Novi ministar poljoprivrede David Vlajčić mogao bi se naći u velikim problemima već na samom početku mandata jer je njegovo Ministarstvo, odnosno Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), suočeno s nizom tužbi poljoprivrednika.

Te tužbe mogle bi za rezultat imati velike financijske odštete koje će APPRRR trebati isplatiti zbog navodnih nezakonitih kontrola poljoprivrednika koji su se prijavili za potpore IAKS mjera za ruralni razvoj. Kako su Nacionalu potvrdili čelnici udruge Hrvatski krški pašnjaci, neki poljoprivrednici već su dobili tužbe protiv Agencije za plaćanja u poljoprivredi, dok dio poljoprivrednika čeka da nepravomoćne presude budu napisane i objavljene.

No osim što je suočen s tužbama nezadovoljnih poljoprivrednika, aktualni ministar iz redova Domovinskog pokreta mogao bi imati i problema unutar samog Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja jer je, kako tvrde izvori Nacionala, suočen s nizom podmetanja kadrova koji su izazvali ovakvo stanje, a kojima nije u interesu da se kontrole IAKS mjera na terenu provode sukladno EU direktivama i pravilnicima same Agencije za plaćanja. Prema tvrdnjama istih izvora, Vlajčićev prethodnik Josip Dabro pokrenuo je neke promjene u sustavu te je baš iz tih razloga za novog ravnatelja APPRRR-a postavio Nikolu Dolačkog, koji je prije dolaska na mjesto ravnatelja radio upravo na kontrolama na terenu. Nacionalov izvor iz Agencije za plaćanja tvrdi da je Dabro Dolačkog postavio da bi riješio problem koji su ostavili njegovi prethodnici, sve redom ministri i ravnatelji Agencije za plaćanja iz HDZ-a. Isti izvor tvrdi da se nakon Dabrine smjene sve češće počela spominjati i smjena Nikole Dolačkog, što prema njegovim riječima znači da struja bliska bivšim HDZ-ovim ministrima unutar Agencije za plaćanja pokušava održati status quo kada su u pitanju potpore jer takav status odgovara velikim poljoprivrednicima, a ide na štetu malima, koji su meta nezakonitih kontrola APPRRR-a. Izvor iz Agencije za plaćanja na kraju je zaključio: „Indikativno je da ti veliki igrači uvijek dobiju sve na vrijeme dok isplate malim i srednjim OPG-ovima redovito kasne. Nema za to dokaza, ali je indikativno da je Dabro smijenjen upravo u trenutku kada je krenuo rješavati taj nered i kada je dirnuo u osinje gnijezdo isplate potpora velikima u roku, a malima ne.“

‘Kod nas je APPRRR najrepresivniji aparat pa nije ni čudo što se Ured europskog javnog tužitelja zainteresirao za postupanje i poslovanje APPRRR-a i Ministarstva poljoprivrede’, kaže Ivan Tešija

Da postoji problem kontrola i da se prema malim poljoprivrednicima APPRRR ne odnosi korektno, prvi je upozorio Ivan Tešija, predsjednik udruge Hrvatski krški pašnjaci. Riječ je o udruzi koja okuplja poljoprivrednike na prostoru krških pašnjaka, a glavna joj je zadaća zastupanje afirmativnih i razvojnih ciljeva svih poljoprivrednih subjekata koji obavljaju poljoprivredne djelatnosti na područjima krških pašnjaka te očuvanje bioraznolikosti.

Ivan Tešija za Nacional objašnjava u čemu je problem s isplatom potpora i zašto u toj udruzi smatraju da su kontrole APPRRR-a nezakonite:
„Svaki dan nam stižu pritužbe poljoprivrednika o neisplati potpora još za 2023. godinu, neisplati avansa koji je trebao biti još u studenom prošle godine i o kontrolama APPRRR-a na terenu koje se upravo provode. Da se razumijemo, zalažemo se i borimo za razvoj poljoprivrede i za uvođenje reda, kontrole trebaju, ali ovo što radi APPRRR je prešlo sve granice, a što je najvažnije, nezakonito je. Europske direktive propisuju da se kontrole na terenu mogu provoditi tijekom godine, a ne retroaktivno.“

Drugim riječima, Tešija i poljoprivrednici koje okuplja u udruzi tvrde da kontrole koje upravo ovih dana provode kontrolori Agencije za plaćanja nisu zakonite te da su one trebale biti odrađene u 2024. godini, kao što piše i u Pravilniku o IAKS mjerama. Naime, u tom se dokumentu koji je objavila sama Agencija za plaćanja u poljoprivredi definira da se kontrole višestruke sukladnosti provode u tekućoj godini u kojoj je podnesen jedinstveni zahtjev. To znači da kontrola, ako su se poljoprivrednici prijavili za potpore u 2024. godini, mora biti provedena najkasnije do 31. prosinca te iste godine. Da Tešija govori istinu jasno pokazuje i taj Pravilnik koji je lako dostupan na internetu i u kojem doista stoji stavak u kojem se navodi da se „kontrola na terenu višestruke sukladnosti obavlja u istoj kalendarskoj godini u kojoj je podnesen zahtjev“. Tešija tvrdi da je iz tog stavka Pravilnika vrlo jasno da kontrolori APPRRR-a ne mogu kontrolirati stvari poput ispaše pašnjaka u travnju 2025. te dodaje:

„Na jednom od sastanaka koje smo imali u Ministarstvu poljoprivrede s ministrom Dabrom i predstavnicima APPRRR-a, točnije v.d ravnateljem Sašom Bukovcem, ukazali smo na taj problem, kao i nezakonit kriterij dovoljne odnosno nedovoljne ispašenosti. Saša Bukovac je rekao da ne može odgovarati za ono što je bilo prije, ali da će se od sada kontrole provoditi u skladu s pravilnicima. Sada pitam – zašto se opet to radi i zašto se kontrole provode suprotno važećim pravilnicima?“

Na problem kontrola prvi je upozorio Ivan Tešija, predsjednik udruge Hrvatski krški pašnjaci
Photo: Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi pak demantiraju Tešiju i tvrde da nema nikakvih kašnjenja i da kontrole rade za ovu, a ne prošlu godinu. Iz ove Agencije na upit Nacionala su odgovorili sljedeće:

“Agencija za plaćanja je isplatila sve potpore za 2023. godinu u iznosu od 521 milijuna eura, kao i sav iznos avansa za 2024. godinu u iznosu od 266 milijuna eura. Europske direktive propisuju da se kontrole provode prije isplate korisnicima. Agencija za plaćanja uz redovne kontrole iz uzorka rizik analize provodi i kontrole po prijavama. U slučaju da Agencija za plaćanja utvrdi nepravilnosti iste je obvezna po potrebi primijeniti i retroaktivno, shodno Uredbi vijeća br. 2988/95 o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica. Točno je da se kontrola višestruke sukladnosti i uvjetovanosti provodi u kalendarskoj godini. Agencija za plaćanja je u 2025. godini započela provoditi kontrole uvjetovanosti, koja se odnose na zahtjeve iz 2025. godine, a ne na one iz 2024.”

Inače, IAKS mjere omogućuju dosljedno upravljanje intervencijama povezanima s površinom i životinjama u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU-a te njihovu dosljednu provjeru i praćenje u svim državama članicama EU-a. IAKS obično obuhvaća godišnji postupak, koji započinje podnošenjem zahtjeva za potporu na internetu kojim poljoprivrednik traži plaćanja u okviru ZPP-a. Da bi se poljoprivrednicima olakšao taj postupak, nacionalne uprave moraju u zahtjev unaprijed unijeti podatke, koje poljoprivrednici mogu potvrditi, ispraviti ili dopuniti. Nacionalne uprave zatim kontroliraju ispunjavaju li poljoprivrednici uvjete za primanje plaćanja u okviru ZPP-a primjenom administrativnih provjera zahtjeva za potporu i nadzorom aktivnosti putem sustava za nadzor površina (AMS), a za aktivnosti koje se ne mogu nadzirati i provjerama na terenu na uzorku poljoprivrednika. Plaćanja poljoprivrednicima izvršavaju se uzimajući u obzir sve nalaze administrativnih provjera, provjera u okviru sustava za nadzor površina i provjera na terenu. Na kraju nacionalna uprava ažurira prethodno unesene podatke u zahtjevima za potporu za sljedeću godinu na temelju informacija prikupljenih tijekom postupka za tekuću godinu.

‘Agencija za plaćanja isplatila je sve potpore za 2023. godinu u iznosu od 521 milijun eura, kao i sav iznos avansa za 2024. godinu u iznosu od 266 milijuna eura’, tvrde iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi

I dok u teoriji to sve izgleda kao mjera koja bi trebala pomoći hrvatskim poljoprivrednicima, iz udruge Hrvatski krški pašnjaci upozoravaju da se u Hrvatskoj nemilosrdno i bezdušno poljoprivrednike kažnjava i za najmanji prekršaj te se pitaju je li to smisao poticanja poljoprivredne proizvodnje. Predsjednik te udruge Ivan Tešija potom navodi:

„Izmišljaju se perverzne smicalice kako bi se oduzelo što više europskih sredstava poljoprivrednicima. Mnogi poljoprivrednici smatraju da Agencija šalje kontrolore ubirati reket od nezaštićenih ljudi koji mukotrpno žive i rade kako bi preživjeli dok privilegirane ne diraju unatoč prijavama. Do sada su poljoprivrednici morali pokrenuti sudske sporove zbog ovakvih nezakonitih kontrola, a neki su ih već dobili u svoju korist.“

Jedan od njih je i Ivan Tešija koji navodi da je tužio APPRRR i da čeka potvrdu, odnosno pisanu sudsku odluku koja će potvrditi da je dobio prvostupanjsku presudu protiv APPRRR-a zbog kontrola koje su suprotne Pravilniku koji je Agencija sama napisala. Osim toga, Tešija otkriva i da je na Upravnom sudu dobivena još jedna parnica protiv APPRRR-a, i to zbog činjenice da je u svojim rješenjima nakon kontrola provedenih na terenu Agencija za plaćanja ukinula bilo kakvu mogućnost žalbe na te odluke što je Upravni sud ukinuo te se poljoprivrednici sada mogu žaliti na te odluke. Ivan Tešija tvrdi da ovakvim represivnim djelovanjem APPRRR opstruira ruralni i regionalni razvoj i tjera ljude u očaj, te da nanosi štetu državi, i dodaje:

„Oštećeni poljoprivrednici će biti obeštećeni iz državnog proračuna, i to sredstvima poreznih obveznika, zbog nezakonitog postupanja APPRRR-a. Budući da APPRRR nema obavezu vraćati oduzeta sredstva u EU proračun, tražili smo od nadležnih da nam se kaže gdje su oduzeti novci završili. Bivša ministrica Marija Vučković nam je u jednom od sastanaka rekla da se s oduzetim sredstvima ‘odgovorno postupilo’, ali nitko nikada nije rekao gdje su ti novci završili. Zanimljivo je i da Ministarstvo poljoprivrede ‘ne zna’ za nezakonite i retroaktivne kontrole APPRRR-a koje se upravo provode na terenu.“

Bivši ministar poljoprivrede Josip Dabro pokrenuo je neke promjene u isplati potpora, ali je ubrzo nakon toga morao dati ostavku
Photo: Patrik Macek/PIXSELL

No iz Agencije za plaćanja tvrde suprotno i navode da ta agencija provodi kontrole u rokovima popisanim direktivama EU i nacionalnim propisima te da su sve nepravilnosti koje su pronađene dokumentirane i za njih su uskraćena sredstva prije isplata ili je zatražen povrat sredstava ako je nepravilnost pronađena nakon isplata. Iz APPRRR-a tvrde i da za nepravilnosti korisnik ne ostvaruje pravo isplate i navode da je pravo svakog korisnika korištenje alata pravne zaštite poput prigovora, žalbe i tužbe, potom i zaključuju:

“Agencija za plaćanja isplaćuje potpore od kojih se neke u 100%tnom iznosu financiraju iz EU proračuna, neke se financiraju djelomično iz EU proračuna (značajniji postotak) a djelomično iz RH proračuna, a neke se u 100%tnom iznosu financiraju iz RH proračuna. Ukoliko se naknadno utvrdi da je isplata provedena neutemeljeno (korisnik je počinio nepravilnost), izdaje se odluka o povratu kako bi se sredstva vratila u proračun koji je ranije bio terećen radi isplate te potpore. Dakle, ako je potpora u potpunosti financirana iz EU proračuna, ona se i vraća u EU proračun. Kad korisnik vrati dužni iznos, on se prijavljuje Komisiji u Izjavi o izdacima, te se za taj iznos umanjuje sljedeća refundacija iz EU proračuna, dakle Komisija ga zadržava. Ako korisnik ne vrati dužni iznos u propisanom roku, na iznos glavnice obračunava se i zakonska zatezna kamata koja se također prijavljuje Komisiji, odnosno prihod je proračuna EU. Ukoliko se potpora financira iz RH proračuna, vraćeni iznos prosljeđuje se u proračun RH na proračunsku stavku s koje su uzeta sredstva za isplatu ili ako se radi o dugu iz ranijih godina povrat se vrši na poseban konto. Agencija za plaćanja dužna je iskoristiti sve instrumente naplate duga radi zaštite EU ali i RH proračuna. Agencija za plaćanja izdaje odluku o povratu i navodi rok u kojem korisnik može vratiti sredstva bez obračuna zateznih kamata, daje mogućnost povrata duga u ratama pri čemu je korisnik dužan platiti i zateznu kamatu, provodi naplatu duga prilikom odobravanja sljedećih potpora istom korisniku, šalje opomene, pokreće ovrhe i sudske postupke.”

Pravilnik Agencije za plaćanja u kojem stoji da se kontrole moraju obaviti u godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu

Zanimljivo je da iz APPRRR-a ne navode koji je točno iznos vraćen u proračun već samo navode da je iznos sredstava koja su uskraćena za isplatu ili je tražen povrat jednak iznosu koji bi korisnik dobio za tu intervenciju da nije pronađena nepravilnost, ovisno o intervenciji i njenom jediničnom iznosu. Ta sredstva se, navode iz Agencije za plaćanja, preraspodjeljuju na korisnike koji nisu imali umanjenja i pronađene nepravilnosti do iznosa max potpora ili se vraćaju u proračun.

Iako iz APPRRR-a tvrde da nema nikakvih problema s isplatama, Ivan Tešija upozorava da se u drugim europskim državama agencije poput APPRRR-a ophode prema poljoprivrednicima savjetodavno i edukativno te se u potpunosti prilagođavaju poljoprivrednicima.
„Kod nas je APPRRR najrepresivniji aparat, pa nije ni čudno što se ured Europskog istražitelja zainteresirao za postupanje i poslovanje APPRRR-a i Ministarstva poljoprivrede“, zaključio je predsjednik udruge Hrvatski krški pašnjaci Ivan Tešija.

Potpore bi u teoriji trebale pomoći hrvatskim poljoprivrednicima, ali iz udruge Hrvatski krški pašnjaci upozoravaju da se u Hrvatskoj nemilosrdno i bezdušno poljoprivrednike kažnjava i za najmanji prekršaj

Sličnog je razmišljanja i izvor Nacionala koji je dobro upoznat s radom APPRRR-a i koji navodi da su se do dolaska Matilde Copić na mjesto ravnateljice Agencije za plaćanja u poljoprivredi sve obvezne kontrole na terenu morale odraditi do 1. rujna u tekućoj godini da bi se svim poljoprivrednicima mogao u listopadu isplatiti tzv. predujam. Isti je izvor potom pojasnio:

„Dolaskom ravnateljice Matilde Copić 2017. više to nismo navodno stizali te se obvezne kontrole na terenu, kojih je 5 posto od ukupnog broja zahtjeva za izravne potpore, a njih godišnje uvijek bude oko 110.000, nisu više stigle odraditi do 1. rujna tekuće godine i korisnike su koji su morali biti kontrolirani, a nisu se u tom roku odradili, obavještavali da nisu dobili predujam jer im moraju odraditi kontrole na terenu. Potom bi predujam jedva selektivno isplaćivali do 30. studenog, kada je posljednji zakonski rok, i to ne svima, što je diskriminatorno.“

Isti izvor tvrdi da se situacija pogoršavala svake sljedeće godine te da se dolaskom Antuna Vujića za ravnatelja počelo nekim korisnicima kasniti i po dvije proizvodne godine. Prema riječima ovog izvora, sadašnji ravnatelj Nikola Dolački i ministar taj totalni nered pokušavaju riješiti i tako nastavljaju ono što je prema njegovu mišljenu započeo smijenjeni ministar Josip Dabro, koji je i sazvao sastanak s poljoprivrednicima koji spominje i predsjednik udruge Hrvatski krški pašnjaci Ivan Tešija. Ostaje za vidjeti hoće li ministar Vlajčić i ravnatelj APPRRR-a doista i riješiti ovaj veliki problem koji iza sebe ostavlja, s jedne strane, velik broj nezadovoljnih poljoprivrednika, a s druge potencijalnu veliku financijsku štetu za Ministarstvo poljoprivrede, ako sudovi počnu donositi odluke u korist malih poljoprivrednika.