Rok Čivljak, pročelnik Zavoda za akutne respiratorne infekcije Klinike Dr. Fran Mihaljević, komentirao je u petak sezonu gripe, vraća li se Covid te razliku između prehlade, gripe i Covida.
“Ovaj tjedan se ušuljala gripa, ali već nekoliko tjedana, u biti već stalno koronavirusa ima cijele godine, ali evo nekako od konca ljeta polako se povećava broj i pregleda u našoj klinici, ali i hospitaliziranih bolesnika. Tako da trenutno što se tiče težih oblika koji zahtijevaju hospitalizaciju, ipak ima više Covida nego gripe”, rekao je Čivljak za HRT.
Uspoređujući podatke, prošla jesen je bila teža, odnosno odrađivalo se više testiranja. “Ja mislim da su nekako ljudi naučili živjeti s COVID-om, ali kao posljedica toga ih se manje testira na Covid, manje se o njemu razmišlja. Ono što ja čujem od prijatelja u mojoj okolini, nekad su ljudi i svjesni da imaju Covid, recimo ako jedan član obitelji se testira i dokaže se Covid, ostali pretpostavljaju da sa sličnim simptomima i oni imaju Covid pa se niti ne testiraju”, pojasnio je Čivljak.
Hospitalizirane su sve osobe koje imaju neki čimbenik rizika kod kojih se očekuje mogućnost razvitka teške bolesti ili određenu komplikaciju. Najčešći razlozi za hospitalizaciju su razvoj otežanog disanja, pada kisika u krvi, što onda zahtijeva terapiju kisikom.
“Mi redovito zadnjih godina vrlo rijetko vidimo osobe mlađe od 65 godina. Radi se uglavnom o osobama iznad 65 godina i koji imaju jednu, a neki i više, kroničnih stanja, kroničnih bolesti. Rijetko se ponekad teži oblici Covida viđaju kod osoba mlađih od 65, ali oni redovito imaju neke teže pridružene bolesti. To su maligni bolesnici, bolesnici s kroničnom bolešću pluća, na kemoterapiji, transplantirani bolesnici, srčani bolesnici i dijabetičari”, naveo je.
Razlika između prehlade, gripe i Covida
Ako se ne testiramo, teško ćemo znati razliku između gripe, prehlade i Covida. “Teško je znati razliku bez testiranja, jer i prehladu koju uzrokuju više virusa, to nije bolest uzrokovana samo jednim virusom, i gripu za koju znamo da je uzrokovao virus gripe, ali i njih ima puno tipova i podtipova, u biti je za njih karakteristično da svi počnu sa naglo, sa respiratornim simptomima, hunjavicom, grloboljom, kašljem, pri čemu se jedino kod prehlade mi prehladom definiramo bolest kao blaži tip”, objasnio je.
Kaže kako je uobičajena povišena tjelesna temperatura, nema vrućice niti jake slabosti. “To je samo hunjavica, blaža grlobolja s kojom ljudi obično nastave raditi, jer ih bolest toliko ne obuzme da bi oni bili radno nesposobni, da ne bi išli u školu ili da ne bi išli na posao, onda mi to definiramo kao prehladu“, dodao je.
Međutim, i virus gripe i Covida mogu uzrokovati takve blage oblike bolesti koje onda nalikuju prehladi. “Tako da svi oni mogu biti od blagih do izrazito teških bolesti, pri čemu ipak Covid i gripa mogu uzrokovati tako teške bolesti, najčešće ako se razvije upala pluća ili zatezanje disanja, nesposobnost disanja koje onda zahtijevaju ne samo hospitalizaciju, nego ponekad i prijem u jedinicu intenzivnog liječenja, ponekad i liječenje na respiratorima, što su neke krajnje forme liječenja kod onih najtežih bolesnika”, dodao je Čivljak.
Prije je bilo potrebno nakon pozitivnog testa na Covid ići u izolaciju, ali više nije tako. Čivljak smatra kako nije dobro niti pretjerivati s nekim restriktivnim mjerama, ali nije dobro ni omalovažavati simptome bolesti. “Najčešće se sugerira ljudima da procijene, neće biti u izolaciji, jer mi nemamo nekog specifičnog testa koji se rutinski izvodi da bi odredio kad čovjek prestane biti zarazan za okolinu. To se procjenjuje na osnovu simptoma. Ako padne vrućica, onda je to jedan od prvih znakova da bolest polako prolazi, ali ako osobi i dva, tri, četiri dana nakon početka bolesti, kad postane afebrilan i nema više vrućicu, još uvijek curi nos ili kašlje, onda je uputno tim osobama reći da ne idu u javnost, ili barem nosi masku”, zaključio je za HRT.
Komentari