Problem stambenog zbrinjavanja mladih, a i onih vremešnijih, ni upola ne bi bio tako težak i mukotrpan kada bi mogli kupovati stanove po cijenama koje saborski zastupnici određuju za svoje vlastite nekretnine.
Kada bi, recimo, zastupnici organizirali rasprodaju svojih stanova po vrijednostima koje sami popisuju u imovinskim karticama, svi bi znatno lakše došli do svojih stambenih kvadrata, jagma bi bila neopisiva, a potres na tržištu nekretnina pamtila bi povijest, piše Jutarnji .
Iskazali znatno manju cijenu stanova od tržišne
Da kupuju stan u Zagrebu, recimo, od Krešimira Čabaja (Dom i nacionalno okupljanje), platili bi ga 1800 eura po kvadratu i znatno uštedjeli jer je trenutna prosječna cijena 3400 eura po kvadratu, a nije nerazumno pretpostaviti da su stanovi zastupnika nadstandardni, a ne supstandardni.
S nekretninom Stipe Mlinarića (DP) osvojili biste jackpot, njegov stan u Zagrebu “vrijedi” samo 1000 eura po kvadratu premda se trenutno cijena suterenskih stanova vrti oko 2500 eura.
I s Brankom Kolarićem (SDP) biste fantastično prošli, on bi za svoj stan od sto kvadrata u Šestinama tržio za 160.000 eura.
Imuni na rast cijena nekretnina
Za one koji bi voljeli živjeti na moru i sanjaju malo veći broj kvadrata, gradonačelnik Požege Željko Glavić (HDZ) ima u Fažani stan koji procjenjuje na 1148 eura po kvadratu. Po istoj cijeni biste ga od njega dobili i prije četiri godine jer je ostao hermetički pošteđen tržišne realnosti.
Vikendicu Krunoslava Katičića (HDZ) na Hvaru, u Jelsi, na 1018 kvadrata 2023. godine biste platili povoljnih 106.000 eura, sada ipak malo više, 150.000, a stan od 56 kvadrata u Zaprudskom Otoku prošle godine 66.000 eura, tek malo više nego prije devet godina, kada je po Katičiću vrijedio 53.000 eura. On je, inače, udvostručio vrijednost nekoliko svojih poslovnih prostora ili je pojačao za 30-40 posto, više nego stambenog.
Da ste imali sreće trgovati s Peđom Grbinom (SDP), ne bi vas uopće bilo strah velikih oscilacija na tržištu. Grbin je 84 kvadrata stana kojeg je dobio darovnim ugovorom u Puli punih devet godina držao na 750.000 kuna i ostao imun na rapidan rast cijena, a onda je i bivši šef SDP-a progledao pa mu je 2021. podigao vrijednost na 850.000 kuna, 2023. na 125.000 eura, a sljedeće na 185.000 eura i od tada je cijena ostala ista.
Ljubiteljima juga, recimo, u Mokošici, pala bi sjekira u med kada bi kupovali po ljestvici dubrovačkoga gradonačelnika Mate Frankovića (HDZ). On svoj stan cijeni samo 1700 eura po kvadratu, premda se u oglasnicima jeftiniji stanovi oglašavaju po 4000 eura po kvadratu, a na Pelješcu, u Žuljani, njegovu bi rohbau vikendicu u prizemlju šest puta pet dobili za bagatelu od 5308 eura!
Bagatelne cijene
To bi bila isplativija investicija nego da kupujete, recimo, od gradonačelnika Koprivnice Mišela Jakšića koji je cijenu svoga stana procijenio na gotovo 1800 eura po kvadratu, više nego kolege koji žive na atraktivnijim lokacijama u većim gradovima.
Od Veselka Gabričevića (HSU) kuću u Trilju na 3000 kvadrata moglo bi se dobiti za povoljnih 135.000 eura.
Od Ivice Kukavice (DP) cijela njiva bi se mogla kupiti za deset eura u Vinjanima, a cijelu kuću koju je naslijedio u Imotskom na 437 kvadrata za bagatelu – 150 eura! Doduše, to je krajnje odokativno jer Kukavica piše da je paušalno stavio kvadraturu jer se radi o neznatnom udjelu u suvlasništvu kojemu ne poznaje točnu lokaciju.
Ipak, ni s kim ne biste prošli jeftinije kao u Zlobinu s gradonačelnikom Bakra Tomislavom Klarićem. Cijena za kuću od 120 četvornih metara prava sitnica – 6636 eura. Godine 2021. digao je za nju kredit od oko 95.000 kuna, a u imovinsku karticu upisao da vrijedi 50.000 kuna. S drugim njegovim nekretninama ne biste tako dobro prošli – kuću od 160 kvadrata u Zlobinu platili biste 159.000 eura, onu u Hreljinu od 80 kvadrata 106.000.
Godinama daju istu procjenu vrijednosti nekretnina koje imaju
Prema članku 10. Zakona o sprječavanju sukoba interesa, zastupnici su dužni jednom godišnje podnositi imovinske kartice Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, i to neovisno o tome je li bilo promjene u podacima. U imovinskoj kartici u podacima o nekretninama postoji rubrika približna tržišna vrijednost u trenutku podnošenja imovinske kartice.
Dakle, u realnom vremenu, ne retrovizorskom, koliko je nekretnina koštala kad su je kupili ili naslijedili. A kako to zastupnici rade?
U najmanju ruku traljavo i nemarno, kao da nemaju pojma o vrijednosti svojih nekretnina, pokazuje detaljna analiza imovinskih kartica saborskih zastupnika kroz duži period tamo gdje je to bilo moguće. Navedeni zastupnici s početka teksta nisu egzemplar, umanjivanje vrijednosti vlastitih nekretnina gotovo da je nepisano pravilo, neovisno o političkom članstvu i godinama političkog staža.
Žele li u očima javnosti zastupnici biti siromašniji nego što objektivno jesu ili su naprosto toliko daleko od realiteta ili obvezu ispunjavanja imovinske kartice nisu u stanju shvatiti ozbiljno? Mnogi od njih, devedesetak posto, i ne trude se prilagoditi vrijednost svoje imovine tržištu, već iz godine u godinu vrte istu procjenu, prepisuju stare podatke.
Samo dvoje zastupnika ogradili se od iskazane vrijednosti nekretnina u imovinskoj kartici
Primjerice, procjene Ante Kujundžića (Most), bivšeg općinskog načelnika Podbablja, nisu se promijenile ni za cent od 2020. godine.
Samo dvoje od trenutnih 150 zastupnika ograđuju se od procjene vrijednosti svojih nekretnina. Jedan je Željko Reiner (HDZ) koji je upisao upozorenje: “Približna tržišna vrijednost procijenjena je ranijih godina pri podnošenju imovinske kartice. Svjestan sam činjenice kako su tržišne cijene nekretnina značajno porasle, ali nemam dovoljno znanja i nisam u mogućnosti procijeniti koliko ova, a i druge moje nekretnine stvarno vrijede danas”.
Sličnu opasku da ne zna procijeniti stanje svojih nekretnina stavila je i SDP-ovka Marija Lugarić.
Snažan rast vrijednosti nekretnina u Hrvatskoj
A to ne bi trebala biti baš tako nemoguća misija. Na internetu postoje podaci Eurostata, statističkog ureda Europske unije, koji detaljno otkrivaju kretanje cijena nekretnina od 2010. godine do danas. No, sudeći po imovinskim karticama, nitko od zastupnika nije ni pokušao zaviriti u analize i tablice koje pokazuju da su cijene nekretnina prosječno porasle za 47 posto na razini Europske unije između 2010. i 2022. godine.
U Hrvatskoj je, svjedoče podaci Eurostata, rast cijena nekretnina od 2015. do 2022. iznosio 60 posto. To je za 12,3-postotna boda više od prosjeka EU, ali ipak manje nego u Sloveniji, gdje je dosegao gotovo 74 posto. Rast se nastavio i u 2023. i u odnosu na 2015. cijene su skočile za gotovo 80 posto!
U samo jednoj godini zabilježen je rast od gotovo 20 posto. Nema znakova usporavanja, cijene su nastavile rasti. U četvrtom tromjesečju 2024. na razini EU rasle su 4,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije. Hrvatska je i prema najnovijim podacima visoko na listi, među rijetkim zemljama s dvoznamenkastom godišnjom stopom od 10,1 posto, kao i Bugarska, Španjolska, Mađarska, Nizozemska, Poljska i Portugal.
Ništa od toga ne vidi se u imovinskim karticama saborskih zastupnika.
Samo pojedini zastupnici korigirali vrijednost svojih nekretnina
Rijetko zabilježena “korekcija” vidljiva je kod Gorana Kaniškog (HDZ) iz Gornjeg Kneginca u Varaždinskoj županiji – njegova je kuća od 130 kvadrata na terenu od 1373 kvadrata od 2011. godine s 500.000 kuna, odnosno 66.000 eura, skočila na 110.000 eura, gotovo dvostruko.
Iznimka je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, čija je obitelj u zadnjem desetljeću nasljeđivala, kupovala, gradila i prodavala. Cijena kuće u Špičkovini na čestici većoj od tisuću kvadrata je u 14 godina s 500.000 kuna, na koliko ju je Hajdaš Dončić procjenjivao nekoliko godina zaredom, korigirana je 2022. godine na 700.000 kuna, 2023. na 92.905 eura, a u zadnje imovinskoj kartici od 2. veljače ove godine na 250.000 eura. Vikendica koju je obitelj sagradila na 619 kvadrata u Tkonu na otoku Pašmanu doživjela je značajan skok – s 1,6 milijuna kuna iz 2019. godine do 2023. i 400.000 eura, a danas vrijedi 670.000 eura.
Postoje i ‘saborski beskućnici’
Premda su na prvi pogled imovinske kartice “suhe”, uz vrijednost materijalne imovine i sklonost nekretninskom kolekcionarstvu, one ipak pričaju životne priče i odaju specifičnosti, tko živi solo, tko je savijao gnijezdo, tko ga je i u kojem roku dekonstruirao, čiji brak nije preživio nijedan izborni ciklus, tko prolazi mučne brakorazvodne parnice, tko je u banci imao privilegiranu poziciju da dobije kredit iako je probio omjer prihoda i rashoda koje banke nameću u redovitoj proceduri običnim građanima, kome automobili vrijede više od kuća, tko cijeni i kupuje umjetnine, a potonjih je stvarno jako malo i mogli bi se nabrojati na prste jedne ruke – Ranko Ostojić (SDP), Željko Reiner (HDZ), Andro Krstulović Opara (HDZ) i Dubravka Lipovac Pekar (DP).
Na trenutnom popisu 150 zastupnika iskače nekolicina saborskih beskućnika kojima je rubrika nekretnine ostala prazna: HDZ-ovci Nikolina Baradić, Ivan Bugarin, Majda Burić, Ljubica Lukačić, Sanda Livia Maduna, Marko Pavić, SDP-ovka Sabina Glasovac, mostovci Nikola Grmoja, Zvonimir Troskot, Marin Miletić.
Kolekcionari nekretnina
Vrijednost nekretnina HSLS-ovca Darija Hrebaka minimalno je rasla s godinama, daleko od statističkog realiteta: 2016. stan od pedeset kvadrata na Trnju procijenio je na 726.000 kuna i do 2023. godine nije mijenjao taj iznos, kada ga je podigao na 130.000 eura. Istu cijenu napisao je i početkom 2024., dok je u posljednjoj kartici podigao na 150.000 eura. Stan u Bjelovaru od 80 kvadrata 2016. po Hrebaku je vrijedio 480.000 kuna, kao i 2017., 2018. i svih sljedećih godina do 2023., kada mu je vrijednost porasla na 80.000 eura, a lani je zaokružen na sto.
Druga veća nekretnina u Bjelovaru od 154 kvadrata s prvotne procjene od 900 tisuća kuna danas vrijedi 200.000 eura, a apartman od 44,70 kvadrata u Biogradu na Moru 100.000.
Svoj je stan od gotovo 150 kvadrata predsjednik Sabora Gordan Jandroković 2011. godine procijenio na dva milijuna kuna i zadržao mu status quo sljedećih deset godina, potom je 2020. povećao vrijednost za 50 posto, na tri milijuna, koja je ostala u njegovoj kartici ista do danas, 398.168 eura, čak i umanjena za otprilike 2000 eura.
Ista stvar je i sa stanom u Malinskoj od 74 kvadrata, i njega bi kupci mogli dobiti ispod realne tržišne cijene, za 129.404 eura, piše Jutarnji.
Komentari