Hrvatska zauzima visoko drugo mjesto po smrtnosti od maligne bolesti u Europskoj uniji. Pokazatelji zdravlja nacije sve su lošiji, a Nacionalni strateški okvir za borbu protiv raka se ne provodi. O tomu se govorilo na konferenciji “Zajedno u borbi protiv raka” na kojoj su se okupili vodeći stručnjaci iz područja medicine, javnog zdravstva, politike i civilnog društva.

“Svake godine u Hrvatskoj od maligne bolesti umre skoro 14 000 ljudi. Drugi smo najgori po smrtnosti u Europskoj uniji, bilježimo porast slučajeva raka, a u prevenciju i osvještavanje građana gotovo da i ne ulažemo. Nacionalni programi probira nam ne funkcioniraju – onaj za rak vrata maternice ni ne postoji, a probir za rak debelog crijeva bilježi katastrofalno nisku izlaznost”, upozorila ej organizatorica skupa i potpredsjednica Odbora za zdravstvo u Europskom parlamentu Romana Jerković Kraljić.

Prema izvješću o stanju raka u Hrvatskoj, kojega svake godine izrađuju Europska komisija i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, četiri preventabilne vrste raka (prostata, dojka, debelo crijevo, pluća) čine više od 55 posto svih slučajeva u Hrvatskoj.

“Po pretilosti i pušenju među najgorima smo u Europi, a samo smanjenjem pušenja mogli bismo spriječiti više od 22.000 novih slučajeva raka do 2050.”, kazala je.

Dodala je da je u Hrvatskoj čak i zagađenje zraka više nego u ostatku EU-a.

“Primjećujemo i ogromne nejednakosti u onkološkoj skrbi, kako među županijama tako i među skupinama nižeg i višeg socioekonomskog statusa. Regionalne razlike u incidenciji raka dosežu 30 posto”, upozorila je.

Ramljak: Pacijenti čekaju predugo početak zračenja

Profesorica Vesna Ramljak rekla je da rezultati, unatoč trudu mnogih, nisu onakvi kakve bismo željeli. Kazala je i kada pacijenti napokon dobiju svoju dijagnozu, predugo čekaju na samo liječenje.

“Kupljeni su silni aparati za zračenje, a i sami ste svjedoci naših aparata koji su u kvaru i ne rade. Pacijentice oboljele od raka dojke ponekad čekaju predugo na početak zračenja, a pogotovo pacijenti koji imaju karcinome glava i vrata, gdje je zračenje neophodno provesti što prije”, rekla je Ramljak.

BORBA S KARCINOMOM Vedrana Rudan: ‘Do smrti imaš čak tri mjeseca…Spalili su mi rak i džep’

Samardžija: Pojavnost raste, smrtnost ipak pada

Akademik Miroslav Samardžija rekao je da treba govoriti o prevenciji, ali i da danas svi prestanu pušiti i počnu trčati trebat će 10 godina da bi se to vidjelo na epidemiološkoj razini. Kazao je da je ono što nas razlikuje od zemalja s kojima se volimo uspoređivati, činjenica da mi tumore otkrivamo u uznapredovaloj fazi.
Rekao je da će se pitanje radioterapije riješiti i da možemo zahvaliti EU sredstvima jer u protivnom bi naš Nacionalni plan borbe protiv raka bio “popis lijepih želja na papiru”.

“Osigurano je financiranje za radioterapiju, 21 novi linearni akcelerator, četiri brahi terapijska kompleta, mislim devet CT simulatora i sva prateća oprema što je otprilike 85 milijuna eura”, rekao je Samardžija i dodao da pomaci ipak postoje te da, uz porast pojavnosti bolesti, smrtnost ipak pada i da je to značajan preokret.

ZNANSTVENICI TVRDE Redovita konzumacija piletine povezana je s većim rizikom od raka probavnog sustava

Pleština: trend pada smrtnosti i uz povećanu pojavnost

” Pojavnost raste u svijetu, rast će i dalje i to je nažalost neminovno. Pitanje je samo kako može poboljšati mortaliteta i incidencije, dakle smanjiti smrtnost i uz povećanu pojavnost. Radimo na tome, ne samo mi. Europa je to prepoznala. Još 2008. godine je Europski parlament donio rezoluciju o borbi protiv raka. Hrvatski sabor je to učinio 2009. godine, prije nego što smo ušli u Europsku uniju. Trebalo nam je 10-ak godina da napravimo naš nacionalni plan borbe protiv raka, odnosno strateški okvir od 2020. do 2030. godine”, istaknuo je Stjepko Pleština, dr. med. iz Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb, prenosi HRT.

Nacionalni plan borbe protiv raka implementiraju, kaže. Međutim, nije za očekivati da će se svi ti složeni postupci moći u kratkom vremenu napraviti. Ipak, radi se na tome. Napravljen je akcijski plan koji predviđa intervenciju gdje smo bili najlošiji, a to je radioterapija, ističe. Dr. Pleština smatra da će do 2030. uspjeti kompletirati nacionalni program. Već sada primjećuju trend pada smrtnosti i uz povećanu pojavnost.
Kada je riječ o edukaciji, dr. Pleština smatra kako ljudi moraju shvatiti da se odazivaju na programe ranoga otkrivanja zbog sebe, a ne zbog nekoga drugoga.

“Ne možete očekivati da će program ranoga otkrivanja dati rezultate ako se pozvana populacija ne javi. Zato je bitna edukacija i zato je bitno govoriti o tome”, naglašava.

Jerković navodi kako je veliki razlog za tako veliku smrtnost i incidenciju raka to što ne postoji smislena i kontinuirana prevencija.

“Netko se mora pozabaviti činjenicom da smo postali jako nezdrava nacija. Znamo da se 44 posto može spriječiti kada bismo bili bolji u prevenciji. Naši mladi puno piju, postali smo izuzetno pretila nacija, konzumacija nikotina među mladima je među najvišima u Europi. Tome moramo dodati tjelesnu neaktivnost, a u posljednje vrijeme i nečist zraka. Naša zdravstvena administracija i Vlada treba biti učinkovitija jer rak ne čeka, rak galopira i uzima danak na godišnjoj razini u Hrvatskoj 14 tisuća osoba. Hrvatska može puno napraviti, i to jako brzo. Mora biti učinkovitija u preuzimanju iskustava, pa i financijskih sredstava iz Europskoga plana za borbu protiv raka. Tvrdim da je to povijesno važan dokument i da Hrvatska ima povijesnu priliku da napravi iskorak u onkološkoj skrbi”, zaključuje Jerković.