Rasprava o ukidanju dijela bankarskih naknada ponovno je pokrenula pitanje mogućnosti uvođenja zajedničke mreže bankomata, čime bi se smanjili troškovi za potrošače, dok bi banke mogle suočiti s novim izazovima.

U okviru rasprave o mogućem ukidanju dijela bankarskih naknada, određene potrošačke udruge zahtijevaju ukidanje naknada za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka. Na tom tragu, guverner HNB-a Boris Vujčić istaknuo je ideju o zajedničkoj mreži bankomata, čime bi se spomenute naknade, koje predstavljaju značajan izvor prihoda za banke, a potrošačima predstavljaju financijski teret, mogle eliminirati.

Novi list je zatražio dodatne informacije od HNB-a. Odgovorili su da podržavaju projekt, no da njegov uspjeh ovisi o tome hoće li sve banke i drugi mogući sudionici pronaći svoj interes u tom tržištu. Dakle, uspjeh ovog projekta ponovno ovisi o bankama.

DVOSATNI SASTANAK Vujčić Kelemenu objašnjavao uzroke inflacije, dotakli se i bankarskih naknada

“Ideja o zajedničkoj mreži bankomata spomenuta je na sastanku rukovodstva HNB-a s predstavnicima potrošačke platforme ‘Halo, inspektore’. Ovaj prijedlog raspravlja se već neko vrijeme na domaćem tržištu. Riječ je o složenom tržišnom projektu koji zahtijeva značajna kapitalna ulaganja”, navode iz HNB-a.

HUB: ‘Održavanje infrastrukture bankomata je jedan od značajnijih troškova za banke’

Novi list se za komentar obratio i Hrvatskoj udruzi banaka (HUB), kao i vodećim bankama u zemlji. Od svih koji su se očitovali, jedini koji je podržao ovaj prijedlog bio je PBZ. Iz HUB-a su, u ime svojih članica, poručili da “trenutno nemaju detaljne informacije o prijedlogu za uvođenje zajedničke bankomatske mreže” te su napomenuli da je riječ o poslovnoj politici svake pojedine banke.

“Održavanje infrastrukture bankomata predstavlja jedan od značajnih troškova za banke te zahtijeva značajna ulaganja, uključujući nabavu i redovito održavanje opreme, ali i osiguranje visokih sigurnosnih standarda. U Hrvatskoj, gdje je gotovina još uvijek široko korištena, banke posjeduju jednu od najvećih mreža bankomata u Europi.

DOBRE VIJESTI Banke umirovljenicima uskoro neće naplaćivati naknade za vođenje određenih računa

Ukoliko poslovne politike u budućnosti krenu u smjeru zajedničke mreže, vjerojatno će biti potrebno optimizirati broj bankomata. Pri tome je važno uzeti u obzir širi kontekst. Primjeri zemalja koje se navode kao modeli za ovaj sustav često su geografski i kulturno različiti, s manjom potrebom za gotovinom, pa manji broj bankomata tamo može biti dovoljan. Prilikom traženja optimalnog rješenja treba uzeti u obzir potrebe klijenata, stvarne troškove i složenost upravljanja zajedničkom infrastrukturom”, ističu iz HUB-a.

PBZ podržava ideju o zajedničkoj bankomatskoj mreži

Iako se projekt čini još uvijek u fazi razmatranja, spajanje mreže bankomata moglo bi dovesti do smanjenja njihovog broja, ako bi njihovo korištenje postalo potpuno besplatno. Iz PBZ-a poručuju da podržavaju ideju o zajedničkoj bankomatskoj mreži.

“S naše strane postoji načelan interes za definiranje poslovno-operativnog modela zajedničke mreže bankomata s drugim bankama u Hrvatskoj, međutim, također napominjemo da je bankomatski poslovni model izuzetno zahtjevan i kompleksan.

U lancu vrijednosti osim banaka sudjeluju i drugi dionici, poput procesorskih kompanija, globalnih platnih sustava, poslužitelja gotovinom, kompanija za održavanje, sigurnost i drugih. Također, bankomatsko poslovanje podrazumijeva značajne troškove održavanja cijelog lanca vrijednosti, kao i kompleksnu infrastrukturu široko rasprostranjene mreže bankomata diljem Hrvatske”, objašnjavaju iz PBZ-a.

Naknada za podizanje gotovine debitnim karticama Visa Inspire na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj iznosi 2,5 posto od iznosa, uz dodatnih 1,13 eura. Na bankomatima PBZ-a, međutim, podizanje gotovine ne naplaćuje se.

Erste: ‘Naknade za podizanje novca na bankomatima drugih banaka su uobičajena praksa’

Iz Erste banke navode da su naknade za podizanje novca na bankomatima drugih banaka “uobičajena praksa”.

“Uobičajeno je da za transakcije podizanja gotovine na tuđim bankomatima banka prihvatelj, vlasnik bankomata, naplaćuje naknadu od banke izdavatelja kartice, a banka izdavatelj naplaćuje naknadu svom klijentu. Za transakcije na bankomatima Erste banke, banka izdavatelj kartice naplatit će naknadu, a Erste banka će naplatiti naknadu svojim klijentima ako podižu gotovinu na bankomatima koji nisu dio Erste grupacije“, izjavljuju iz Erste banke.

PRVI Erste banka odustaje od najavljenih povećanja naknada u poslovanju s građanima

Za podizanje gotovine debitnim karticama Erste banke na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj, unutar MBNet mreže, naknada iznosi 0,93 eura plus 2 posto od iznosa transakcije. Za bankomate izvan MBNet mreže u Hrvatskoj i u inozemstvu, naknada je 1,19 eura plus 2,5 posto od iznosa transakcije.

Odgovor OTP-a i Addiko banke

Iz OTP banke kažu da imaju mrežu od 438 bankomata i napominju da je održavanje bankomatske mreže vrlo zahtjevno, kako s troškovne, tako i s organizacijske strane. Uključuje manipulaciju gotovinom, zaštitu, redovitu tehničku podršku i servis svakog pojedinog uređaja, uz redovite troškove električne energije, telekomunikacije i najma bankomata koji su smješteni izvan poslovnica.

Naknada za podizanje gotovine debitnim karticama OTP banke na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj i inozemstvu, osim na bankomatima članica Grupe, iznosi 2,5 posto, a najmanje 3,32 eura ili ekvivalent u drugoj valuti. Iz Addiko banke navode da svojim klijentima ne naplaćuju podizanje gotovine na njihovim bankomatima, dok redovna naknada za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka debitnim karticama za fizičke osobe u zemlji i inozemstvu iznosi 2,5 posto plus 2,50 eura.

Novi list napominje da su banke u Hrvatskoj nedavno izrazile nezadovoljstvo zbog namjere Ministarstva financija da zakonskim izmjenama ukine naknade za korištenje osnovnog računa, kao i nekoliko drugih naknada, upozorivši da bi to imalo ozbiljne troškove i poslovne posljedice za njih. Međutim, najnoviji podaci o poslovanju banaka u 2024. godini pokazuju da su one prilično uspješne. Ukupna dobit banaka prošle godine porasla je na 1,5 milijardi eura, što je oko 300 milijuna eura više nego u prvih devet mjeseci 2023. godine, odnosno 13 posto više nego prethodne godine.