Oni održavaju vinske svečanosti i viteške turnire na kojima se, uz vodstvo iskusnih enologa, degustiraju i ocjenjuju nove vinske sorte. Njihova Bratovština članica je Svjetskog kongresa vinskih vitezova koji će 2026. biti održan u Hrvatskoj. Vinski vitezovi nisu samo vinari i enolozi, već i političari i akademici

Pojam viteštva stoljećima je povezivan s plemenitošću i čašću, s tihom snagom koja stoji iza riječi, ali mnogo više iza djela. Upravo tim geslom vode se članovi Bratovštine hrvatskih vinskih vitezova koja okuplja ljude povezane ljubavlju prema vinovoj lozi i vinskoj tradiciji. Njihovo viteštvo ne mjeri se u oružju, nego u čaši vina u kojoj se ogleda poštovanje prema trudu vinogradara i povijesti krajeva u kojima loza stoljećima raste.

U njihovim redovima vino je više od pića: ono je znak zajedništva, povjerenja i prijateljstva. Od Istre do Slavonije, od Dalmacije do Hrvatskog zagorja, vitezovi baštine i čuvaju raznolikost hrvatskih vinograda, a njihov moto, ujedno i zakletva, vrlo je jednostavan, ali snažan: „Čast Bogu – Slava vinu!“.

U nešto više od 30 godina postojanja Bratovština marljivo radi sa željom da se tradicija vinogradarstva i vinarstva podigne na razinu kulturnog i duhovnog bogatstva. Osnovali su je 1997. godine gospodarstvenik Ante Ledić, akademik Josip Bratulić, enolog Milorad Zoričić, vinar Ivan Enjingi i kulturni djelatnik Ivan Maruna i vrlo je brzo Bratovština postala jezgra oko koje su se počeli okupljati vinari, podrumari, intelektualci, mnoge javne osobe, ali i brojni drugi građani zainteresirani za očuvanje i zaštitu autohtonih vinskih sorti i bogate vinogradarske tradicije i sa željom da svojim radom potaknu prihvaćanje vinske kulture kao dijela identiteta hrvatskog naroda.

Bratovština je organizirana kao udruga građana koja djeluje diljem Hrvatske, ali ima članove i u dijaspori i danas broji 108 članova. „Prvi nam je poticaj za okupljanje bio dolazak gradišćanskih Hrvata na festival vina održan u Zagrebu početkom 90-ih, na kojem su njihova vina ocijenjena vrlo visokim ocjenama. Motivirani tim uspjehom 1997. osnovali smo udrugu u Gradištu, a 2002. godine osnovana je Bratovština i od tada započinje naš rad“, objasnio nam je predsjednik Bratovštine Ivo Delonga.

Funkcioniranje Bratovštine nalikuje drevnim viteškim redovima: članovi su dužni poštovati pravila, obrede i hijerarhiju. A novi članovi u Bratovštinu ne ulaze olako. Vitezom se postaje, kaže nam Delonga, na preporuku starijih članova, a prije nego što netko postane punopravni vitez obavezan je proći određeni period pripreme i prikupljanja iskustva po pravilima Bratovštine.

Predsjednik Bratovštine Ivo Delonga, vinska dama Inga Dvojković i vitezovi Željko Minarski, Stjepan Ledić, Ivica Kisić, Milan Šušnjara i Ante Rončević. Foto: Saša Zinaja/NFoto

„Priprema novog člana za viteza traje od pet do šest godina. Svaki naš vitez koji preporuči novog potencijalnog člana, odnosno pripravnika, ujedno je i njegov kum koji prati njegov razvoj i napredak kroz pripravnički staž koji traje dvije godine. Potom pripravnik postaje peharnik, a tek potom, uz prihvaćanje svih članova, nakon pet, šest godina pripreme peharnik može biti imenovan vitezom i ima pravo nositi svečani plašt i kolajnu kao simbole pripadanja Bratovštini. U živopisnom viteškom ritualu novi član polaže prisegu polaganjem ruke na ritualni mač, ispijanjem vina iz kaleža i izgovaranjem zakletve ‘Čast Bogu – Slava vinu!‘“ ispričao nam je Delonga i dodao da osim muških članova, Bratovština ima i 15 ženskih članica, vinskih dama.

Viteški plašt i kolajna koje nosi svaki vinski vitez i vinska dama nisu tek puki ukrasi. Oni su znak odgovornosti koji podsjeća da viteštvo ne znači samo uživanje u vinu, nego prije svega podrazumijeva brigu za tradiciju, obrazovanje i promicanje vinske kulture, jer je rad Bratovštine usmjeren na promociju hrvatskih vina, očuvanje autohtonih sorti i predstavljanje bogate hrvatske vinske baštine u svijetu. U njihovu djelovanju leži jednostavna, ali snažna poruka: vino je nit koja povezuje ljude i zemlje i treba ga čuvati s poštovanjem.

Posebno mjesto u njihovoj aktivnosti imaju vinske svečanosti koje se održavaju dva puta godišnje. „Vinske svečanosti održavamo diljem Hrvatske, od Srijema i Slavonije, Hrvatskog zagorja, Međimurja, preko Istre do Dalmacije, jednom riječju u svim krajevima u kojima je uzgoj vinove loze tradicija. Svake godine te se svečanosti održavaju u drugom dijelu Hrvatske, a za domaćina svečanosti u pravilu biramo povijesne gradove, duhovna svetišta i krajeve s bogatom vinskom tradicijom.

Dio naših svečanosti su i svete mise, jer naše djelovanje ima i vjerski karakter te obredi primanja novih članova koji su stekli pravo imenovanja vitezovima ili vinskim damama, vinske promocije i degustacije vina, a svaka svečanost završava mimohodom gradskim ulicama u kojem sudjeluju svi naši članovi vitezovi i vinske dame odjeveni u svečane plašteve“, pripovijeda nam dalje Delonga i dodaje da upravo pripremaju sljedeću vinsku svečanost koja će se 25. i 26. listopada održati u Imotskom, dok iduću planiraju na Jurjevo, 23. travnja iduće godine u Đurđevcu.

‘Funkcioniranje Bratovštine nalikuje drevnim viteškim redovima: članovi su dužni poštovati pravila, obrede i hijerarhiju. A novi članovi ne ulaze olako’

Uz vinske svečanosti Bratovština svake dvije godine održava i viteške turnire na kojima se, uz vodstvo iskusnih enologa, degustiraju i ocjenjuju nove vinske sorte. „Na svakom turniru u pravilu se ocjenjuje i degustira jedna unaprijed određena vinska sorta. Svi naši vitezovi sudjeluju u degustaciji vina, pri čemu neki jesu vinari i podrumari, no većina vitezova nisu profesionalni enolozi, ali imaju određena znanja o vinu. Naše viteško vijeće imenuje enologe, članove komisije koji vode turnir i degustaciju uzoraka vina iste sorte iz više vinskih podruma i njihov je zadatak proglasiti pobjednika, odnosno viteško vino kao najbolje vino na turniru“, objasnio nam je Delonga.

No osim svečanosti u slavu vina, degustacija i promocija vinskih sorti, Bratovština značajan dio svojega djelovanja posvećuje edukaciji o vinogradarstvu i podrumarstvu. Članovi Bratovštine organiziraju izložbe vina i stručne seminare i predavanja za vinare i vinogradare, surađujući pritom i s Agronomskim fakultetom u Zagrebu i Centrom za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo. Bratovština također promovira i čuva od zaborava autohtone sorte vinove loze u Hrvatskoj te organizira dobrotvorne akcije i edukacije o vinarstvu, vinogradarstvu i kulturi konzumacije vina koje su, osim za članove, otvorene i za sve građane zainteresirane za enologiju.

„Upravo je širenje kulture konzumacije vina jedan od naših važnih zadataka. Naša Bratovština je aktivna više od 20 godina, za to smo vrijeme upriličili brojne vinske svečanosti, vinske turnire i degustacije vina, ali ja nikada nisam vidio da je itko od naših članova s takvih svečanosti otišao alkoholiziran. Drugim riječima, naš je zadatak promovirati činjenicu da se u vinu može uživati bez pretjerivanja“, objasnio je Delonga.

Članovi Bratovštine aktivni su i izvan granica Hrvatske. Među aktivnostima su, ističe Delonga, i sudjelovanja na međunarodnim viteškim susretima, jer je Bratovština također član Svjetskog kongresa vinskih vitezova čije je sjedište u Parizu. Kongresi se redovno održavanju u siječnju ili veljači i svake godine jedna je zemlja članica domaćin kongresa.

Viteška odora i svečano znamenje Bratovštine hrvatskih vinskih vitezova nsue samo znak pripadnosti, već simbol aktivnog djelovanja na očuvanju vinske tradicije u Hrvatskoj. Foto: Saša Zinaja/NFoto

”Godine 2026. zemlja domaćin bit će upravo Hrvatska i naša Bratovština hrvatskih vinskih vitezova. To je prilika da se ostali članovi kongresa upoznaju s našom vinskom tradicijom jer se tijekom kongresa organiziraju degustacije vina, obilasci vinskih podruma i posjeti vinskim regijama zemlje domaćina“, ispričao nam je Delonga i dodao da Bratovština aktivno surađuje i sa sličnim organizacijama u susjednim zemljama, Austriji, Mađarskoj, Sloveniji i Srbiji.

Viteška odora Bratovštine hrvatskih vinskih vitezova tako nije samo znak pripadnosti, već simbol aktivnog djelovanja na očuvanju vinske tradicije u Hrvatskoj, šireći znanje o toj tradiciji i izvan granica naše zemlje. Vitezovi okupljeni za svečanim stolom podižući svoje kaleže nazdravljaju uspomenama na pretke, vinogradare i kovače bačava, na sve one koji su kroz vjekove čuvali kapljicu kao dragocjeno blago. Njihovo djelovanje podsjetnik je da vino nije samo radost stola, nego i kulturna baština, vrijednost koju treba njegovati i prenositi mladim naraštajima. Bratovština hrvatskih vinskih vitezova tako je most između prošlosti i budućnosti, čuvajući s posebnom pažnjom stare običaje, a njihova zakletva pruža sigurnost da će vino i dalje biti kap koja spaja čovjeka s čovjekom, ali i čovjeka sa zemljom.