Svrha projekta je stvaranje atraktivnih zelenih prostora dostupnih svim građanima i posjetiteljima u urbanom području grada Dubrovnika uz očuvanje kulturne i povijesne baštine i promociju održivog turizma, čime se poboljšava kvaliteta života stanovnika i jača otpornost grada na klimatske promjene

Novo zelenilo, elementi i sadržaji u narednim će mjesecima oplemeniti prostor parka Gradac koji je u blizini povijesne jezgre Dubrovnika otvoren 1898. godine. Ovaj najveći i najpoznatiji dubrovački park prostire se na oko 17.000 četvornih metara, a s uzvisine na kojoj se nalazi pruža se s jedne strane pogled na utvrdu Lovrijenac i povijesnu jezgru, a s druge na samostan i kupalište Danče. Nedavno je potpisan ugovor za izvođenje radova na rekonstrukciji i sveobuhvatnom uređenju parka, a potom i održana prezentacija izvedbenog projekta urbanističko-arhitektonsko-krajobraznog uređenja parka kako bi se javnost pravovremeno upoznala sa svim pojedinostima ove značajne investicije u zelenu infrastrukturu užeg gradskog područja, čija se realizacija financira bespovratnim sredstvima putem ITU mehanizma. Gradonačelnik Mato Franković uvodno je rekao da je riječ o, iako je park prošao tri faze uređenja, a posljednja je izvedena 50-ih godina prošlog stoljeća, prvoj cjelovitoj i sustavnoj obnovi parka nakon njegova otvaranja prije 127 godina.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković istaknuo je da se obnavljanjem parkova kao što su Gradac, Pile i Platana stvaraju ugodniji, funkcionalniji i ekološki održivi prostori koji jačaju otpornost na klimatske promjene | Foto: Grad Dubrovnik

Obnova parka Gradac – spoj tradicije i suvremenosti

“Intencija je da park na prvi pogled izgleda kao da se ništa suštinski nije promijenilo, a da se prostor bitno funkcionalno, korisnički, simbolički i vizualno unaprijedi. Stvara se niz malih novih ambijenata s neinvazivnim načinom gradnje i sadnje te se ovaj park čini ugodnijim i sigurnijim za korištenje”, rekao je glavni projektant, arhitekt Antun Sevšek. Projektom se valorizira i revitalizira 350 postojećih stabala i sadi 388 novih stabala i to više od 30 različitih vrsta. Nabavit će se i nešto više od 13.000 komada raznoraznih trajnica, grmlja, sukulenta, ornamentalnih trava, živica, penjačica, vodenog i hidrofilnog bilja te biljnih tepiha, preko 100 različitih vrsta. “Park doživljavamo kao carstvo bora i takav će ostati. Propozicijom natječaja i uvjetima konzervatora želio se očuvati vazdazeleni četinjasti izgled. Uklonit će se manji broj stabala, posaditi veliki broj novih, od čega je 270 četinjača čempresa i borova, a ostatak su stabla koja služe za obnavljanje parka na način kako je on bio inicijalno uređen”, rekla je krajobrazna arhitektica Vesna Hrga Martić.

Investicije u parkovima Gradac, Pile i Platana financirane su putem ITU mehanizma sredstvima u iznosu od 5.558.382,00 eura, dok je za sadnju novih drvoreda na području Lapada i Gruža Dubrovnik osigurao sufinanciranje također bespovratnim sredstvima u iznosu od 552 tisuće eura

Zadržavaju se sve postojeće staze koje se ovim projektom obnavljaju i funkcionalno unaprjeđuju. Ujedno se stvara višenamjenska formalno oblikovana i infrastrukturno opremljena javna pozornica koja omogućuje intenzivnije korištenje i organizaciju raznovrsnih privremenih manifestacija. Obnavlja se postojeća fontana i uređuje se dječje igralište. Park se dopunjuje hidrantskom mrežom, čime se postiže unapređenje protupožarne zaštite parka i sustavom navodnjavanja koji se napaja iz podzemnih sprema, u koje se skladišti oborinska voda iz slivnih površina. Radit će se obnova kamene plastike, povijesnih ogradnih zidova parka, uređenje sanitarnog čvora s novom javnom česmom, preuređenje postojećeg odmorišta i dva nova vidikovca. Park se oprema novim klupama i zamjenjuje se i dopunjava postojeća rasvjeta novom led rasvjetom i to s 22 nove visoke lampe, 67 novih niskih lampi i 42 nove zidne svjetiljke. Investicija obnove, uređenja i opremanja parka Gradac vrijedna je 4.414.625,00 eura (uključujući PDV). Riječ je o još jednom projektu Mreže zelene infrastrukture koji će se financirati putem ITU mehanizma, a uz Gradac obuhvaća rekonstrukcije parkova Pile i Platana na Brsaljama. Ukupna bespovratna ITU sredstva za ovu svrhu iznose 5.558.382,00 eura.

Najveći i najpoznatiji dubrovački park prostire se na oko 17.000 četvornih metara, a s uzvisine se pruža pogled na utvrdu Lovrijenac i povijesnu jezgru | Foto: Grad Dubrovnik

Park Pile – povratak izvornom sjaju s novim sadržajima

Park u Pilama, smješten tik pod gradskim zidinama ispod zapadnog ulaza u staru gradsku jezgru, već je u procesu obnove, a opsežni radovi trebali bi završiti ovog ljeta. Park ukupne površine tri tisuće metara kvadratnih doživjet će tako potpunu revitalizaciju koja će se provesti novim nasadima, formiranjem hodnih površina i zona za boravak. Prostor će se oplemeniti velikim brojem novog drveća, što će stvoriti prijeko potrebne zasjenjene zone, a uz krajobrazno uređenje predviđa se zamjena stare i ugradnja nove urbane opreme i rasvjete. U centralnom dijelu parka bit će tematsko dječje igralište kao interpretacija Grada. Projektom je predviđen i novi glavni ulaz u park amfiteatralnog karaktera, kao prostor za odmor, ali i za razna društvena događanja. Projektno rješenje referira se na povijesni nastanak parka, a posebno na izvorno stanje od 1905. do 1926. Vrijednost ove investicije iznosi 1.610.531,49 eura s PDV-om i također je dio projekta Mreža zelene infrastrukture, financiranog putem ITU mehanizma.

Park Pile smješten je tik pod gradskim zidinama, ispod zapadnog ulaza u staru gradsku jezgru, a opsežni radovi u procesu njegove obnove trebali bi završiti ovog ljeta | Foto: Grad Dubrovnik

Za Park Platana na platou Pila javna nabava planirana je u drugom dijelu 2025., a uredit će se sukladno konzervatorskim smjernicama. Uz kreiranje nove oaze za odmor, ovaj suvremeno oblikovani javni prostor dovest će i do rasterećenja posjetiteljima zagušenog prostora zapadnog ulaza u povijesnu jezgru. Prostor će se hortikulturno oplemeniti biljnim vrstama poput lovora i sitnolisne mirte. Cijeli plato dugo je neprimjerenog izgleda i nesiguran za boravak. Inače, ovaj plato ostatak je nekadašnjeg povijesnog vrta podignutog u 18. stoljeću. Platan je najveće stablo na području Pila, a pod preventivnom zaštitom je od 2007. Od 2012. stekao je zaštićeni status Spomenika parkovne arhitekture. “Ulaganje u zelenu infrastrukturu ključno je za očuvanje kvalitete života naših sugrađana i dugoročnu održivost Dubrovnika. Obnavljanjem i unapređenjem parkova poput Graca, Pila i Platane stvaramo ugodnije, funkcionalnije i ekološki održive prostore koji doprinose ljepoti grada, jačaju otpornost na klimatske promjene i poboljšavaju uvjete za život svih generacija. Ova ulaganja nisu samo estetska, ona su važan korak prema održivom razvoju i očuvanju prirodne i kulturne baštine Dubrovnika”, rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Na dubrovačkom području palme su prisutne još od renesanse, a prva zabilježena palma bila je upravo u Gružu, u Dominikanskom samostanu, dok je sadnja gledičije bila popularna krajem 19. i početkom 20. stoljeća jer je pogodna za uzgoj u velikim dvorištima i gradskim parkovima

Zeleni koridori Dubrovnika – novi drvoredi u urbanom prostoru

Uz uređenje parkova, Grad Dubrovnik provodi sadnju dvaju novih drvoreda na užem gradskom području, također uz korištenje bespovratnih sredstava. Uz prometnicu u Ulici kralja Tomislava sadi se novi drvored u koridoru od oko 200 metara spajajući ulaz u pješačku zonu Lapada s nogometnim stadionom. Sade se 32 odrasla stabla brijesta i novo zelenilo i gradi novi nogostup s rubnjacima i uvodi sustav navodnjavanja. Investicija je sufinancirana bespovratnim sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Brijest je stablo koje je od pamtivijeka prisutno na ovim prostorima, a sadi se hibridna vrsta otporna na holandsku bolest i druge poznate nametnike. Brijest razvija jako lijepu krošnju i tijekom godina će stvoriti bogati zeleni koridor.

Novi drvored sadi se uz prometnicu u Ulici kralja Tomislava, u koridoru od 200 metara, spajajući ulaz u pješačku zonu Lapada s nogometnim stadionom | Foto: Grad Dubrovnik

Projekt sadnje drvoreda na području gruškog zaljeva podijeljen je na tri zone. Uz pristanište za lokalne brodske linije i dio obale duž zone parka Luja Šoletića formira se drvored od 27 stabala gledičije čija je prozračna krošnja pogodna za urbane krajolike, a formirat će se i zeleni pojas zasađen halofitnim grmljem i trajnicama. Gledičija dobro podnosi onečišćenja u urbanim sredinama, sol, visoke temperature, sušu te zbijena i alkalna tla. Zbog brzog rasta i otpornosti na loše uvjete odličan je izbor za područja na kojim se brzo želi dobiti hladovina. U Dubrovniku je sadnja gledičije bila osobito popularna krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Treća cjelina odnosi se na rivu od gruške place do parka na Batali. Uz rivu će se zasaditi 47 stabala palme Washingtonia robusta, vrste koju krase visoka i tanka debla koja neće ometati odvijanje prometa i pješačku komunikaciju. Na dubrovačkom području palme su prisutne još od renesanse, a prva zabilježena palma bila je upravo u Gružu, u Dominikanskom samostanu. I ova investicija sufinancirana je bespovratnim sredstvima Fonda za zaštitu okoliša.

Otvoren za javnost 1898., park Gradac je najveći i najstariji dubrovački park, ujedno i važan dio parkovne baštine te spomenik građanskoga društva Dubrovnika s kraja 19. stoljeća. Prostor parka tradicionalno se koristi i kao jedna od ambijentalnih lokacija za umjetničke izvedbe u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara

Gradu Dubrovniku dodijeljena su i sredstva za još dva projekta ozelenjivanja na užem gradskom području. Riječ je o projektima ozelenjivanja Ulice Iva Vojnovića dvorednom sadnjom 60 stabala uz rub ulice, odnosno uređenje zelenog pojasa oko Grada, gdje se planira ozelenjivanje uz postojeću skalinadu ulicom Uz Posat te vraćanje nestalog drvoreda i zelenog tunela. Navedenim ulaganjima u ekološki održive urbane prostore, Grad Dubrovnik potvrđuje svoju predanost održivom razvoju i očuvanju okoliša i poboljšanju kvalitete života građana.

Za park Platana na platou Pila javna nabava planirana je u drugom dijelu 2025., a uredit će sukladno konzervatorskim smjernicama i rasteretiti zapadni ulaz u jezgru | Foto: Grad Dubrovnik