Najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju carina gotovo svim zemljama zaprepastila je svijet.

Posljedice novog trgovinskog rata posebno bi mogla osjetiti Europska unija, s obzirom na duboku povezanost i isprepletenost američkog i europskog gospodarstva.

‘Europa nije bila dobra prema SAD-u’

Trump je, podsjetimo, najavio uvođenje carina od 20 posto za europske proizvode koji dolaze na američko tržište te je ustvrdio kako “Europa nije bila dobra“ prema SAD-u. Posebno se požalio na prepreke s kojima se američki ulagači suočavaju (i) na europskom tržištu.

Kako je Hrvatska članica EU, i ona je izložena Trumpovim trgovinskim mjerama. Određene posljedice, uostalom, već se i vide, budući da su Trumpove najave izazvale kaos na burzama, a na svjetskim tržištima kapitala prisutne su i hrvatske financijske institucije, posebno mirovinski fondovi.

Donald Trump, FOTO: Michael Brochstein/SIPA USA

Ipak, stav je većine ekonomista da će posljedice Trumpovih mjera u hrvatskom slučaju biti manje nego kod većine drugih članica EU. Razlog je jednostavan: Hrvatska je manje od drugih u Uniji povezana s najvećom svjetskom ekonomijom.

Znatno više trgujemo sa Srbijom nego sa SAD-om

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), Hrvatska je u 2024. godini u SAD izvezla robe u vrijednosti 804,5 milijuna eura, što je 37,5 posto više nego godinu ranije.

S druge strane, iz SAD-a smo uvezli robu u vrijednosti 781 milijun eura, što je 26,8 posto manje nego u 2023. godini. U robnoj razmjeni sa SAD-om, dakle, lani smo imali mali plus od 23,5 milijuna eura, što je u hrvatskoj robnoj razmjeni sa svijetom uglavnom rijetkost.

Unatoč tome, može se reći da je značaj SAD-a u ukupnoj hrvatskoj robnoj razmjeni sa svijetom razmjerno mali. Naime, hrvatski izvoz “preko bare” lani je predstavljao samo 3,4 posto ukupnog hrvatskog izvoza, koji je u 2024., prema podacima državne statistike, iznosio oko 24 milijarde eura.

Udio SAD-a na uvoznoj strani bio je još i manji i iznosio je samo 1,9 posto ukupnog hrvatskog uvoza, koji je u 2024. godini iznosio oko 41,9 milijardi eura.

Kad se robna razmjena Hrvatske sa SAD-om usporedi s drugim zemljama, može se reći da više trgujemo ne samo s vodećim članicama EU, s kojima smo ekonomski povezani pupčanom vrpcom, nego čak i s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom, koje su izvan EU i razmjerno su slabe ekonomije. SAD je tu, dakle, ne u drugom, nego u trećem planu kako za naše izvoznike, tako i za uvoznike.

‘Robna razmjena je manje važan dio priče, pravi problem su IT usluge’

Željko Ivanković, politekonomski analitičar te urednik portala ideje.hr, upozorava da svijet ulazi u vrlo neizvjesno i kaotično razdoblje. Ipak, kaže za nacional.dev.aboutdream.io, najprije bi trebalo pričekati kakve će mjere točno uvesti Trumpova administracija, budući da ni u Bijeloj kući u ovom trenutku još očito ne znaju što će na kraju napraviti.

Željko Ivanković, FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL

“Kad govorimo o Trumpu, mi više racionaliziramo nego što razmišljamo. No, to je pogrešan pristup. Trump, primjerice, govori kako želi povratak industrije u SAD, ali nejasno je može li to uopće napraviti, tim više što je nezaposlenost u SAD-u na niskoj razini pa se postavlja pitanje tko će raditi u toj industriji. Osim toga, ni sam Trump nije rekao u kojem bi se to razdoblju industrija trebala vratiti u SAD, dok njegov potpredsjednik JD Vance, s druge strane, pokazuje potpuno nepoznavanje ekonomije i odnosa među zemljama i ljudima“, upozorava Ivanković.

Naš sugovornik dodaje kako pravi problem u ekonomskim odnosima između SAD-a i EU zapravo i nije robna razmjena, već poslovanje američkih IT divova na europskom tržištu, poput Googlea, koji je već godinama pod opravdanim pritiskom Europske komisije.

“Američke IT kompanije bi htjele žeti po Europi, a da za to ništa ne plaćaju. Robna razmjena je manje važan dio priče, pravi problem su IT i ostale usluge“, primjećuje Ivanković.

‘Twitter administracija’

Na naše pitanje o turbulencijama na svjetskim burzama, Ivanković kaže da je trgovanje na burzama igra koja se uvelike temelji na najavama, očekivanjima i informacijskim podvalama. Posljedica toga je da su burze reagirale na najavu Trumpovih carina, iako nitko u ovom trenutku još ne zna što će sve carinski paket Washingtona zapravo obuhvatiti.

“Jučer je poremećaj na burzi izazvala vijest da će carine biti odgođene, cijene su skočile, vijest je demantirana, cijene su pale. Netko je u tom kratkom razdoblju lažnih vijesti i demantija puno zaradio“, napominje naš sugovornik.

U CRVENOM Trumpove carine oštetile su i hrvatske fondove. Evo što to znači za naše mirovine

“Ovo s čim se sad suočavamo je Twitter administracija u kojoj nitko ne zna što će se stvarno dogoditi. Na sto pitanja je milijun nedoumica. Ako Trump uvede carine na automobile, što će točno podlijegati carinjenju? Obuhvaća li to i automobile koji se uvoze u SAD na temelju postojećih ugovora ili samo na one koji će se uvoziti na temelju novih ugovora? Nažalost, ovo je sad idealan teren za lovce u mutnom, za lopine, kriminalce i prevarante“, ocjenjuje Ivanković.

‘Ako se smanji dotok novca iz fondova EU, bit ćemo u problemima’

Kad je riječ o Hrvatskoj, naš sugovornik smatra da će posljedice na njeno gospodarstvo ovisiti o poziciji koju će EU imati u novom svijetu trgovinskih ratova i raskola među (dosadašnjim) saveznicima.

“Hrvatska u ovom trenutku jako ovisi o fondovima EU. Stoga je važno pitanje kako će u cijeloj priči proći EU, a time i njeni fondovi. Ako se smanji priljev novca u fondove EU, a onda i iz njih u Hrvatsku, onda će to za nas biti jako loše“, upozorava.

‘Kaos u kojem profitiraju lovci u mutnom’

S druge strane, dodaje, ako EU ojača obrambenu industriju, kako najavljuje, to bi moglo otvoriti prostor i za pojedine hrvatske tvrtke, iako to nije scenarij koji smatra blagotvornim.

“Najveći problem za nas, kao i za europsko i svjetsko gospodarstvo, je taj što se zapravo ne zna koji su sljedeći Trumpovi potezi. To rezultira kaosom, a u takvoj situaciji profitiraju lovci u mutnom“, zaključuje Ivanković.

Amerika odavno nije među najvećim ulagačima u hrvatsko gospodarstvo

Inače, SAD za Hrvatsku nema veliki značaj ni kad je riječ o izravnim stranim ulaganjima. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupna ulaganja američkih tvrtki u Hrvatsku u razdoblju od 1993. do kraja
rujna prošle godine iznosila su 642,9 milijuna eura, što SAD svrstava tek na 17. mjesto na ljestvici zemalja iz kojih smo privukli ino-ulaganja.

S druge strane, hrvatske tvrtke (mahom iz IT sektora) u SAD su u istom razdoblju uložile samo 43,5 milijuna eura, što tu zemlju svrstava na 21. mjesto među zemljama u koje ulažu hrvatska poduzeća.

Sve to pokazuje da su davno prošla vremena kad se Hrvatska, kao što je to bio slučaj u drugoj polovici 90-ih godina prošlog stoljeća, oslanjala primarno na američki kapital.

Hrvatska na udaru efekta prelijevanja iz drugih zemalja

Unatoč razmjerno slabim ekonomskim vezama sa SAD-om, ekonomisti su upozorili da će i Hrvatska osjetiti posljedice Trumpovih trgovinskih mjera. Najteže će, čini se, biti pogođene farmaceutska i obrambena industrija, koje izvoze na američko tržište.

Ipak, pravi učinak na hrvatsko gospodarstvo ne bi trebao doći iz samog SAD-a, već iz vodećih europskih ekonomija koje su snažno vezane uz američko tržište, a s kojima je Hrvatska snažno povezana. Riječ je o zemljama poput Njemačke i Italije.

Posljedica toga mogao bi biti sekundarni efekt ili učinak prelijevanja problema iz tih ekonomija, izazvanih Trumpovim carinama, na Hrvatsku. Primjerice, moglo bi doći do smanjenja broja turista iz tih država ili do njihove manje potrošnje.

U tom slučaju, realno bi bilo očekivati i nešto sporiji gospodarski rast u Hrvatskoj.

TRUMPOVE CARINE Stojić: ‘Hrvati ulažu u nekretnine pa nisu tako ranjivi na burzovne potrese, ali…’