Hrvatska mora hitno početi obnavljati dotrajalu elektroenergetsku mrežu jer je za više od 50 posto električne infrastrukture istekao rok trajanja, a više od 60 posto duljine dalekovoda je starije od 40 godina, te bi do 2030. u obnovu i modernizaciju prijenosne mreže trebalo uložiti 33,8 milijardi eura, za što je država osigurala tek 10,8 milijardi.

Zbog zastarjelosti elektroenergetske mreže Hrvatsku se ubraja u europske zemlje s izraženim infrastrukturnim deficitom, gubici u prijenosu i distribuciji struje su veći nego što bi trebali biti. Istovremeno povećana proizvodnja iz obnovljivih izvora energije mrežu čini nestabilnom, a  dotrajalost i izloženost ekstremnim vremenskim uvjetima mogu izazvati ozbiljne probleme u opskrbi električnom energijom. No, zbog dobre povezanosti s mrežama susjednih zemalja, sigurnost napajanja je još uvijek zadovoljavajuća zbog čega nam je mreža ipak otporna na većinu poremećaja pa su i raspadi prijenosnog sustava u nas iznimno rijetki, piše Novi list.

UDAR NA DŽEPOVE Ukidanje potpora za struju i plin građanima nosi nova poskupljenja. Nisu mala…

Iako je HEP proteklih godina započeo s nizom projekata usmjerenih stvaranju moderne elektromreže, ograničenja cijena energenata, koja su u Hrvatskoj na snazi posljednjih godina, oslabila su novčane tokove i prijeko potrebni investicijski kapacitet HEP-a kao ključnog investitora u elektroenergetsku infrastrukturu, podsjećaju u udruzi poslodavaca i napominju da su tržišne cijene električne energije ključne za poticanje ulaganja u energetsku učinkovitost, dok subvencionirana cijena smanjuje i motivaciju kućanstava za promjenu potrošačkih navika i ulaganja u učinkovitija rješenja.

JESENSKA TJESKOBA Prestaju subvencije energenata, računi za struju bi mogli biti i oko 200 eura veći

U Ministarstvu gospodarstva podsjećaju da je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) u prijenosni i distribucijski elektroenergetski sustav te njegovu modernizaciju i nadogradnju uloženo 560 milijuna eura, a dodatna sredstva planiraju se iz Modernizacijskog fonda i sredstava koja se očekuju nakon 2027. godine. Podsjećaju da je do kraja prošle godine u sustav priključeno 1.500 megavata novih obnovljivih izvora energije, a provedba projekata koji su u tijeku će biti završena sredinom iduće godine.

U HUP-u također podsjećaju da se već tri godine čeka da Hrvatska regulatorna energetska agencija (HERA) donese metodologiju za priključenje obnovljivih izvora energije na mrežu zbog čega je u blokadi 2,6 milijardi eura ulaganja kapaciteta većeg od 2,600 megavat sati čime bi se zadovoljile potrebe čak 50 posto kućanstava za električnom energijom u Hrvatskoj.

“Izostanak strateških ulaganja u prijenosnu infrastrukturu (400 kilovoltnog dalekovoda Konjsko-Melina) uz kašnjenje u usvajanju i provedbi 10-godišnjeg plana razvoja mreže, nepovoljno djeluje na sigurnost opskrbe, sigurno preuzimanje proizvodnje iz postrojenja u Dalmaciji te onemogućuje planiranja ozbiljnih ulaganja u veće i moderne energetski-intenzivne industrijske kapacitete uoči postupnog isteka roka trajanja gotovo 50 posto elektroenergetske mreže, napominju u HUP-u i dodaju da unatoč globalnom trendu ubrzanog rasta investicija u elektroenergetske mreže, Hrvatska bilježi stagnaciju privatnih ulaganja u energetsku infrastrukturu.”

Dok su u 2024. globalna ulaganja u elektroenergetske mreže prema podacima Međunarodne energetske agencije (IEA) dosegnula rekordnih 370 milijardi dolara, Hrvatska nije uspjela mobilizirati dovoljne institucionalne izvore kapitala, a nepredvidivo regulatorno okruženje, izostanak dugoročnih strateških odluka i akcijskih planova te ograničenja tržišnog natjecanja onemogućuju privatna ulaganja, zaključuju u HUP-u, piše Novi list.