Zastupnici Hrvatskog sabora ovih će dana usuglasiti konačne prijedloge zakona kojima će biti detaljno definirano služenje vojnog roka.

U siječnju 2026. tako bi prvi ročnici trebali početi s dvomjesečnom obukom. Oni koji se pozovu na prigovor savjesti, bit će upućeni na civilno služenje vojnog roka u trajanju od trid do četiri mjeseca.

“Osobama koje iz vjerskih ili moralnih razloga nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama dopušten je prigovor savjesti i obavljaju poslove u civilnoj zaštiti i jedinicama lokalne područne i regionalne samouprave”, potvrdio je nedavno ministar obrane Ivan Anušić.

Ponovnim uvođenjem vojnog roka Hrvatska postaje deseta članica EU-a s tom obvezom.

PRIGOVOR SAVJESTI Umjesto da odsluži vojni rok, licemjerni Dabro služio civilni u Otoku

Svih sadašnjih devet članica EU-a u kojima se provodi vojni rok imaju zakonom omogućen priziv savjesti. Od preostalih europskih država u trima je zabranjen – Azerbajdžanu, Turskoj i Ukrajini, navodi N1.

PRIZIV SAVJESTI Tko smije reći ‘ne’ služenju vojnog roka? Sabor podijeljen, HDZ-ovci: Nema izgovora

Na prigovor savjesti može se pozvati iz vjerskih ili ideoloških razloga, a prema izvješću Europskog ugovora za prigovor savjesti, to se pravo najčešće krši u Rusiji, Ukrajini, Bjelorusiji i Turskoj, Cipru i Grčkoj.