Zbog snažnog rasta nenamjenskih gotovinskih kredita od čak 16 posto u prošloj godini, Hrvatska narodna banka (HNB) odlučila je postrožiti kriterije za odobravanje kredita, a ta odluka stupa na snagu 1. travnja ove godine.
Regulacijom je HNB htio preventivno smanjiti kreditiranje, no prema dostupnim informacijama, čini se da ga je time, u ovih mjesec ili dva, još i dodatno raspirio, piše Novi list.
Snažni rast zahtjeva za kreditima nakon najave HNB-a
Naime, otkako je makrobonitetna mjera za ograničavanje kriterija kreditiranja potrošača u siječnju najavljena, te otkad su banke, unazad također mjesec ili dva, prigodno krenule s brojnim akcijama i snižavanjem kamatnih stopa, potražnja za kreditima je dodatno porasla.
Banke su zatrpane brojnim zahtjevima za gotovinskim, ali prije svega stambenim kreditima. Iako je logično da kamate padaju, zbog odluka Europske središnje banke (ECB) o ključnim stopama, banke su ovdje vjerojatno i ciljano “uletjele” sa stimulativnim ponudama kako bi i time građane dodatno pogurale da “uhvate” rok za kredit prije stupanja na snagu nove, strože regulacije.
Šanse da ga sada dobiju nešto su veće no što će biti s početkom idućeg mjeseca. Kamatne stope na stambene kredite od siječnja pale su ispod tri posto, dok se gotovinski krediti mogu naći već uz 4,5 posto kamate godišnje.
Banke krenule s akcijskim ponudama kredita
Prvi je u siječnju, s nižim kamatama krenuo HPB, potom Zaba, Erste, OTP, PBZ i druge banke, čije su akcijske ponude zatrpale oglasne prostore. S obzirom na to da očekuju da kredit od travnja ili neće moći dobiti, zbog spomenutih strožih uvjeta, ili da će naprosto moći dići manje novca, mnogi su očito odlučili sada krenuti u realizaciju.
Tako se iznova pokazuje da regulativa isprva napravi upravo suprotni učinak od željenog.
Banke su na upit Novog lista i službeno odgovorile da je potražnja za kreditima snažna, odnosno još i povećana, otkad su krenule akcije.
NOVE MJERE HNB postrožava kriterije kreditiranja, sve više ‘neurednih’ otplata. Evo detalja
Iz HPB-a su potvrdili da bilježe pojačan interes za HPB Super stambenim kreditom kontinuirano, od uvođenja 15. siječnja 2025.
Iz Erste banke također kažu da su u posljednje vrijeme zabilježili određeno povećanje interesa te pojačane trendove upita za podizanjem stambenih kredita, što je, ističu, bilo i očekivano. Uz nižu kamatu, oni klijente za vrijeme akcije oslobađaju i plaćanja troškova procjene nekretnine, refundiraju troškove javnog bilježnika i ovjeru instrumenata osiguranja.
Iz PBZ-a poručuju da bilježe kontinuiran interes za stambenim i nenamjenskim kreditima.
“S obzirom na to da je u tijeku posebna akcijska ponuda stambenih kredita uz sniženu kamatnu stopu, trenutno bilježimo povećan interes građana za navedenom akcijskom ponudom”, potvrdio je i PBZ.
Vraća se učešće u gotovini
Neslužbeno se, pak, može čuti da upiti konstantno pristižu, i to svim prodajnim kanalima, online i u poslovnicama. Ima i puno refinanciranja postojećih stambenih kredita unutar iste banke, odnosno klijent koji je, primjerice, lani digao stambeni kredit uz kamatu od, recimo, 4,5 posto, sada želi refinacirati isti uz nižu kamatu, gdje mu banka izlazi ususret. Jer, ne bude li banka svom klijentu izašla ususret, on jednostavno može prijeći konkurenciji.
Kako je HNB naveo, nova se regulativa od 1. travnja sastoji u tome da se odnos novog zaduživanja potrošača ograničava tako da pri odobravanju novoga kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene kredite i 40 posto za nestambene kredite. Omjer, pak, iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu neće smjeti biti veći od 90 posto.
Drugim riječima, morat će se imati učešće u gotovini. Dodatno, ročnost stambenih kredita se od idućeg mjeseca ograničava na 30, a nestambenih kredita na 10 godina.
Veliki rast potražnje za nekretninama
Branko Papeš, direktor Dogma nekretnina, najveće agencije za promet nekretninama, potvrdio je da je potražnja za nekretninama koje se kupuju putem kredita unazad oko mjesec dana osjetno porasla, i to za oko 30 posto. Kupci koji kupoprodaju žele realizirati stambenim kreditom itekako su, dakle, reagirali na najavu uvođenja strože regulative od 1. travnja ove godine.
“S 1. travnja najavljena je promjena izračuna kreditne sposobnosti, s time da će to najviše pogoditi kupce koji primaju plaću od preko 1600 eura mjesečno. Njima će se smanjiti kreditna sposobnost. Otprilike, netko tko je mogao podići 200.000 eura kredita, sad će, s 1. travnja, zbog promijenjenih izračuna kreditne sposobnosti, moći podići oko 160 do 170 tisuća eura kredita“, tumači Papeš.
Dakle, za istu cijenu moći će se kupiti manje. Što se cijena nekretnina tiče, Papeš kaže da su zasad stabilne, odnosno rast potražnje nije stvorio neki poremećaj na tržištu, ali se osjeti.
Rastu rizici naplate
Građani kao da su požurili “uhvatiti zadnji vlak”. Kako je istaknuto, glavni poticaj središnjoj banci da uvede nove mjere bio je snažan rast gotovinskih kredita, gdje su građani svaki prirast plaće, lani su plaće rasle, pretežito u javnom sektoru, “pretvarali” u nove tisuće eura kredita.
HNB je procijenio da rizici naplate rastu pa je odlučio prikočiti. Stambene kredite je i bez novih mjera sve teže podići jer bar polovina zaposlenih, koji primaju plaću manju od medijalne (1160 eura), gotovo da na tržištu nekretnina samostalno više ne može kupiti ništa.
Stupanjem nove regulative na snagu, bit će još teže. Mnogima će sve slabije biti dostupni i gotovinski krediti, pa tko ima manji kreditni potencijal, sada ga možda koristi i za “gotovince”, piše Novi list.
Komentari