U Službenom glasniku Republike Srbije je, između ostalih, s jučerašnjim datumom objavljen i Ukaz Aleksandra Vučića o opozivu s dužnosti izvanredne i opunomoćene Veleposlanice Republike Srbije u Republici Hrvatskoj Jelene Milić.
Jelena Milić tako nakon dvije i pol godine napušta Zagreb i vraća se u Beograd.
Nova ambasadorka Srbije u Hrvatskoj, Jelena Milić i Zoran Milanović 🤮🤮🤮 pic.twitter.com/31gZdEXhcl
— black & white (@bianconerobgd) November 7, 2022
Posljednjih nekoliko mjeseci, otkad je naprasno napustila proslavu pravoslavnog Božića u Srpskom narodnom vijeću Milorada Pupovca, Milić je više puta dolazila na naslovnice hrvatskih medija, a posljednji je incident izazvala prošlog tjedna, kad je opet demonstrativno napustila konferenciju o nacionalnim sustavima zaštite hrvatske manjine u Srbiji i srpske manjine u Hrvatskoj, održane u Novinarskom domu u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva (HND).
Njezin izlazak uslijedio je nakon izjave Jasne Vojnić, predstavnice hrvatske manjine u Srbiji, predsjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) u Srbiji i zastupnice u Hrvatskom saboru, koja je optužila državni vrh Srbije za širenje govora mržnje prema hrvatskoj zajednici u toj zemlji.
Milić je na izjavu Vojnić reagirala iz prvog reda publike, osporavajući tvrdnje o govoru mržnje i umjesto toga optužujući Hrvatsku za nesuočavanje s vlastitom prošlošću. Konkretno, osvrnula se na podršku koju, prema njezinim riječima, hrvatska država pruža koncertima Marka Perkovića Thompsona.
Istaknula je kako mladi Hrvati ne razumiju ustašku simboliku, dok istovremeno, prema njenim tvrdnjama, javne osobe u Hrvatskoj, poput Nina Raspudića i Hrvoja Klasića, pokazuju nepoznavanje Thompsonovih pjesama i njihovog konteksta.
Posebno je spomenula Thompsonovu pjesmu “Ako ne znaš što je bilo”, tvrdeći da se pjesma bavi nesuočavanjem Hrvatske sa zločinima iz prošlosti. Prema Milić, situacija je “vrlo opasna” i zahtijeva javno prozivanje pojedinaca iz Hrvatske koji, kako tvrdi, “rade probleme po Srbiji”. Nakon iznošenja ovih tvrdnji, veleposlanica je demonstrativno napustila konferenciju.
Krajem veljače sudjelovala je i na tribini “Thompson über alles” u Zagrebu, koju je organiziralo Srpsko privredno društvo Privrednik. Tijekom rasprave s gostima tribine, Zoranom Pusićem, Ninom Raspudićem i Hrvojem Klasićem, Milić je optužila Hrvatsku za lošije suočavanje s prošlošću od Srbije, što je izazvalo negodovanje publike. Posebno je istaknula nedostatak presude o “zajedničkom zločinačkom pothvatu” u Srbiji, na što se, prema njezinim tvrdnjama, odnosi Thompsonova pjesma.
Duga povijest demonstrativnih odlazaka
Milić je napustila tradicionalni prijem Srpskog narodnog vijeća za pravoslavni Božić u Zagrebu, i za medije objasnila da je to učinila zbog izostanka reakcije predstavnika SNV-a na navode iz pisma dobitnika nagrade “Svetozar Pribičević”.
Naime, književnica Jasminka Petrović i režiser Radivoje Raša Andrić, dobitnici prve nagrade, zahvalili su se u pismu mladima u Srbiji, jer ih “ovih dana uče kako se leti i kako se svijetli”.
BOŽIĆ KAD JE NAUČILA LETJETI Pismo zahvalnosti naživciralo veleposlanicu Srbije u Hrvatskoj
U pozadini su zapravo masovni studentski prosvjedi koji se već mjesecima valjaju ulicama brojnih srpskih gradova i koji su izazvali vidljivu nervozu kod Aleksandra Vučića – a ona se, očito, počela širiti i po srpskoj diplomatskoj mreži.
Pa i kod ambasadorice Jelene Milić, a ona je uglavnom važila za trezvenu osobu koja vješto balansira između vlastite javne i političke prošlosti – naglašeno prozapadnjačke, prodemokratske i proliberalne – te prohtjeva šefa Vučića, kojem se u iznenađujućem obratu priklonila prije nekoliko godina.
Ako usput malo napakosti Miloradu Pupovcu, jedinom lideru Srba u Srbiji susjednim državama koji se vidljivo distancira od koncepta “srpskog sveta”, tim bolje.
Veleposlanica se hvalila da je i osobno podržala mlade koji stoje na srpskim trgovima, a tim je potezom izazvala mini diplomatski skandal jer su isti ti mladi tek uzgred spomenuti – a Pupovac, eto, to nije osudio. Odnosno, njoj se “nije svidjela reakcija SNV-a”.
“Morate razumjeti da sam ja nedavno, prije par dana na mom Facebooku, napisala da podržavam kad mladi stoje na trgovima, ne blokiraju institucije i kad traže konkretnu pravdu za nepravdu. Ali dalje od toga: blokade, nazivanje moje zemlje tiranijom, nazivanje mog predsjednika i državnog vrha ubojicama i takve stvari, ja to jednostavno i apsolutno ne podržavam”, pojasnila je Milić.
U jednoj od debata na režimskom TV Pinku našla se nasuprot Vučića, a on joj je rekao da “njena politika ne donosi dobro Srbiji’ i da je sve što je rekla ‘protiv interesa Srbije”.
Demonstrativno je napustila studio, ali otprilike tada započinje metamorfoza koja dovodi do toga da, barem po Vučićevim standardima, njena politika “donosila dobro Srbiji” i bila “u interesu Srbije”.
Ključni trenutak, po svemu sudeći, bilo je njeno javno zalaganje za “korekciju administrativne linije između Beograda i Prištine”, odnosno za podjelu Kosova upravo u trenutku u kojem je Vučić – uz pomoć prve administracije Donalda Trumpa – pokušao progurati taj koncept.
Tada je, požalila se Milić, “cancelirana od strane ‘kolega” iz aktivističkih i analitičarskih organizacija iz Srbije, regije i Njemačke”.
Impresivna biografija
Jelena Milić dugogodišnja je aktivistica civilnog društva i bivša direktorica Centra za euroatlantske studije (CEAS). Uredbom srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, Milić je postavljena na dužnost izvanredne i opunomoćene veleposlanice Srbije u Hrvatskoj.
Milić je rođena 1965. godine, diplomirala je inženjerski menadžment, a od devedesetih godina prošlog stoljeća angažirana je u brojnim projektima i programima nevladinog sektora. Wikipedija na engleskom navodi da je gospođa Milić i lobistica. Po obrazovanju je tehničarka za atomsku fiziku, a bila je u braku s Nenadom Milićem, bivšim pomoćnikom ministra policije Dušana Mihajlovića u Vladi Zorana Đinđića i dužnosnika Liberalno demokratske partije.
Od travnja 1997. do veljače 1999. radila je na projektu povratka izbjeglih Srba u Hrvatsku “Hoću kući” Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, a prema dostupnim podacima, tijekom njezina angažmana u Knin i okolna sela je organizirano vraćena prva veća skupina izbjeglica i pokrenuti su prvi sudski sporovi pred hrvatskim pravosuđem za povrat imovine.
Kasnih devedesetih aktivno je podržavala rad nenasilnog pokreta Otpor, koji je pridonio padu s vlasti Slobodana Miloševića.
Bila je regionalna producentica filma o otporu ”Obaranje diktatora”, dijela serijala “A Force More Powerful” koji je podržao američki Institut za mir i institucije Albert Einstein.
Komentari