U ovogodišnjem proračunu Istarska županija osigurala je 400 tisuća eura za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, a potpore se dodjeljuju putem raspisanog Javnog poziva. Kućanstvima je namijenjeno 300 tisuća eura, a 100 tisuća eura prerađivačkoj industriji

Energetske teme, a posebno poticanje uporabe obnovljivih izvora energije, ističu se kao jedan od ključnih alata za rješavanje problema izazvanih klimatskim promjenama. Zelene politike jedan su od prioriteta u Istarskoj županiji, koja želi biti energetski samodostatna te slijediti Zelene direktive EU-a, što znači napustiti korištenje fosilnih goriva do 2050. te se umjesto toga okrenuti iskorištavanju tehnološki naprednih i ekonomski isplativih oblika obnovljivih izvora energije kao što su energija sunca, energija vjetra ili toplinska energija mora. Izraženi globalni poremećaji u elektroenergetskom sektoru posljednjih godina, pokazali su koliko je bitno u najvećoj mogućoj mjeri planirati energetsku samodostatnost kroz ovisnost o lokalnim izvorima energije. Upravo zato pokrenute su izmjene i dopune Prostornog plana Istarske županije s ciljem prilagodbe novim potrebama, kao i poticanja daljnjeg održivog razvoja Istarske županije.

– Istarska županija prepoznaje nužnost energetske tranzicije i želi omogućiti što učinkovitiji razvoj infrastrukture za korištenje obnovljivih izvora energije poput energije sunca, vjetra i mora. Istovremeno, cilj je uravnotežiti zaštitu prostora i okoliša s potrebama lokalne zajednice i gospodarstva, ističe istarski župan Boris Miletić, dodajući da je u ovogodišnjem proračunu Istarska županija osigurala 400 tisuća eura za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, a potpore se dodjeljuju putem raspisanog Javnog poziva. Konkretno, 300.000 eura namijenjeno je kućanstvima, kroz mjere koje obuhvaćaju izradu energetskih certifikata, projekte solarnih elektrana, njihovu ugradnju i infrastrukturu za punjenje električnih vozila, a dodatnih 100.000 eura usmjereno je na prerađivačku industriju, gdje se podupire izgradnja solarnih sustava u proizvodnim pogonima. Time se potiču energetska neovisnost gospodarstva i smanjenje ugljičnog otiska.

Konferenciju ‘Dani energetske tranzicije Istarske županije’ otvorio je istarski župan Boris Miletić. FOTO: Istarska županija

– Ovo je još jedan važan iskorak Istarske županije prema zelenoj i održivoj budućnosti u cilju jačanja energetske učinkovitosti i smanjenja emisija CO2. Prijavom na naš natječaj i dodjelom bespovratnih potpora omogućujemo svojim građanima da direktno sudjeluju u energetskoj tranziciji te da u svojim domovima koriste obnovljive izvore energije kao održive, čiste i dugoročno isplative alternative. To nije samo briga za okoliš već i za obiteljski budžet, jer ulaganjem u vlastite energetske sustave građani smanjuju svoje troškove, povećavaju energetsku neovisnost i dugoročno doprinose smanjenju emisija štetnih plinova. Ponosan sam što su građani prepoznali vrijednost Javnog poziva i pokazali spremnost ulagati u vlastitu budućnost i očuvanje okoliša. Naša je želja nastaviti s ovim programom i u predstojećem razdoblju jer želimo da što više građana koristi obnovljive izvore energije. Svjesni smo posljedica klimatskih promjena i moramo djelovati, a sve počinje od vlastitog doma, zaključuje Miletić.

Veliku ulogu ima i Istarska regionalna energetska agencija – IRENA, koja već niz godina provodi projekte s ciljem određivanja županijskih potencijala za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kako toplinske tako i električne. IRENA trenutačno provodi niz projekata s različitim temama energetske tranzicije od kojih se posebno ističu tri projekta vezana za formiranje energetskih zajednica, ali i projekt BEYOND kojim se nastavlja planiranje korištenja energije odobalnog vjetra u Istri. Zbog specifičnosti Jadranskog mora, cilj projekta BEYOND je definirati model uključive pučinske vjetroelektrane koji nije fokusiran na maksimiziranje proizvodnje električne energije, već na maksimiziranje zbroja proizvodnih učinaka svih dostupnih plavih ekonomskih sektora na dotičnom području, kao i zaštitu i poboljšanje stanja morskog ekosustava, te je samim tim prihvatljiv i poželjan za sve dionike. Investicije u projekte pučinskih elektrana ne samo da potiču ekonomski razvoj kroz stvaranje novih radnih mjesta, već utječu na razvoj industrije i potiču inovativna istraživanja. Pučinske vjetroelektrane predstavljaju ključan segment u evoluciji energetskog sektora prema održivijoj budućnosti te imaju značajan utjecaj na lokalno i globalno gospodarstvo.

Od okončanih projekata spomenimo Sea for Heritage Energy Transition, koji je promovirao korištenje toplinske energije mora posredstvom dizalica topline u investicijama energetske obnova zgrada koja predstavljaju kulturna dobra. Zahvaljujući projektu, bolnica od prošle godine energiju za grijanje i pripremu potrošnje tople vode umjesto iz zastarjelog sustava koji je koristio mazut, dobiva iz morske vode posredstvom dizalica topline. Ova investicija primjer je dobre prakse korištenja lokalnog i obnovljivog izvora energije i energetske obnove zaštićenih zgrada, kako za područje županije tako i za područje Republike Hrvatske.

Još jedan sjajan primjer je projekt „Dobra energija – solarna energija za zelenu tranziciju“, čiji je cilj bio povećanje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj, a nositelj mu je bila Istarska županija. Projekt ukupne vrijednosti 1,4 milijuna eura okončan je lani, a zahvaljujući njemu ugrađene su 22 solarne elektrane ukupne snage 1 MW na javne objekte na području gradova-partnera projekta. U Istarskoj županiji ugrađeno je pet solarnih elektrana na području grada Pule te po jedna u Poreču i Vodnjanu.

Tri solarne elektrane u Puli postavljene su na zgrade ustanova čiji je osnivač Istarska županija, točnije, na Industrijsko-obrtničkoj školi, dvorani Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula i Talijanskoj srednjoj školi „Dante Alighieri“.

Navedena postrojenja godišnje će proizvoditi 1163 MWh čiste energije uz smanjenje godišnjih emisija CO2 od 233 t. Na Poluotoku taj proces, a pogotovo solarizacija, ima poseban značaj, i to prvenstveno zbog ovisnosti istarskog elektroenergetskog sustava o termoelektrani Plomin 2, pogonu čije se gašenje očekuje u 2033. godini. S druge strane, Istra se suočava s godišnjim rastom potrošnje električne energije, koji je uzrokovan prvenstveno povećanim opterećenjem u ljetnim mjesecima.

Postavljanje solarnih panela na Industrijsko-obrtničku školu Pula; solarne elektrane postavljene su i na Školu za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu te na TSŠ ‘Dante Alighieri’. FOTO: Istarska županija