Kad je Mario Tučkar posadio sjeme feferona koje je njegov otac donio prije 20 godina s proputovanja Balkanom, shvatio je da ima nešto posebno i od toga počeo raditi ljute umake i džemove koje je nazvao ‘Hudi kokot’, a posebno ih vole chefovi restorana

Ljuti čili džemovi i ljuti čili umaci Hudi coprnjak Marija Tučkara iz Donje Podgore pokraj Donje Stubice oduševili su brojne ljubitelje ljutog, ali i chefove u restoranima zahvaljujući jedinstvenoj recepturi i specifičnom sjemenu feferona koje je nazvao Hudi kokot. Iako je prva asocijacija na Hudog kokota vezana uz Seljačku bunu, Tučkar je počeo saditi osobitu vrstu feferona koju je nazvao Hudi (ljuti) kokot jer ni nakon nekoliko godina istraživanja nije saznao kako se zove sjeme feferona koje je njegov otac na proputovanju Crnom Gorom, Srbijom, Sjevernom Makedonijom i Albanijom kupio na lokalnoj tržnici prije dvadesetak godina. Danas je siguran da nitko nema takvo sjeme u Hrvatskoj. Sjeme je godinama čuvao u kući, a onda ga je počeo koristiti za vlastite potrebe.

„Prvo sam osušio feferone i potom posadio prvih pedeset grmova. Pomalo sam stigao do sto grmova. To je bilo isključivo za osobne potrebe. Za posušiti i za kobasice delat. Niš’ nisam prodaval’. I onda sam prije četiri godine odlučio posaditi 4000 komada da vidim što će biti. Onak’ na slijepo. Prve godine dobio sam oko 800 kila feferona. Sam sam se naučil kak’ to sve napraviti“, ispričao je Tučkar.

‘Odlučio sam proizvoditi nešto što ne radi nitko na svijetu. Nisam nikoga htio kopirati’, rekao je Mario Tučkar o početku svoje ljute priče. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Nakon što su feferoni obilno rodili, Tučkar se počeo oglašavati da bi privukao kupce željne vrhunskih feferona. Pritom je radio svoj redovni posao jer mu je uzgoj feferona bio hobi i dodatna zarada. Da je njegova ideja bila dobra, potvrdio mu je jedan telefonski poziv. „Jednog dana zazvonio mi je telefon i čuo sam glas starijeg gospodina koji nije dobro govorio hrvatski jezik. To je bio Kinez koji je rekao da bi kupio 500 kilograma. Nisam se htio dogovoriti preko telefona pa sam ga pozvao da dođe na našu plantažu. Došla su dvojica braće Kineza koji imaju dva restorana u Zagrebu. Probali su feferone i odmah smo se dogovorili. Oni su proširili priču pa su se javili novi kupci. I to oni koji žele drugačije namirnice, a među njima vlasnici indijskih i japanskih restorana“, ispričao je Tučkar.

‘Jednog dana zazvonio mi je telefon i čuo sam glas starijeg gospodina koji nije dobro govorio hrvatski jezik. To je bio Kinez koji je rekao da bi kupio 500 kilograma…’

Tučkar oglašava feferone na internetu, prodaje ih širom Hrvatske restoranima i pizzerijama i registrirao je OPG Hudi kokot. Godine 2023. posadio je oko 22.000 sadnica na jednom hektaru zemljišta. Od tih 22.000 sadnica, 17.000 bili su feferoni Hudi kokot, a ostatak razni drugi feferoni jer je počeo proizvoditi i umake. Ispričao je i zašto je započeo taj posao. „Imam mnogo neobrađene zemlje koja je počela propadati pa sam odlučio napraviti nešto korisno. Na početku nije bilo jednostavno. Trebao sam uzgojiti 20.000 flanaca. Na svu sreću, pronašao sam čovjeka koji ima plastenik veličine 400 m2 i koji je grijan. Iako to nije bilo jeftino, ipak sam uspio“, rekao je. Najveći problem, kao i brojnim drugim uzgajivačima u Hrvatskoj, bio mu je uvoz koji je rušio cijenu njegovih proizvoda. Ali nakon uspješne prodaje feferona, počeo je proizvoditi i razne umake. I to ne bilo kakve.

„Odlučio sam proizvoditi nešto što ne radi nitko na svijetu. Nisam nikoga htio kopirati. Nisam ni htio proučiti recepture na internetu. Htio sam započeti od nule. Baza za umake bio mi je lokalni med iz Donje Stubice jer nisam htio kiselkastu aromu. Fermentirao sam prvu bačvicu od 40 litara svoje sirovine, nasjeckao potrebne začine i to je odležalo tri tjedna. Potom sam blendao, cijedio, pasirao i kuhao na 90 stupnjeva. Totalno originalna aroma. Napravio sam prvih deset flašica i ponudio prijateljima koji su bili oduševljeni“, ispričao je ponosni Tučkar i naglasio da je najprije napravio čili džem koji sadržava suhe šljive, cimet i klinčiće i koji savršeno paše s mesom sa žara. Potom je napravio ljuti umak s okusom govedine, pa s okusom dima, onda s okusom gljiva…

Ljuti umak Hudi coprnjak svoju jedinstvenu aromu zahvaljuje i dodatku japanske kaki jabuke, a na ideju je došao jer takvu jabuku u svom vrtu ima jedan njegov prijatelj. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

No tu nije stao jer jedan njegov prijatelj u vrtu ima japansku kaki jabuku, što mu je dalo ideju da bi mogla biti odličan dodatak njegovu ljutom umaku. U svoju recepturu ubacio je specifičnu aromu kaki jabuke i dobio originalni ljuti umak koji je nazvao Hudi coprnjak. Zahvaljujući poznanstvu s jednim mesarom, odlučio je napraviti džem s aromom talijanske soppressate i uspio dobiti jedinstvenu aromu. Hudi kokot opet je pobijedio, a Tučkar je nastavio eksperimentirati, pazeći da je sve napravljeno na prirodnoj bazi, što je istaknuo u razgovoru. „Upoznao sam čovjeka iz Poljske koji proizvodi posebne začine koje u Hrvatskoj nitko ne koristi. S tim začinima radio sam džemove. To su specifični okusi bez emulgatora i umjetnih dodataka“, pohvalio se.

Jednom prilikom poznati splitski chef Pero Savanović probao je njegove džemove i umake sada ga redovno prati putem interneta, a ekipa iz Masterchefa na čelu sa chefom Melkiorom Bašićem također nije krila svoje oduševljenje. Shvativši da ima originalan proizvod, Tučkar je sa suprugom Martinom i uz pomoć sinova Vita i Jana, mame i strine te brojnih prijatelja napravio božićne pakete s dva, tri ljuta džema i nekoliko ljutih umaka.

‘Prvo sam osušio feferone i posadio 50 grmova, za delat kobasice. Niš’ nisam prodaval’. Onda sam posadio 4000 komada, da vidim što će biti…’

Ubrzo je jedna tvrtka otkupila prvu količinu, a onda i Krapinsko-zagorska županija jer je prepoznala da je Hudi kokot originalni zagorski proizvod koji može darovati suradnicima, partnerima i prijateljima. Za sjajan dizajn etiketa na umacima i džemovima pobrinuo se dizajner Matija Djanešić.

No Tučkar ni tu nije stao. U podnožju Medvednice medvjeđi luk raste u izobilju pa je od njega počeo proizvoditi pesto, a onda je osmislio zelenu sol s aromom medvjeđeg luka. „Nedavno sam počeo raditi zelenu sol fermentacijom medvjeđeg luka, a potom je sušim. Odličan je dodatak mesu sa žara. Počeo sam s malom količinom i pola sam podijelio, a pola prodao“, rekao je. Planira povećati proizvodnju pesta od medvjeđeg luka i soli s okusom medvjeđeg luka. Prodao je gotovo sav prošlogodišnji urod feferona i naglasio da je proizvodnja feferona u Hrvatskoj pala jer je uvoz uništio i ono malo proizvođača na domaćem tržištu. Zaključio je da godišnje na hrvatskom tržištu nedostaje nekoliko tisuća tona feferona. Priprema se za novu sezonu i berbu koja će biti najesen. S obzirom na potražnju, odlučio je da će povećati proizvodnju i proširiti sadnju na četiri hektara kako bi imao zalihu proizvoda za novu sezonu. Hudi kokot sve je glasniji i sve traženiji.

U podnožju Medvednice medvjeđi luk raste u izobilju pa je od njega Tučkar počeo proizvoditi pesto, a onda je osmislio i zelenu sol s aromom medvjeđeg luka. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO