Europska unija priprema novi vojni paket pomoći Ukrajini vrijedan šest milijardi eura, dok pojedine zemlje razmatraju mogućnost slanja vojnika.
Vojni analitičar Marinko Ogorec kazao je u srijedu kako su takve informacije još uvijek podložne dezinformacijama i da tek treba vidjeti hoće li paket biti realiziran.
‘Europa više nema jedinstveni način razmišljanja’
“Vidjet ćemo hoće li ovo biti inicijativa samo europskih zemalja ili će to biti pod egidom NATO-a. Pariški summit pokazao je da Europa više nema jedinstveni način razmišljanja“, rekao je Ogorec za HRT.
Podsjetio je kako je još bivša njemačka kancelarka Angela Merkel upozoravala da će Europa ekonomski napredovati u “više brzina”, a sada se isto događa i u političkom smislu – s članicama prvog, drugog i trećeg reda.
‘Rusija neće prihvatiti snage NATO-a u Ukrajini, morat će biti pod UN-om’
Velika Britanija, Francuska, Švedska i Danska pokazale su spremnost za slanje vojnika u Ukrajinu. Međutim, Ogorec upozorava da bi takve snage bile prije svega snage NATO-a, što Rusija nikako ne bi prihvatila.
“Kada za to dođe vrijeme, mirovne snage će biti raspoređene tek nakon rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i bit će pod pokroviteljstvom UN-a“, smatra Ogorec.
‘Europa će morati više izdvajati za obranu’
Litavski ministar obrane doveo je u pitanje stvaranje europskih vojnih snaga izvan NATO-a, napominjući da SAD financira dvije trećine saveza. Ogorec ističe kako je Sigurnosna konferencija u Münchenu jasno pokazala europskim zemljama da moraju izdvajati više za vlastitu obranu.
“Sjedinjene Države izdvajaju daleko više za potrebe oružanih snaga nego sve ostale članice NATO-a zajedno. Europa će kad-tad morati udovoljiti zahtjevu za povećanje vojnog budžeta“, ocijenio je Ogorec.
‘Ukrajina je u defenzivi’
Iako se u nekim državama razmatra mogućnost slanja vojnika, Poljska i Njemačka jasno su poručile da to ne namjeravaju učiniti. Istovremeno, stanje na bojištu za Ukrajinu je sve teže.
“Ukrajina je u strateškoj defenzivi već gotovo dvije godine. Gube teritorij u značajnoj mjeri, a ruske snage su blizu ovladavanja ključnim strateškim mjestom, Pokrovskom. Ukrajina trenutačno nema pregovaračkih argumenata, osim zahtjeva za prekidom vatre“, istakao je Ogorec.
‘Poraz Ukrajine bio bi i poraz NATO-a’
Dodao je kako je jasno da NATO u velikoj mjeri pomaže Ukrajini – materijalno, financijski, s naoružanjem, obukom i obavještajnim podacima.
Stoga bi poraz Ukrajine bio ne samo samo njen poraz, već i ogroman neuspjeh NATO-a, naglasio je.
‘Svijet se mijenja, a Hrvatska mora biti spremna na izazove’
Kad je riječ o Hrvatskoj, Ogorec upozorava da bi bilo iluzorno očekivati da zemlja može povećati izdvajanja za vojsku na pet posto BDP-a, s obzirom na to da je i trenutnih dva posto prenapregnuto.
“Hrvatska je 20 godina zapuštala svoj vojni potencijal i sada mora ozbiljno razmišljati o njegovu obnavljanju. Svijet se mijenja, a Hrvatska mora biti spremna na buduće sigurnosne izazove“, zaključio je Ogorec u razgovoru za HRT.
SASTANAK U PARIZU Europa bi u Ukrajinu mogla poslati do 30.000 vojnika
Komentari