Unatoč činjenici da je krajem veljače ove godine u neposrednoj blizini Velike Gorice svečano otvorena prva istražna geotermalna bušotina u novoj kampanji bušenja u potrazi za geotermalnim izvorima te izjavama ministra gospodarstva Ante Šušnjara, koji je na Geotermalnom investicijskom forumu održanom početkom ožujka u Zagrebu izjavio da je geotermalna energija ‘ključ našeg energetskog i gospodarskog suvereniteta’ i da nudi značajan potencijal za osiguranje energetske sigurnosti Hrvatske, novi ažurirani Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) za razdoblje 2021.-2030., s kojim Hrvatska već značajno kasni, ide u dijametralno suprotnom smjeru.

Naime, spomenuti NECP, kada je riječ o geotermalnoj energiji, suprotan je zacrtanoj europskoj energetskoj politici jer je drastično srezao plan razvoja geotermalnih izvora energije do 2030. godine.. Iako je sada već bivši državni tajnik za energetiku u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić u svibnju prošle godine na konferenciji o energetskoj budućnosti Hrvatske u organizaciji tjednika Lider izrijekom najavio da će novim NECP-om predviđena instalirana snaga geotermalnih projekata do 2030. godine biti povećana na 318 MW, plan je drastično umanjen za četiri i pol puta.

Hrvatska je imala obvezu ažurirani NECP Europskoj komisiji poslati do 30. lipnja prošle godine, izjavila je za Business&Banking voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK Tamara Kelava, zbog čega je EK Hrvatskoj 14. studenoga prošle godine  uputila službenu opomenu. Od tog je datuma, potvrdila je Kelava, počeo teći rok od dva mjeseca unutar kojeg je Hrvatska trebala odgovoriti na opomenu, odnosno rok do 14. siječnja ove godine da Hrvatska pošalje ažurirani NECP.

“Ukoliko odgovor izostane ili bude nezadovoljavajući, Komisija može poduzeti daljnje korake, uključujući slanje obrazloženog mišljenja ili upućivanje predmeta Sudu Europske unije“, podsjetila je naša sugovornica.

Ministarstvo gospodarstva za Busness&Banking je pak potvrdilo da je NCP „u visokoj fazi pripreme te se njegovo usvajanje na Vladi RH očekuje do kraja ožujka 2025., nakon čega će dokument odmah biti upućen Europskoj komisiji“. No prešutili su da sa slanjem dokumenta kasne dva i pol mjeseca.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, koje je bilo zaduženo za izradu Plana, zaključilo je javnu raspravu o Nacrtu NECP-a, krovnom dokumentu energetske politike koji je ažuriran u skladu sa smjernicama EU-a, a na javnom savjetovanju bilo je od 12. studenog do 12. prosinca prošle godine. No postoje potvrde s raznih strana da je mnoštvo nezadovoljnih ovako predloženim dokumentom.

Nakon dovršene javne rasprave o NECP-u, Udruženje OIEH (Obnovljivi izvori energije Hrvatske), na čijem je čelu Maja Pokrovac, u svojem je osvrtu na dokument upozorilo da je Plan “još jedna propuštena prilika za ozbiljan zaokret prema samodostatnosti i obnovljivim izvorima energije”. Pritom ističu “zabrinjavajuće neambiciozno planiranje razvoja geotermalnih i bioplinskih postrojenja”. “Iako Hrvatska raspolaže značajnim rezervama geotermalne energije, NECP predviđa kvotu od samo 68 megavata do 2030. godine što je daleko ispod potencijala i interesa za razvoj ovog sektora”, podsjeća u svojem osvrtu OIEH.

Iako se država maćehinski odnosi prema geotermalnom potencijalu, interesa za taj oblik energije među investitorima ne manjka. Direktorica za geotermalnu energiju Agencije za ugljikovodike (AZU) Martina Tuschl još je sredinom veljače najavila početak istražnih bušenja na području grada Velike Gorice u potrazi  za geotermalnim izvorima, a bušotina je potom svečano puštena u pogon na samom kraju veljače. Početku radova na otvaranju istražne geotermalne busotine Velika Gorica GT-1 prisustvovali su i predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike  Marijan Krpan, predsjednica Uprave INA-e Zsuzsanna Ortutay, gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar i državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i izaslanik premijera Goran Romek.

Projekt je vrijedan 11,2 milijuna eura, a financirat će se sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Ukoliko bušenja dovedu do pozitivnih rezultata, država će bušotine temeljem javnog natječaja ponuditi zainteresiranim investitorima, a potom slijedi nastavak istražnih bušenja i u okolici Osijeka, Vinkovaca i Zaprešića. Ovi su projekti u skladu sa preporukama Međunarodne agencije za energiju (IEA) da se geotermalnoj energiji dodijeli značajnije mjesto u procesu tranzicije sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. No kako je NECP predvidio vrlo niske kvote za geotermalne elektrane veliko je pitanje hoće li te istražne bušotine na kraju naći investitore.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar kaže da geotermalna energija nije samo dio europske zelene tranzicije, već i ključ našeg energetskog i gospodarskog suvereniteta | Foto: Igor Kralj/PIXSELL

IEA je, naime, prije pet mjeseci objavila prvi širi izvještaj posvećen upravo geotermalnoj energiji, u kojem se naglašava njezin nedovoljno iskorišten potencijal u razdoblju tranzicije od fosilnih prema obnovljivim izvorima energije. IEA posebno ističe važnost geotermala za jačanje energetske sigurnosti, otpornosti gospodarstava i ublažavanje klimatskih promjena, posebno zbog činjenice da upravo geotermalne elektrane daju konstantan i stabilan izvor energije koji, za razliku od solarnih i vjetroelektrana, ne ovisi o vremenskim prilikama.

U izvještaju se također preporučuje povećanje udjela geotermalne energije u globalnoj proizvodnji električne energije s trenutnih  jedan posto na čak 15 posto do 2050. godine. Izvještaj je objavljen neposredno prije sastanka Vijeća za energetiku EU-a  koji je održan 16. prosinca i na kojem su ministri energetike država članica raspravljali o podršci geotermalnoj energiji. Na tom su sastanku ministri država članica EU zaduženi za energetiku pozvali Europsku komisiju da izradi akcijski plan za geotermalnu energiju koja može osigurati stabilnu energiju posebno u segmentu grijanja i hlađenja zgrada, a koji se danas još uvijek oslanja uglavnom na fosilna goriva.

Vijeće ministara je u svojim zaključcima nakon sastanka pozvalo EK “da izradi sveobuhvatnu strategiju za dekarbonizaciju grijanja i hlađenja popraćenu namjenskim europskim akcijskim planom za geotermalnu energiju s mjerama za olakšavanje provedbe geotermalnih projekata i ubrzavanje uvođenja geotermalne energije”.

Pritom su istaknuli da na razini Unije više od polovine energije potrošene u stambenom sektoru za grijanje i hlađenje stambenih prostora te u sustavima centraliziranog grijanja i hlađenja u industrijskom sektoru u najvećoj mjeri dolazi iz fosilnih goriva, te da upravo geotermalna energija može pružiti jeftinije i ekološki prihvatljivije grijanje i hlađenje. Temeljem izvješća o budućnosti geotermalne energije koje je na spomenutom sastanku predočio izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol ministri energetike su uputili službeni poziv Europskoj komisiji u kojem se traži donošenje strategije koja bi uključila financijska jamstva i pojednostavljene administrativne procese za poticanje geotermalnih projekata.

No čini se da Hrvatska ide posve suprotnim smjerom. Naime, u Nacrtu NECP-a, čije je javno savjetovanje završeno 12. prosinca, geotermalna energija je dobila poprilično iznenađujuća ograničenja. Predložena snaga geotermalnih elektrana od 68 MW do 2030. godine u potpunosti ignorira stvarne potencijale Hrvatske u ovom području i ozbiljno ugrožava razvoj ključnih projekata OIE, upozorava se iz stručnih energetskih krugova. Ova brojka ne odražava stvarno stanje na terenu i pod upitnik stavlja već ishođene dozvole, istražne prostore i konkretne investicije koje su u poodmakloj fazi.

Ukupni potencijal novih geotermalnih kapaciteta koji su trenutno u razvoju iznosi dodatnih 143 MW, koji se mogu realizirati do 2030. godine i 50 MW koji će dosegnuti istu razinu zrelosti u navedenom razdoblju. Nedostaje transparentna metodologija koja bi objasnila kako se došlo do predložene “minimalne” snage geotermalnih elektrana i zašto su kapaciteti ograničeni unatoč realnim potencijalima.

Naime, nadležna tijela u Hrvatskoj već su provela postupke javnih nadmetanja, potvrđeno je Business&Bankingu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) koju vodi predsjednik Luka Burilović, te su izdane odgovarajuće dozvole za realizaciju geotermalnih projekata značajno veće snage od predloženih 68 MW, čime je formalno omogućen razvoj tih investicija, pa je posve nejasno zbog čega Hrvatska posve nelogično i kontraproduktivno na taj način dovodi u pitanje vlastite procese i pritom zbog čestih promjena uvjeta ostavlja loš dojam zemlje nepouzdane za ulaganja.

Umjesto obećanih 318 MW, novi plan predviđa da će se do 2030. razviti snaga geotermalnih elektrana od 68 MW

Voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo pri HGK Tamara Kelava potvrdila nam je da predviđeno povećanje instalirane snage geotermalnih elektrana na 68 MW do 2030. godine predstavlja značajno smanjenje u odnosu na ranije najave koje su predviđale 318 MW do 2030. godine, indirektno podsjećajući na Milatićevu najavu o čak 318 predviđenih megavata do 2020.

“Stručnjaci i investitori smatraju da je predviđena instalirana snaga od 68 MW do 2030. godine nerealno niska, s obzirom na potencijal Hrvatske u području geotermalne energije. U sklopu HGK djeluje naša Radna skupina za geotermalnu energiju HGK. Prema informacijama kojima raspolažemo ukupni potencijal novih geotermalnih kapaciteta iznosi dodatnih 143 MW, koji se mogu realizirati do 2030. godine i još 50 MW koji će dosegnuti istu razinu zrelosti u navedenom razdoblju. Ova brojka ne odražava stvarno stanje na terenu niti uzima u obzir već ishođene dozvole, istražne prostore i konkretne investicije koje su u poodmakloj fazi”, upozorava Tamara Kelava i dodaje da u trenutku kad Europa prepoznaje i ubrzava podršku za geotermalnu energiju kroz pojednostavljenje birokratskih procedura i financijske mjere, Hrvatska ostavlja dojam da propušta priliku postati predvodnik u ovom sektoru.

Takav pristup nije samo štetan za razvoj obnovljivih izvora energije, kaže, već i za ukupnu energetsku strategiju zemlje, koja se time udaljava od globalnih i europskih ciljeva energetske tranzicije, a pritom odbacuje vlastiti izvor stabilne energije. Jer, valja podsjetiti da je, za razliku od sunca i vjetra kao obnovljivih izvora koji ovise o vremenskim uvjetima, geotermalna enegija stabilan izvor energije koji je na raspolaganju 24 sata dnevno svakoga dana u godini.

Upitali smo je tko je i po čijim inputima izradio predmetni Nacrt NECP-a i na temelju kojih parametara je određena instalirana snaga geotermala od svega 68 MW u narednih šest godina? “Nacrt NECP-a izrađen je pod nadležnosti Ministarstva gospodarstva koje je odgovorno za koordinaciju i usklađivanje s nacionalnim i europskim ciljevima. Metodologija kojom je određena instalirana snaga geotermalnih elektrana od 68 MW do 2030. godine nije objašnjena, na što smo zajedno s našom Radnom skupinom za geotermalnu energiju HGK i ukazali kroz upućene komentare na javnom savjetovanju”, objasnila je Kelava dodajući da je stvarni kapacitet već započetih projekata više nego dvostruko veći.

Dražen Jakšić ravnatelj je Energetskog instituta Hrvoje Požar koji stoji iza NECP-a i iz kojeg tvrde da plan nisu radili ‘po nalogu’ ijedne institucije ili pojedinca

“Iznenađuje da je Hrvatska, koja je među prvima u Europi prepoznala potencijal geotermalne energije, donijela strategiju razvoja i predvodila u promociji ovog resursa, odlučila usporiti upravo u trenutku kada Europa konačno daje geotermalnoj energiji zasluženi značaj. Smanjenje instaliranih kapaciteta znači i propuštanje prilike za pozicioniranje na karti europskih lidera u korištenju geotermalne energije, što bi moglo imati negativne posljedice na međunarodnu suradnju i pristup financijskim instrumentima EU-a.

Takav pristup mogao bi smanjiti povjerenje u Hrvatsku kao sigurnu destinaciju za ulaganja, čime se ugrožavaju ne samo potencijalne, već i postojeće investicije u sektoru, uz izravne negativne posljedice na gospodarstvo. Revizija Nacionalnog energetskog i klimatskog plana prilika je da se postave konkretni i ambiciozni ciljevi koji odražavaju naš stvarni potencijal i usklađenost s europskim ciljevima, zaključila je Tamara Kelava.

Izniman interes kako inozemnih tako i domaćih investitra za ulaganje u geotermalne projekte u Hrvatskoj potvrđen nam je i u Agenciji za ugljikovodike (AZU) koju vodi predsjednik Uprave Marijan Krpan. Ta je Agencija prije četiri godine otvorila posebnu sobu s podacima (data room) u kojoj je na jednom mjestu prkupila i organizirala sve postojeće podatke o ležištima geotermalne vode prikupljene uglavnom tijekom bušenja tla u potrazi za naftom i plinom u posljednjih 50 ili više godina.

“U posljednje četiri godine bilo je gotovo 50 posjeta sobi s podacima, uključujući fizičke posjete i virtualne pristupe. Interes uključuje istraživanje geotermalnog potencijala za korištenje u toplinarstvu i za proizvodnju električne energije, kao i posjete znanstvenih institucija za potrebe akademske zajednice. Interes za posjet sobi s podacima pojačan je u tijeku provođenja javnih nadmetanja. Zadnje javno nadmetanje za istraživanje geotermalne energije za proizvodnju električne energije bio je krajem 2023. godine dok su tijekom 2024. provođena nadmetanja u svrhu istraživanje geotermalne energije za potrebe toplinarstva”, potvrđeno nam je iz AZU-a.

Iz Agencije upozoravaju, slično kao i iz HGK, da su geotermalni projekti, posebno oni koji su usmjereni na proizvodnju električne energije, vrlo kompleksni, skupi i zahtjevni projekti koji traže veliku stručnost te imaju svoj vijek realizacije. “Planirana razina snage geotermalne energije do 2030.g. imat će utjecaj na trenutne projekte koji su u zrelijoj fazi realizacije”, upozoravaju iz AZU-a, dok budući projekti istraživanja geotermalne energije imaju i dugoročniju perspektivu realizacije, a gdje se očekuju novoplanirani, nešto veći kapaciteti.

Iz Ministarstva gospodarstva ministra Ante Šušnjara, pak, tvrde posve suprotno. Iz Službe za odnose s javnošu odgovoreno nam je da Hrvatska ima “velike planove za korištenje geotermalne energije te da smo jedna od rijetkih zemalja EU koja ima donesen Plan razvoja geotermalnog potencijala do 2030. s jasno ucrtanim lokacijama istražnih prostora”.

Na naše pitanje temeljem kojih parametara je određena instalirana snaga od 68 MW do 2030. godine odgovaraju kako je to snaga koja će primarno biti korištena za proizvodnju električne energije. “Temeljem metodologije koju je primijenio Energetski institut ‘Hrvoje Požar’ došlo se do te snage”, objašnjavaju, no u odgovoru ne preciziraju kakva je metodologija primijenjena, a koja je odredila tako niske količine snage za nove projekte, značajno niže od onih koje je najavio bivši tajnik Milatić.

Na naše pitanje zbog čega Hrvatska, suprotno zahtjevima ministara energetike zemalja članica EU, planira nižu razinu instalirane snage za geotermalne izvore, iz Ministarstva objašnjavaju da dokument koji su usvojili ministri energetike članica EU-a “govori prvenstveno o lokalnim obnovljivim izvorima za lokalne potrebe poput grijanja i hlađenja  urbanih cjelina, u poljoprivredi industriji te u medicinske svrhe, te kao stabilan izvor za proizvodnju električne energije”.

Dokument koji je usvojen omogućiti će da se projekti geotermi kod kojih su rizik i troškovi istraživanja visoki financiraju iz sredstava EU, tvrde iz Ministarstva i dodaju da u NECP-u “niti jedan cilj nije smanjivan – upravo suprotno”. “Ažurirani NECP je povećao potencijal geotermalne energije koji se može koristiti već u 2030. u odnosu na važeći NECP.  NECP gleda i iza 2030., tako je točno da se planira da će oko 318 MW za proizvodnju električne energije biti u sustavi do 2040. godine. Očekujemo puno veći razvoj geotermalnog u segmentu toplinarstva i u ovom dijelu će se i nadalje koristiti europski fondovi. Proizvodnja električne energije se uvijek financirala iz nacionalnih sredstava kroz sustave poticanja u čiju se svrhu po svakom kWh plaća naknada za obnovljive izvore energije”, kažu iz Ministarstva.

‘Stvarni kapacitet već započetih projekata geotermalne energije više je nego dvostruko veći od predviđene snage’, kažu u HGK-u

Iz Energetskog instituta Hrvoje Požar, koji vodi ravnatelj Dražen Jakšić, i koji stoji iza spomenutog NECP-a, na pitanje temeljem čijeg naloga i čijih inputa, podataka i prijedloga je izrađen Nacrt NECP-a, Business&Bankingu je odgovoreno da “Institut ne radi po ‘nalogu’ niti jedne institucije ili pojedinca, već u okviru svojih nadležnosti i ugovorenih obveza pruža stručnu i tehničku podršku svojim klijentima, pa tako i Ministarstvu gospodarstva”. Stručna podrška Instituta u NECP-u je izrada tehničkih analiza i podloga, navodi se u odgovoru, a strateške prioritete i ciljeve donose nadležna tijela.

Zanimalo nas je također i zbog čega Hrvatska kasni  sa slanjem ažuriranog NECP-a u Brisel, kako nam je potvrđeno iz HGK, te kako komentiraju činjenicu da nam je raniji NECP vraćen “zbog neambiciozno postavljenih ciljeva vezanih uz OIE“? “Ministarstvo gospodarstva koordinira proces izrade NECP-a, čije se ažuriranje provodi u skladu s rokovima utvrđenim od strane Europske komisije. Ako i dođe do kašnjenja, razlozi se temelje na potrebi za dodatnim usklađivanjem, koordinacijom ili prilagodbom ciljeva” stoji u odogovoru. Institut tvrdi da NECP nije “vraćen”, već je komentiran s ciljem dorade.

“Hrvatska, kao i sve druge članice EU-a, predaje nacrt ažuriranog NECP-a. Europska komisija zatim daje komentare i preporuke za doradu NECP-a, što je standardna procedura, a nakon toga slijedi predaja konačne verzije. Svaka povratna preporuka Komisije koristi se za dodatno usklađivanje ciljeva i osiguranje da hrvatski NECP bude u skladu s europskim klimatskim ambicijama”, navodi se u odgovoru.

Institut u odgovoru, koji potpisuje  voditeljica komunikacija Jasmina Trstenjak, izričito naglašava da se NECP-om ne ograničavaju kapaciteti pojedinih tehnologija, već su u dokumentu navedeni predviđeni instalirani kapaciteti za proizvodnju električne energije koji bi se morali ostvariti kako bi se ostvarili ciljevi po pitanju emisija, udjela obnovljive energije i slično, te da oni mogu biti veći od predviđenih NECP-om, a i njihova struktura, tvrde, može biti drugačija.  Zanimalo nas je i temeljem kojih parametara je određena instalirana snaga od 68 MW do 2030. Naime, istovjetno je pitanje postavila i Tamara Kelava iz HGK.

Dragutin Domitrović, direktor tvrtke IGeoPen i voditelj Grupacije za geotermalnu energiju pri HGK-u, ne slaže se sa stručnjacima EIHP-a oko metodologije kojom je u Nacrt NECP-a uneseno 68 MW | Foto: Sasa Zinaja/NFoto

Iz Instituta Hrvoje Požar odgovaraju sljedeće: “Modeliranje razvoja elektroenergetskog sustava radi se specijaliziranim alatom, a ulazni podaci su mnogobrojni: cijene pojedinih tehnologija, cijene goriva, emisije CO2, tehnička ograničenja i drugi podaci. Modeliranje geotermalne energije radi se unutar cjelokupnog modeliranja elektroenergetskog sustava.” A pritom su, tvrde, u plan uključeni i svi projekti koji su u tijeku, ali su, ovisno o njihovom stupnju razvoja, smješteni u različite dekade do 2050. godine.

Prema tome, tvrde u Institutu, ni u kojem kontekstu se ne može tvrditi da se smanjuje udio geotermalne energije, već upravo suprotno. “Trenutno je u Hrvatskoj instalirana jedna geotermalna elektrana od 10 MW, a nacrtom NECP-a do 2030. predviđa se 68 MW instalirane snage za proizvodnju električne energije. Ako pogledate ciljeve do 2040. i 2050., možete primijetiti da se ni u tom pogledu korištenje geotermalne energije ne smanjuje. Dodatno, u NECP-u iz 2020. cilj za 2030. godinu iznosio je 17 MW instalirane snage geotermalnih elektrana”, podsjećaju iz Instituta.

No energetski stručnjaci koji se bave geotermalnom energijom takvim objašnjenjem nisu zadovoljni i tvrde da Hrvatska može puno bolje iskoristiti svoj geotermalni potencijal i da mora iskoristiti pozitivne signale i podršku nadležnih tijela unutar EU. Dragutin Domitrović, direktor tvrtke IGeoPen, hrvatske podružnice britanske investicijske tvrtke A14 EnergyLtd., a koji je ujedno i voditelj Grupacije za geotermalnu energiju pri HGK, ne slaže se sa tvrdnjama stručnjaka EIHP-a o metodologiji kojom je u Nacrt NECP-a uneseno 68 MW instalirane snage geotermalnih elektrana koje se očekuju do 2030. godine. I u brojnim komentarima na e-savjetovanju vezanom uz Nacrt NECP-a upozoreno je na taj moment, te Domitrović kaže da bi i stručna javnost i predstavnici investitora u projekte geotermalnih elektrana htjeli da im se razjasni kako se došlo do te snage.

„Naime, prema našim očekivanjima bi do 2030. godine – uz razumnu i očekivanu razinu podrške od strane države – na elektroenergetsku mrežu mogle biti spojene nove geotermalne elektrane ukupne snage 143 MW, pa i do 193 MW. Te iznose temeljimo na postojećoj razini zrelosti geotermalnih projekata, od kojih su neki već dobili dozvole za eksploataciju geotermalne vode, neki su u fazi ishođenja tih dozvola, a neki su u visokoj fazi istraživanja pa do 2030. mogu biti spremni za isporuku električne energije“, tvrdi Domitrović. On je posebno naglasio kako vjeruje da se Hrvatska, posebno zbog svojeg visokog geotermalnog potencijala, ali i zbog vrlo pozitivnog odnosa koji prema tom obliku energije imaju Vijeće za energetiku EU i IEA,  „neće maćehinski ponijeti prema tom vrijednom prirodnom resursu te da će naći načina da podrži razvoj geotermalnih projekata u sljedećim godinama“.