Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvoje Stojić, kao rješenje vidi model automatske štednje u trećem mirovinskom stupu. Osobe mlađe od 30 godina na ovaj bi način mogle ostvariti gotovo 20 posto veću mirovinu. Udio mirovine u plaći, predviđa, s današnjih 45 posto past će na 24 posto kada će pripadnici generacije Z ići u mirovinu.

Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Hrvoje Stojić zalaže se za automatski model štednje koji bi mladim generacijama jednog dana osigurao veće mirovine.

One bi se ostvarile uz pomoć novog modela automatskog uključenja u treći mirovinski stup, a tu je ideju Stojić pojasnio i na svojem LinkedIn profilu. Njegova ideja posebno je korisna za pripadnike generacije Z, odnosno mlađe od 30 godina, prenosi Mirovina.hr.

‘Udio mirovine u plaći past će s 45 na 24 posto’

“Udio mirovine u plaći iz 1. stupa past će s 45 posto danas na ispod 24 posto kad generacija Z bude išla u mirovinu. S obzirom na pogoršanje demografije, moglo bi biti i lošije. Zamislite da ste prijavljeni u treći stup automatski. Da ne morate kliknuti ‘pristajem’ da biste dodatno štedjeli za ukupnu mirovinu. To je bit opt-out modela koji već godinama uspješno funkcionira u Ujedinjenom Kraljevstvu, Latviji li pak Novom Zelandu”, kaže Stojić.

Model funkcionira tako da su zaposlenici automatski uključeni u treći stup. Doprinose plaća ili poslodavac ili država kroz poticaje. Uključenost mladih zaposlenika, žena i niskokvalificiranih značajno raste, a svatko se može isključiti kad poželi, bez sankcija. Ipak, većina ostaje, a to dugoročno mijenja mirovinu.

Stojić navodi podatak da je broj uključenih u treći stup porastao s 47 posto u 2012. na iznad 85 posto u proteklim godinama u Ujedinjenom Kraljevstvu. U Latviji je nadomak 50 posto i dalje će rasti. U Hrvatskoj, za usporedbu, treći stup koristi manje od 25 posto zaposlenih.

“Mlada osoba koja danas u Hrvatskoj ulazi na tržište rada, cijeli radni vijek prima prosječnu plaću, a poslodavac joj uplaćuje 67 eura mjesečno (3,5posto prosječne bruto plaće) u treći stup i član je kategorije A obveznog mirovinskog fonda uz pretpostavljeni realni prinos od 2,2 posto godišnje, mogla bi imati čak 19,4 posto višu ukupnu mirovinu”, kaže Stojić.

Stojić predlaže nekoliko rješenja za ovaj model

Ipak, dodaje, opt-out model mirovinske štednje nije čarobno rješenje bez konteksta. U Poljskoj i Turskoj, gdje su niski dohoci i slabo povjerenje u sustav, većina zaposlenika se ispisala čim su automatski uključeni.

Ovakav model bez kontinuirane edukacije, odnosno jačanja financijske pismenosti i adekvatnog dizajna, ne daje rezultate.

“Zato Hrvatska treba sustav koji uzima najbolje iz oba svijeta; automatsko uključivanje uz mogućnost jednostavnog izlaza, višestruko jače porezne olakšice poslodavcima, nalik onima u vodećim članicama EU te jačanje financijske pismenosti i podrška građanima s nižim prihodima”, zaključuje Stojić, piše Mirovina.hr.

GOST KOLUMNIST ‘Reformiranje’ mirovinske reforme – pucanj u koljeno vlastite budućnosti