Čelnici institucija koje koriste zaštićenu zgradu Hrvatskog učiteljskog doma uvjereni su kako je odluka Vlade da vlasništvo nad tim zaštićenim kulturnim dobrom prenese na Sindikat hrvatskih učitelja (SHU) dio “političke trgovine” kako članovi SHU ne bi sudjelovali u štrajku.

Nacional je proteklog tjedna doznao kako su čelnici dvaju obrazovnih sindikata i Hrvatskoga školskog muzeja (HŠM), koji imaju sjedište u vrijednoj zgradi Učiteljskog doma u središtu Zagreba, uvjereni kako je odluka Vlade da vlasništvo nad tim zaštićenim kulturnim dobrom iz 19. stoljeća, kao i vlasništvo nad vrijednom Vilom Ružicom u Crikvenici u kojoj SHU vodi “hotel s tri zvjezdice”, prenese na Sindikat hrvatskih učitelja (SHU), puka “politička trgovina” kojom se može objasniti činjenica da SHU ne sudjeluje u aktualnom štrajku kojim tri obrazovna sindikata zahtijevaju više plaće za učitelje, nastavnike i profesore srednjih i visokih škola. I dok ravnateljica Hrvatskoga školskog muzeja Anita Zlomislić izrijekom tvrdi kako je riječ o “političkoj trgovini”, a čelnici dvaju sindikata ocjenjuju kako je sumnja u taj nekorektni “deal” itekako opravdana, predsjednica SHU-a Sanja Šprem takve tvrdnje opovrgava teškim riječima, nazivajući ih “ludim insinuacijama”, “suludim povezivanjima” i “ludim idejama”. “Više mi je dosta takvih priča. Hvala vam što ste poslali kvalitetna pitanja, da već jednom stavimo točku na takve laži, manipulacije i insinuacije”, kazala je Sanja Šprem novinaru Nacionala nakon što joj je u petak, 18. travnja, poslao pitanja o slučaju, ali je ona na njih samo djelomično usmeno odgovorila, dok službeni, pismeni odgovor iz SHU-a nije stigao zbog uskršnjih praznika.

Zakonom o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i na sindikate, objavljenom u ovogodišnjem broju 17. Narodnih novina koji je stupio na snagu 11. veljače, zgrada Hrvatskoga učiteljskog doma (HUD) u samome središtu Zagreba, na uglu ulice Andrije Hebranga i Trga Republike Hrvatske, preko puta Hrvatskoga narodnog kazališta i Akademije dramskih umjetnosti, postala je vlasništvom SHU-a. Isto se dogodilo i s Vilom Ružicom, bivšom zgradom Hrvatskoga učiteljskog doma u Crikvenici sagrađenoj tek nekoliko desetaka metara od mora, ukupne površine 4265 četvornih metara, s četiri pomoćna objekta, tri paviljona, dvorom i parkom od 938 četvornih metara, u kojoj tvrtka u vlasništvu SHU-a već dugo vodi hotel s tri zvjezdice Vila Ružica. Obje su zgrade vrijedni primjerci austrougarske arhitekture i obje su krajem 19. stoljeća sagradile udruge učitelja. Zgrada Učiteljskog doma u Zagrebu vrijedna je i u europskim razmjerima, izjavila je za Nacional ravnateljica Hrvatskoga školskog muzeja Anita Zlomislić. Riječ je o zaštićenome kulturnom dobru i najstarijem učiteljskom domu u Austro-Ugarskoj i drugom po starosti u Europi koji je 1888. projektirao Leo Hönigsberg, i to baš za muzejsku svrhu. Svjesni vrijednosti zgrade Hrvatskoga učiteljskog doma, stručnjaci HŠM-a predvođeni Anitom Zlomislić 2023. priredili su izložbu i objavili znanstvenu monografiju “Hrvatski učiteljski dom”, kako bi senzibilizirali javnost za povijesne okolnosti nastanka Doma, prosvjetiteljska nastojanja generacije koja ga je gradila, njegovu arhitekturu i projektanta Hönigsberga, vlasničke odnose tijekom povijesti i presjek svih njegovih stanara tijekom vremena te za povijest Hrvatskoga školskog muzeja.

Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i Zrinko Turalija, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, pred zgradom Hrvatskoga učiteljskog doma u Zagrebu. FOTO: Saša ZINAJA/NFoto

Čini se, međutim, da taj pokušaj senzibilizacije nije dopro do vlade Andreja Plenkovića koja je zgradu HUD-a, usprkos prosvjedima sindikata i dvama sudskim postupcima u kojima je SHU-u osporeno vlasništvo nad zgradom, dodijelila baš SHU-u. Anita Zlomislić u izjavi za Nacional nije krila ogorčenje takvom odlukom. “Ta je odluka problem za HŠM, ali je protivna i javnom interesu i zaštiti kulturnih dobara. Hrvatski učiteljski dom spomenik je izuzetnog povijesnog narativa, zaštićeni spomenik kulturne baštine i njegova bi funkcija, po svim uzancama zaštite spomenika, trebala ostati javna. Namjena te zgrade jednom sindikatu nije adekvatna”, izjavila je Anita Zlomislić i dodala kako je “HŠM čuo iz novina za prijedlog Zakona o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i na sindikate, i to unatoč tome što smo redovito komunicirali sa svim dionicima procesa. Dapače, HŠM bio je jedini koji je pokrenuo bilo kakve inicijative vezane uz tu zgradu, uključujući i prijavu za obnovu nakon potresa, što nipošto nije bilo lako, jer nisu postojali uvjeti”.

Podsjećajući kako je HŠM prije dvije godine organizirao izložbu i objavio znanstvenu monografiju o zgradi HUD-a, Anita Zlomislić je kazala kako “nažalost, znanje očigledno nije kriterij za donošenje odluka, i to nas posebno žalosti”. “HŠM je stručna, znanstvena i kulturna institucija. Svrha našeg postojanja je da znanje o našoj građi – a ona uključuje i zgradu HUD-a, jer je sva dokumentacija o njoj u našem arhivu – predstavljamo javnosti i da upozorimo na njezinu važnost, kako bi društvo doznalo njezinu vrijednost i znalo je čuvati. Učinili smo to s izložbom i monografijom, ali to očito nije bilo mjerodavno da se donese ispravna odluka”, kaže Anita Zlomislić. Vladina odluka da zgradu HUD-a dodijeli Sindikatu hrvatskih učitelja, tvrdi, “isključivo je politički motivirana”. “Ne želim nikoga prozivati jer mi nismo političko tijelo, a i sada smo u predizbornoj kampanji u koju se ja, u interesu institucije koju vodim, ne želim uključivati, ali mislim da stvar postaje jasna ako pogledamo koji sindikat jedini ne štrajka. To mogu pretpostavljati, jer je to logičan zaključak”, kazala je Anita Zlomislić za Nacional. Njezine ocjene zvuče još uvjerljivije kada se zna da je HŠM stanar zgrade HDU-a samo godinu kraće od stoljeća i pol: od svojega osnutka 1901. godine. “Najvažnije je da je ta zgrada projektirana da bi u njoj bio muzej. Imamo kulturni raritet u državi: od svih muzeja koji su u povijesnim zgradama jedino su Muzej za umjetnost i obrt te HŠM u zgradama iz 19. stoljeća koje su projektirane da budu muzeji. I sada mi takvu raritetnu zgradu poklanjamo sindikatu učitelja koji u njoj nikada nije pomeo ni stubište, a kamoli da je nešto drugo napravio za nju: mislim, primjerice, na održavanje, popravljanje, investiranje… A da ne kažem da je nakon potresa sva briga o zgradi prepuštena HŠM-u jer smo jedini, uz financijsku podršku Grada Zagreba, brinuli o zgradi: uklanjali sve što je ugrožavalo prolaznike, popravljali rupe na krovu, dimnjake, prokišnjavanja, krpanja, razna druga oštećenja… Naručili smo statičare, izradili statičke elaborate, prijavili na obnovu… Isključivo je muzej bio angažiran, i nitko drugi, uključujući i tri privatna vlasnika. Žalosno je i civilizacijski poražavajuće da se na takav način rukovodi nacionalnim vrijednostima i baštinom koja je temelj kulturnog i nacionalnog identiteta”, kazala je za Nacional Anita Zlomislić, podsjećajući kako je SHU ranije ”u dva navrata pokušao pravnim putem dobiti vlasništvo na HUD-om i oba puta je izgubio, jer nema nikakvu pravnu osnovu da bi stekao vlasništvo. I unatoč tome”, zaključila je, “odlukom Vlade SHU je dobio tu zgradu”. Ovdje valja dodati važnu zanimljivost: u zgradi HUD-a postoje tri stana koje je HUD tradicionalno dodjeljivao učiteljima na korištenje, ali su 1993. sva tri misteriozno privatizirana, a jedan od njih, stan od gotovo 150 četvornih metara, tih je godina kupio Jadranko Prlić, ratni predsjednik vlade takozvane Hrvatske Republike Herceg-Bosne, koji je 29. studenoga 2017. pravomoćnom presudom Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osuđen na 25 godina zatvora zbog ratnih zločina nad Bošnjacima u ratu HVO-a i Armije BiH 1993. i 1994. godine. Obitelj Prlić i danas je vlasnik tog stana.

Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, rekao je Nacionalu da sindikat ide u pravnu bitku protiv dodjele zgrade Hrvatskoga učiteljskog doma Sindikatu hrvatskih učitelja.

Predaju dviju vrijednih zgrada sindikatu blagonaklonom prema Vladi komentirao je za Nacional i Zrinko Turalija, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, jednoga od tri sindikata koji je imao ured u HUD-u i koji, za razliku od SHU-a koji se odbio solidarizirati, upravo provodi štrajk i prosvjede zahtijevajući više plaće i dostojanstvenije uvjete rada za prosvjetne radnike. Turalija kaže kako je njihov sindikat “bio iznenađen” dodjelom zgrade SHU-u. “Pitali smo kolege u Matici hrvatskih sindikata da nam objasne kako se dogodilo da SHU postane sljednik te nekretnine, ali odgovor nismo dobili. Mi i dalje plaćamo režije za prostor koji smo koristili u toj zgradi jednako kao i SHU, sindikat znanosti i predškolski sindikati. Definitivno imamo problem s tom odlukom. Ako je SHU doista sljednik, u redu, ali problem je u tome što ne znamo kako je to postao. Pitali smo da nam to objasne i predsjednicu SHU-a Sanju Šprem i glavnu tajnicu Matice hrvatskih sindikata Mirelu Bojić, ali pravi odgovor nismo dobili. Poslale su nam zakonska uporišta, ali nisu objasnili kako se to dogodilo”, kazao je Turalija. “Mi i SHU u isto vrijeme smo ušli u zgradu. Vlada nas ništa nije pitala. I dalje nam je veliki upitnik iznad glava i dok ne dobijemo odgovor kako je zgrada pripala SHU-u, dakako da postoji sumnja da je riječ o sumnjivoj trgovini. Dokaze za to nemam, ali nemam ni dokaze da je odluka Vlade opravdana”, kazao je Turalija za Nacional.

Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja koji također sudjeluje u štrajku i imao je ured u HUD-u, rekao je Nacionalu kako sindikat ide u pravnu bitku protiv dodjele zgrade HUD-a SHU-u. “Naravno da imamo problem s tim. Prije nego što je usvojen taj zakon, pisali smo nadležnom ministru graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Branku Bačiću. Sve smo mu objasnili: da smo godinama, kao i SHU, imali sjedište u tom prostoru; da smo sljednici podjednako kao i SHU, i tražili smo da se to u zakonu prepozna. Vlada je ignorirala naš dopis. Nakon toga, podnijeli smo zahtjev DORH-u za mirnim rješenjem spora, ali DORH se nije očitovao. Ako to ne učini u zakonskome roku, podnijet ćemo tužbu protiv Vlade”, najavio je Kroflin koji kaže da objašnjenje dodjele HUD-a SHU-u “treba tražiti od ministra Bačića i predsjednice SHU-a Sanje Šprem”. “Meni se čini da je to politički ‘deal’. Sanja Šprem bila je blagonaklona prema svemu što je Vlada činila u proteklih godinu i pol; dapače, podupirala je Vladu i ‘držala joj štangu’, a sada se iz petnih žila trudi opstruirati zajedničko djelovanje tri sindikata, premda su naši zahtjevi izravno u interesu članova SHU-a. Sve to djeluje kao da SHU ima neki velik dug prema drugoj strani, a taj dug mogle bi biti upravo te dvije zgrade. Ne tvrdim da je tako, ali tako svakako izgleda”, kazao je Kroflin.

Predsjednica SHU-a Sanja Šprem za Nacional pak kaže kako joj je “više dosta takvih priča”. “Treba staviti točku na takve laži, manipulacije i insinuacije. Treba odbaciti lude insinuacije o povratu imovine koji sindikat čeka već 28 godina, ali odbaciti i lude ideje i suluda povezivanja bilo kakvih industrijskih akcija s povratom imovine”, kazala je. Sanja Šprem kaže kako imovinu nije dobio samo SHU, nego i drugi sindikati. “Radi se o fondu nekretnina koje su vraćene sindikalnim središnjicama i pojedinim sindikatima. Postignut je sporazum između sindikalnih središnjica kako će se dijeliti imovina u fondu i koja je imovina izuzeta iz podjele u fondu kao direktno vlasništvo sindikata u vrijeme kad je predsjednik bio Vilim Ribić. Bilo je to puno prije nego što sam ja postala predsjednica”, kaže Sanja Šprem i tvrdi, suprotno navodima Matije Kroflina, kako “nikad nitko nije osporavao vlasništvo SHU-u nad tom imovinom”.

Predsjednica SHU Sanja Šprem tvrdnje opovrgava teškim riječima, nazivajući ih “ludim insinuacijama”, “suludim povezivanjima” i “ludim idejama”, te poziva da se stavi “točka na takve laži”. Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

Sanja Šprem opovrgava kako odbijanje SHU-a da sudjeluje u aktualnom štrajku ima veze s tim što su dobili dvije vrijedne nekretnine, usprkos tome što je SHU u prosincu prošle godine na svojim internetskim stranicama objavio rezultate izjašnjavanja svojeg članstva, koje se u dva navrata premoćnom većinom izjasnilo protiv ponude Vlade, kao i za sudjelovanje u štrajku, koji je podržalo čak 75 posto članova SHU-a. Sanja Šprem, međutim, tvrdi kako to izjašnjavanje nema veze sa sadašnjim štrajkom. “Istina je, SHU je u prosincu 2024. prvi pokrenuo inicijativu da sindikati krenu u industrijske akcije, ali po pitanju osnovice plaće sa svim ostalim sindikatima javnih službi. Tadašnje izjašnjavanje naših članova nema veze sa zahtjevima sadašnjeg štrajka. Ne možete uspoređivati kruške i jabuke”, tvrdi Sanja Šprem i dodaje kako je “sadašnji zahtjev u štrajku dosta upitan jer se zna koji kumulativni zahtjevi iz Zakona o reprezentativnosti moraju biti ispunjeni da bi odluka bila važeća”. “Poanta je u tome da, čak i kad bi postojala volja obiju strana za rastom osnovice, nisu ispunjeni kumulativni zahtjevi iz Zakona o reprezentativnosti, pa rezultati štrajka ne mogu imati pravno važeće rezultate. Ovaj štrajk, naprosto, nema ishod: ne može se potpisati ništa što bi se moglo primjenjivati, jer čak ni kad bi SHU sudjelovao u štrajku uvjeti iz Zakona o reprezentativnosti ne bi bili ispunjeni”, rekla je.

Matija Kroflin odbacuje tu argumentaciju. “Objašnjenja Sanje Šprem o obračunu osnovice plaće mogu biti točna, ali sprečava li to nas da tražimo povećanje? Ne, jer ako Vlada odluči, naravno da može povisiti plaću. Pa neće se valjda drugi sindikati protiviti rastu osnovice? Uostalom, mi smo išli u štrajk, ali i prije toga u mirenje, da se s Vladom dogovorimo o tri ključne stvari: da se sustav znanosti i obrazovanja izuzme od ocjenjivanja; drugo, da se pruži šansa reformi strukovnog obrazovanja te da se u javnim i državnim službama uvede jednaka plaća za jednak rad, jer jako dobro vidimo da toga nema; i treće, tražili smo poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih u obrazovanju i znanosti. Predložili smo Vladi precizne načine kojim se ti zahtjevi mogu ispuniti, pa naprosto ‘ne drže vodu’ tvrdnje Sanje Šprem da ne možemo tražiti to što tražimo”.

“Pitali smo kolege u Matici hrvatskih sindikata da nam objasne kako je SHU postao sljednik, ali odgovor nismo dobili”, rekao je Zrinko Turalija, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

Osim zgrade HUD-a u središtu Zagreba, Zakonom o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i na sindikate SHU je dobio vlasništvo i nad Vilom Ružicom, vrijednom nekretninom nadomak mora u Crikvenici koja je potkraj 19. stoljeća, kao i zagrebački HUD, sagrađena kao “učiteljski dom”, što i danas još piše na njezinu pročelju. Zanimljivo je, pritom, da je u toj zgradi već dugo “hotel s tri zvjezdice” Vila Ružica, čiji su kapaciteti dostupni na platformi booking.com. Polupansion za dvije osobe u travnju, primjerice, košta oko osamdeset eura, a cijene polupansiona kreću se od 40 do 60 eura po osobi, ovisno o vremenu u sezoni. Ponešto neobičnu činjenicu da sindikat vodi komercijalni hotel, za Nacional je objasnila Sanja Šprem, rekavši kako hotel vodi trgovačko društvo Vila Ružica kojemu je sindikat vlasnik i koje upravlja hotelom. “Sindikat nema direktne veze s poslovanjem. Ne bavimo se bukingom i ne upravljamo hotelom, ali jamac smo za sve kredite i brinemo o njihovu vraćanju. Imamo tri kredita koji su bili ogromni. Kada su se obnavljali paviljoni, sindikat je Vili Ružici posudio dva milijuna kuna. Postoji još kredit za lift i još dva velika kredita iz vremena obnove Vile Ružice. Svi su ti krediti dugo trajali, a mislim da će do 2027. sva tri biti pred istekom. Velika sredstva uložili smo u tu imovinu koja je oduvijek u vlasništvu sindikata. Ne radi se ovdje o poklanjanju imovine, nego o povratu sindikalnih nekretnina temeljem sporazuma sindikalnih središnjica iz 2010., kada ja nisam bila ni predsjednica, ni u tijelima sindikata. I ponavljam, ne znam kakve veze ima zakon s bilo kakvim industrijskim akcijama”, kazala je Sanja Šprem za Nacional.

Na prvi pogled može zvučati neobično da se sindikat učitelja bavi komercijalnom hotelskom djelatnošću. Prema zakonu, međutim, sindikati imaju pravo osnivati trgovačka društva kako bi namaknuli novac za svoj rad. Ipak, čelnici sindikata u štrajku napominju kako kontroverza ipak postoji. Zrinko Turalija iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama kaže kako je “na prvi pogled neprimjereno da imate sindikalnu nekretninu koja bi trebala služiti sindikatima i njihovim članovima, a vi je nađete kako se komercijalno iznajmljuje na booking.comu. Namjena joj, dakle, nije sindikalna, nego turistička. Pitanje je koliko i članovi SHU-a uopće znaju da je Vila Ružica njihova”. Slično kaže i Matija Kroflin: “Hotelijerstvo svakako nije primarna zadaća sindikata, ali ako njime svojim članovima osiguravaju povoljnije ljetovanje, onda to ima smisla. Međutim, ne znam funkcionira li tako Vila Ružica. Ako je cijeli hotel dostupan na booking.comu, to je komercijalna djelatnost. U redu je da dio bude komercijalan kako bi se objekt mogao održavati, ali sindikalna imovina morala bi biti u funkciji članova sindikata. Dakle, deset posto komercijalne djelatnosti bilo bi u redu, ali ako je 95 posto kapaciteta orijentirano na tržište, a pet posto na članove sindikata, to ne može biti smisleno”, tvrdi Matija Kroflin.

Usprkos prosvjedima sindikata i dvama sudskim postupcima u kojima je SHU osporeno vlasništvo nad zgradom, Vlada Andreja Plenkovića dodijelila je zgradu HUD-a baš SHU-u. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Sanja Šprem dostavila je Nacionalu cjenik Vile Ružice objavljen pod rubrikom “pogodnosti” na internetskoj stranici SHU-a, tvrdeći kako “članovi SHU, ali i drugih sindikata, imaju pogodnosti”. Na stranici, međutim, piše ovako: “Svi navedeni uvjeti vrijede za članove Sindikata hrvatskih učitelja, umirovljene članove SHU te članove njihove uže obitelji (supružnici, djeca, roditelji, unuci) ukoliko zajedno ostvaruju usluge smještaja. Za sve ostale potencijalne korisnike primjenjivat će se važeće cijene prema cjeniku.” Pogodnosti za članove SHU-a, pak, odnose se samo na “paviljone i Vilu Coltelli”, ali ne i na glavnu zgradu Vile Ružice, a iznose “deset posto za boravak od sedam dana ili duže”, i to samo “za aktivne članove sindikata”. Sindikalni menadžment Vile Ružica, dakle, očito smatra velikom pogodnošću cijenu od oko 2150 eura za desetodnevni polupansion za četveročlanu obitelj “aktivnih članova SHU”, i to ne u glavnoj zgradi Vile Ružice. Sanja Šprem za Nacional je izjavila kako “šezdeset posto ukupnog prometa Vile Ružice, posebice u turističkoj sezoni, koriste članovi sindikata”. Predsjednica SHU-a očito smatra da si hrvatski prosvjetari takve izdatke bez problema mogu priuštiti. Zar je onda čudno to što misli da štrajk nije potreban?

Ministarstvo: “Nejasna je konstatacija da se pogodovalo jednom sindikatu na štetu drugih sindikata”

Nacional je u petak, 18. travnja, glasnogovornici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Valentini Vincek poslao pitanja o dodjeli vlasništva nad HUD-om SHU-u. Pitali smo zašto je ta zgrada zakonom dodijeljena SHU-u i zašto nisu uvaženi interesi ostalih institucija koje koriste tu zgradu, prije svih Hrvatskoga školskog muzeja, a onda i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja te Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske. Pitali smo i je li Ministarstvo, i kako, odgovorilo na dopis Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja te kako ministar Branko Bačić komentira ocjene da je Vlada tu zgradu, kao i zgradu Učiteljskog doma u Crikvenici, dodijelila SHU-u kako bi “kupila” poslušnost, koja se ogleda i u činjenici da SHU ne sudjeluje u aktualnom štrajku sindikata prosvjetnih radnika. Glasnogovornica Vincek odgovor nam je poslala u ponedjeljak, 21. travnja u jedanaest sati. Glasi ovako: “Vezano uz nekretninu Učiteljski dom u Zagrebu, na uglu Hebrangove ulice i Trga Republike Hrvatske, dajemo informaciju kako su na Sindikat hrvatskih učitelja preneseni precizno određeni poslovni prostori koji koriste sindikati. Prostor u prizemlju koji koristi Hrvatski pedagoško-književni zbor i prostori na prvom i trećem katu koje koristi Hrvatski školski muzej ostali su u vlasništvu Republike Hrvatske.
Potvrđujemo informaciju kako je Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja pisao Vladi 30. listopada 2024. i to nakon što je Zakon već usvojen u prvom čitanju u Hrvatskom saboru, i nakon što je dvije godine sudjelovao u izradi samog Zakona putem Matice hrvatskih sindikata čiji je član bio do svibnja 2024. godine. Zakon je bio na javnom savjetovanju od 28. veljače do 29. ožujka 2024. iz čega proizlazi da je tijekom najintenzivnijih dogovora kada je dogovoreno 90% konačnog zakonskog teksta (od sredine 2022. do početka 2024.) Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja putem svoje sindikalne središnjice sudjelovao u izradi Zakona.
Nastavno na preostali dio vašeg upita smatramo važnim istaknuti kako je svaka nekretnina bila predmet dogovora između Vlade i svih sindikalnih središnjica. Ujedno sve su središnjice bile upućene i suglasne s raspodjelom imovine kako je u konačnici uređeno Zakonom o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i na sindikate koji je donesen u Hrvatskome saboru 24. siječnja 2025. godine. Dakle, sve su sindikalne središnjice sudjelovale u dogovorima, i bile su suglasne sa Zakonom, stoga je nejasna konstatacija kako bi se donošenjem Zakona pogodovalo jednom sindikatu na štetu drugih sindikata.”