Vojni analitičar Marinko Ogorec i predsjednik Uprave DOK-ING-a Gordan Pešić komentirali su za HRT-a razvoj europske i hrvatske vojne industrije iz programa SAFE, upad ruskih dronova u Poljsku te vojnu vježbu Zapad-2025 u Rusiji i Bjelorusiji.

Vojni analitičar Marinko Ogorec osvrnuo se na upad ruskih dronova u poljski zračni prostor.

“Upad ruskih dronova u Poljsku nije bio slučajnost. To je očito napravljeno ciljano, s određenim namjerama, iako se radi o dronovima koji nisu bili naoružani i nisu bili ozbiljna prijetnja, rekao je.

Komentirao je i prirodu savezničkog odgovora na upad.

“I Poljaci i NATO su reagirali predimenzionirano. Loviti dronove koji su napravljeni od šper-ploče sa zrakoplovima F-16 ili F-35, to je kao da lovačkom puškom gađate roj muha koji vam je upao u dnevnu sobu. Naravno da su rezultati takvi, pojasnio je.

Kako je naglasio, “Rusi su htjeli nešto potaknuti i očekivali su odgovor, a sada su ga i dobili”.

Govoreći o velikoj ruskoj vojnoj vježbi “Zapad 2025”, istaknuo je kako lanseri balističkih raketa Iskander u Kalinjingradu nisu novost.

“Iskanderi su i prije bili razmješteni u Kalinjingradskoj oblasti. Ova vježba je određen pritisak da dođe na do nekog odgovora. Kažem, Rusi su očito dobili odgovore na svoja pitanja”, rekao je.

❗️🇫🇲🇵🇱⚔️🇷🇺 – Poland has launched its IronDefender25 military exercises, involving 30,000 troops, including 8,500 soldiers from the Polish 18th Mechanized Division, alongside NATO allies.

The drills serve as a strategic response to the ongoing Russian-Belarusian Zapad-2025… pic.twitter.com/wFFh1MQnmI

— 🔥🗞The Informant (@theinformant_x) September 13, 2025

Naglasio je da ruska ljetna ofenziva još uvijek nije završila te da se nastavlja.

“Vidimo da su Rusi opet ušli u Kupjansk kroz cijevi. U svakom slučaju, ofenziva se nastavlja, nije završila i ne pokreće se nova. Nastavit će se pojačanim tempom s novim vojnicima”, ustvrdio je.

Istaknuo je kako na vježbama Zapad-2025 sudjeluje 13 tisuća ljudi od čega su dvije tisuće Rusi te da je pitanje gdje će završiti kad završe manevri.

DOK-ING želi raditi na sustavima protuzračne obrane

Gordan Pešić, predsjednik Uprave DOK-ING-a, osvrnuo se na dodjelu sredstava za razvoj europske vojne industrije.

“Kad govorimo o onih 800 milijardi eura, Hrvatska je dobila 1,7 milijardi eura. Naravno, RH ima diskrecijsko pravo kako će se zadužiti. Mnoge zemlje su pokazale interes za zaduživanje, pogotovo u istočnom bloku, dok neke zemlje interes nisu iskazale”, rekao je.

Upitan je li komad kolača koji je Hrvatska dobila premalen, odgovorio je kako svaka država sama odlučuje koliko će ulagati u obranu, tj. koliko će se zadužiti.

“To ovisi o ekonomskim performansama zemlje. To nosi određene pogodnosti, bez obzira na to hoćemo li se zaduživati ili ne. Vjerujem da smo napravili dobru procjenu i da ćemo gledati kako razvijati određene sposobnosti”, rekao je.

VOJNI MANEVRI Rusi ispalili projektil Cirkon u Barentsovu moru. Ovo su karakteristike tog oružja

“Rekao bih da je ovo prilika za obrambenu industriju. Rađaju se nove tvrtke i inicijative. Uvijek će ostati ona tradicionalna obrambena industrija, ali sada postoji mogućnost da uz nju poguramo sredstva koja će ići na razvoj umjetne inteligencije i dronova – poput Orqe”, nastavio je.

Otkrio je i kakvi su planovi DOK-ING-a u sljedećem razdoblju.

“U šestom mjesecu smo napravili restrukturiranje poslovanja. Završavamo razvojni ciklus besposadnih platformi. Kako smo ušli u formiranje strateških partnerstva, pretežno u Europi, vidimo da ćemo se konkurentno boriti u području pokretljivosti, protupokretljivosti, protuzračne obrane, protuterorizma i zaštite kritične infrastrukture”, dodao je.

“Mi smo se zapravo preustrojili s ciljem da se potpuno fokusiramo na područje sigurnosti i obrane. Da, postoje zainteresirane strane zato što posjedujemo tehnološke blokove koje su od velikog interesa velikim igračima. Nama je ideja pronaći tehnološkog i tržišnog partnera”, rekao je.

“Dokapitalizacija je nešto što nije u ovom trenutku nužno, a važno nam je imati formirana strateška partnerstva koja nam omogućuju i tehnološki utjecaj i tržišni. Reka bih da ćemo se u nekakvoj doglednoj budućnosti i graditi u tom pogledu”, zaključio je Pešić.

‘Požar koji gori lako se može proširiti na ove prostore’

Stanje u hrvatskom industrijskom sektoru komentirao je i Ogorec. Naglasio je kako prije razmišljanja o naprednim projektima, Hrvatska treba svladati osnove.

“Hrvatska razmišlja o AI-ju, visokoj tehnologiji, a ne proizvodimo niti jedan jedini metak. Da bi bili samodostatni u slučaju bilo kakvog sukoba, moramo imati proizvodnju osnovnog temeljnog streljiva, streljačkog naoružanja, minobacačkih i topničkih granata. Ništa od toga ne proizvodimo. Moramo se svesti na svoje potrebe i gabarite. Svaka zemlje i svake oružane snage moraju imati barem proizvodnju tog streljiva”, upozorio je.

Ipak, istaknuo je kako Hrvatska može pronaći svoje mjesto u vojnoj brodogradnji.

“Činjenica je da je Hrvatska nakon oslobođenja zatekla dobre kapacitete. Međutim, očito se nije dovoljno vidjelo što napraviti dalje. Nije bilo interesa da se to zadrži i nastavi. Točno je da bi mogli biti dobro mjesto za remont ratnih brodova NATO-a, ali kad izgubite određene kapacitete, ljude i tehnologiju jako teško nadoknaditi”, pojasnio je.

POVOLJNI KREDIT Hrvatskoj 1,7 milijardi eura za jačanje obrane

Osvrnuo se i na stanje u tvrtki Đuro Đaković. Naglasio je kako je tehnologiju za npr. tenkove “lako nabaviti, ali kvalitetni kadar je teško vratiti.

“Ti ljudi su ili otišli u mirovinu ili našli druge poslove. Jednom kad izgubite sposobnosti, jako ih je teško vratiti. Tehnologiju je lako nabaviti, ali ljude ne”, rekao je.

“Vojska se uvijek smatra kao veliki potrošač i smatra se da nam ne treba, a kada nam zatreba, pitamo se ‘gdje su bili dosad i zašto nismo ulagali’. Požar treba predvidjeti i pripremiti se da ga imate s čime ugasiti. Vidimo da nekoliko sati zračne linije odavde gori, i to ne malo. Požar se lako može proširiti i na ove prostore. Za to treba biti pripremljen”, zaključio je.

‘Trump se ponaša kao menadžer’

Ogorec je komentirao i stanje na bojištu u Ukrajini te posljednje poteze Donalda Trumpa.

“Putin je očito uletio u avanturu zvanu Ukrajina na temelju potpuno pogrešnih procjena. Međutim, izvukli su i Rusi lekciju iz svega toga, tako da neće ponoviti tu grešku. Ali kako će i što će dalje, to ćemo tek vidjeti”, rekao je.

“Nastupat će s jednog puno opreznijeg aspekta, ali isto tako će nastojati i maksimalno ostvariti svoje političke ciljeve”, prcjenjuje.

“Što se tiče Trumpa, on je itekako dobar menadžer. Vidimo da se ponaša kao menadžer. I na kraju, ovo je njegova zadnja izjava. Europljani, ako želite moju pomoć, onda nabijte velike carine Kini, kupujte samo od mene, budite ovisni o SAD-u i onda ćemo se dogovoriti”, zaključio je Ogorec za HRT.

BORBENA MOĆ 25 Na vojnoj vježbi u Slunju i svo nedavno kupljeno oružje