strane, lovište kojim upravlja Kutjevo d.d. Envera Moralića, nalazi se u Požeško-slavonskoj županiji i veličine je 1184 kvadrata. U poništenom javnom natječaju početna cijena za godišnji zakup tog lovišta postavljena je na 11.369 eura. KTC d.d. čiji je vlasnik poduzetnik Ivan Katavić, u koncesiji je imalo lovište Polum u Koprivničko-križevačkoj županiji, a to je lovište veličine 7267 hektara te je Ministarstvo poljoprivrede početnu cijenu postavilo na 27.543 eura godišnje. Sva ta lovišta do raspisivanja novog natječaja ostat će pod upravom dosadašnjih koncesionara. Kada će biti raspisan novi natječaj, nije poznato, a iz odgovora koji je Nacionalu poslan iz Ministarstva poljoprivrede ostaje nejasno zašto je natječaj uopće i raspisan početkom ožujka.

Iz Ministarstva poljoprivrede tvrde da su nakon raspisivanja natječaja u njemu uočene manjkavosti postojećeg zakonskog okvira. Iako ima smisla da se zbog tih utvrđenih manjkavosti poništi natječaj, ostaje nejasno kako te manjkavosti nisu bile uočene i prije raspisivanja natječaja budući da je od raspisivanja do poništenja natječaja prošlo samo 13 dana te je teško povjerovati da su ministar David Vlajčić i njegovi ljudi u Ministarstvu poljoprivrede u 13 dana u natječaju pronašli nešto što nisu znali i prije njegova raspisivanja.

No iz Ministarstva poljoprivrede tvrde da u poništenju natječaja nema ništa sporno:

„Predmetni je natječaj raspisan u zakonskim rokovima i sukladno postojećim zakonskim odredbama, a potom je prema točki 15.7. Dokumentacije za javni natječaj poništen zbog ustanovljenih manjkavosti postojećeg zakonskog okvira u području strateških ciljeva revitalizacije ruralnog prostora i očuvanja tradicionalnog načina života u kojima lovstvo igra važnu ulogu. S obzirom na to da se pravo lova dodjeljuje na dugoročno razdoblje, Ministarstvo ocjenjuje opravdanim poništenje predmetnog natječaja, a novi će biti raspisan nakon što se provedu odgovarajuće izmjene zakonodavnog okvira. Time će se omogućiti kvalitetnije i učinkovitije provođenje strateških smjernica usmjerenih na zaštitu i razvoj ruralnog prostora. Do trenutka poništenja natječaja Ministarstvo nije zaprimilo nijednu ponudu.“

Ministar poljoprivrede David Vlajčić donio je 18. ožujka odluku o poništenju Javnog natječaja za davanje u zakup prava lova

Iz Ministarstva poljoprivrede naveli su i da se godišnje na ime naknade za pravo lova u državni proračun uplaćuje oko 4,5 milijuna eura. Od tog iznosa 30 % prihod je državnog proračuna, 20 % prihod lokalne (regionalne) samouprave, a preostalih 50 % prihod je Ministarstva za provedbu Zakona o lovstvu.

Iz Vlajčićeva ministarstva naveli su i da sukladno Zakonu o lovstvu, pravo lova na lovištima može steći: vlasnik lovišta, osnivanjem privatnog lovišta i odobrenjem lovnogospodarskog plana; druga pravna ili fizička osoba (obrtnik), putem ugovora o pravu lova na lovištu (zakup, koncesija ili povjeravanje), te su pojasnili u kojem će smjeru ići izmjene Zakona o lovstvu:

„Buduće izmjene zakonskog okvira prvenstveno će se odnositi na zaštitu javnog interesa kroz osiguravanje provedbe ciljeva revitalizacije ruralnog prostora i očuvanja tradicionalnog načina života. Zakonom o lovstvu nije propisana mogućnost da država upravlja lovištima nego se pravo lova daje putem natječaja, a godišnja naknada za pravo lova predstavlja svojevrsni “najam” lovišta, neovisno o tome koristi li lovozakupnik ili koncesionar lovište za osobne potrebe ili za ostvarivanje financijske koristi. Tu korist može ostvariti, primjerice, kroz organizaciju lova na određene vrste divljači, prodaju divljači i njenih dijelova (mesa, trofeja), kao i pružanjem drugih usluga, koje mogu, ali i ne moraju, biti povezane s turističkom ponudom.“

Lovište kojim upravlja Kutjevo d.d. Envera Moralića nalazi se u Požeško-slavonskoj županiji i veliko je 1184 četvorna metra. FOTO: Davor Javorovic/PIXSELL

No izvor iz Ministarstva poljoprivrede tvrdi da iza svega stoji povezanost velikih igrača s ljudima u tom ministarstvu. On tvrdi da je većina činovnika “dobro uvezana i premrežena” i da su potpuno sigurni za svoj posao, a odgovornost za sve što oni rade je na državnim dužnosnicima, čiji mandati traju uglavnom po četiri godine, a u novije vrijeme, otkako se brzo smjenjuju ministri poljoprivrede, i znatno kraće. Zato dolazi do takvih situacija da se natječaji prvo objavljuju, a potom nakon desetak dana i poništavaju.

Inače, Hrvatski lovački savez ima oko 55 tisuća članova, registrirano je oko 1100 lovačkih društava, a imamo i oko 1300 lovišta od čega je više od 300 državnih, čiji su zakupi u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, a oko tisuću ih je u nadležnosti Županija i za njihove zakupe Ministarstvo daje samo mišljenje. Dosad je najpoznatiji slučaj oko dodjele zakupa lovišta bio onaj s danskim poduzetnikom Kimom Rosbak-Jensenom u glavnoj ulozi. On je u Hrvatsku došao devedesetih kao časnik UNPROFOR-a, a u Danskoj je osnovao uspješan posao sa strojevima za uzgoj životinja za krzno.

‘Ministarstvo ocjenjuje opravdanim poništenje natječaja, a novi će biti raspisan nakon što se provedu odgovarajuće izmjene zakonodavnog okvira’, tvrde iz Ministarstva poljoprivrede

Njegova hrvatska poduzetnička priča počela je 1999. kada se javio na natječaj Ministarstva poljoprivrede za dodjelu koncesije za državno lovište „Zrinska gora II“, površine 6113 ha, između Dvora i Hrvatske Kostajnice u Sisačko-moslavačkoj županiji. Njegova ponuda ocijenjena je najboljom, no ovlaštenik prava lova postao je Nenad Jagodić iz Hrvatske Kostajnice.

On je s Ministarstvom poljoprivrede 8. prosinca 2003. potpisao ugovor o zakupu lovišta „Zrinska gora II“ na deset godina, do 1. prosinca 2013., za godišnju lovozakupninu od 118 tisuća tadašnjih kuna. Razlog što je natječaj proveden 1999., a ugovor potpisan tek 2003. bile su tužbe Rosbak-Jensena, a tijekom tih četiriju godina lovište je „čuvao” Hrvatski lovački savez, za što mu je Ministarstvo mjesečno plaćalo 14 tisuća kuna. Uporni Rosbak-Jensen tužio je Ministarstvo poljoprivrede i godinama se s njima sudio, dobio je dvije sudske presude prema kojima koncesija za lovište „Zrinska gora II“ pripada njemu, no presude nisu provedene.

Poništenim javnim natječajem Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva planiralo je dati u zakup prava lova 15 državnih otvorenih lovišta na razdoblje od idućih 10 godina. FOTO: Igor Kralj/PIXSELL

I tako sve do 2013. kad se za pomoć obratio Veleposlanstvu Danske u Zagrebu, koje se zauzelo za njega pa se u rješavanje problema uključilo i Ministarstvo vanjskih poslova te je na kraju SDP-ov ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina potpisao Sporazum o prijevremenom raskidu ugovora za lovište „Zrinska gora II“ s Nenadom Jagodićem, kojem je Ministarstvo isplatilo 200 tisuća kuna na ime kompenzacije za postojeće lovnogospodarske i lovnotehničke objekte u lovištu. Zatim je ministar Jakovina u ime Ministarstva 4. travnja 2013. bez natječaja sklopio ugovor za koncesiju lovišta „Zrinska gora II“ s tvrtkom Rosbak u vlasništvu Kima Rosbak-Jensena.

Navedeni slučaj danskog poduzetnika, kao i aktualni slučaj poništenja javnog natječaja za zakup državnih lovišta, pokazuje koliko je zapravo to područje još uvijek nesređeno i koliko u svemu ulogu igraju poznanstva i lobiranja utjecajnih osoba u hrvatskom društvu pa se dodjele koncesija za vrijedna lovišta često odvijaju bez ikakve kontrole i nadzora.