Prometni stručnjak Željko Marušić, redoviti profesor tehnologije prometa i transporta te glavni urednik portala Autoportal.hr, piše o dobrim stranama upotrebe električnih romobila koji su u posljednje vrijeme u fokusu javnosti zbog prometnih nesreća izazvanih nepridržavanjem prometnih propisa njihovih korisnika

U povijesnoj kampanji Veliki skok naprijed, a da bi ubrzao razvoj poljoprivrede koja je bila presudna za prehranjivanje stanovništva, Mao Zedong je 1958. pokrenuo nacionalnu akciju uništenja vrabaca. Smatralo se da vrapci uništavaju ogromne količine žitarica jer jedu zrnje, pa ih je vlada proglasila štetočinama koje treba istrijebiti. Stanovništvo je masovno mobilizirano: ljudi su danima lupali bubnjevima i loncima te zviždali da spriječe vrapce da slete i odmore se, što je dovodilo do njihove smrti od iscrpljenosti. Gnijezda su uništavana, jaja i ptići uništeni.

U nekoliko mjeseci broj vrabaca drastično je opao – u nekim područjima gotovo su istrijebljeni. Nakon kratkotrajnih pozitivnih efekata u poljoprivredi, neočekivano se dogodio preokret. Naime, vrapci ne jedu samo zrnje nego i velike količine insekata, osobito skakavaca i gusjenica. Nakon istrebljenja vrabaca, tamošnje su populacije insekata eksplodirale. Polja su bila poharana, što je dodatno smanjilo prinose žitarica. Uz prisilnu kolektivizaciju i klimatske nepogode, to je pridonijelo jednoj od najgorih gladi u ljudskoj povijesti – Velikoj kineskoj gladi (1959.-1961.) – tijekom koje su umrli deseci milijuna ljudi. Tek je 1960., kad je kineska vlada shvatila da je uništavanje vrabaca bilo pogreška, akcija obustavljena, a Kina je čak uvozila vrapce iz Sovjetskog Saveza da bi obnovila populaciju.

Otvorio se i zanimljiv biznis iznajmljivanja električnih romobila u Hrvatskoj, što je mogao postati model za bitno smanjivanje broja vozila u prometu.
FOTO: IMAGO/Kristian Tuxen Ladegaard Berg/IMAGOSTOCK&PEOPLE/PIXSELL

To je dobra usporedba s onim što se u Hrvatskoj dogodilo s električnim romobilima te njihovim utjecajem na smanjenje prometnih gužvi i povećanje sigurnosti. Nakon 2010. godine, električni romobili uglavnom kineske proizvodnje počeli su se pojavljivati na gradskim prometnicama i javnim površinama te ubrzo postali zanimljivo mikroprometalo za mlađe, čak i djecu, ali i odrasle. Lagani su za transport i odlaganje, što uvelike rješava problem krađe od kojeg pate biciklisti – mnogi su ih držali u stanu, neki i u uredu pri odlasku na posao, ispred škole, kafića, sportskog objekta… Električni romobil moguće je nositi sa sobom ili u prtljažniku automobila, što je proširilo mogućnosti korištenja. Razmjerno lakim upravljanjem i brzinom do 25 kilometara na sat, a u snažnijim verzijama i (znatno) više, postali su zanimljivo i učinkovito prijevozno sredstvo koje, posebice u vremenima velikih gužvi, omogućuje bržu i učinkovitiju komunikaciju nego korištenjem osobnih vozila i javnog prijevoza. Mnogi, posebice mlađi, koriste ih iz zabave, ali još je više to postalo prometno sredstvo za probijanje kroz gradske gužve, bolje i učinkovitije od automobila, motocikala i bicikala, a pogotovo javnog prijevoza.

Za prometovanje električni romobili koriste postojeće biciklističke staze, pješačke nogostupe i javne površine, što je omogućavalo razmjerno brzo probijanje kroz gradske gužve. Mnogi su uočili da električni romobili mogu biti zanimljiva alternativa za mobilnost u gradu, za odlazak na posao i povratak kući, obavljanje kupovine, komunikaciju među gradskim lokacijama, pa su automobile odnosno javni prijevoz zamijenili romobilom. Otvorio se zanimljiv biznis iznajmljivanja električnih romobila, što je mogao postati model za bitno smanjivanje broja vozila u prometu. Time se rješavaju problemi parkiranja i odlaganja, a za nekoliko je eura moguće razmjerno brzo stići s jednog na drugo odredište u gradu te se smanjuje potreba kupnje i korištenja vlastitog električnog romobila.

Klasičan gradski promet počeo se mijenjati i rasterećivati mikroprometom. Vozač koji za gradske komunikacije automobil zamijeni električnim romobilom smanjuje gužve na prometnicama i parkiralištima te zagađenja, a povećava i sigurnost. Posebice je korisno što je dio mlađe populacije motocikle i skutere počeo mijenjati romobilima, koji su višestruko manje rizični za stradavanje u prometu. Njihova je pojava bila novost i osvježenje u osobnoj mobilnosti, ali je njihova iznenadna pojava na gradskim prometnicama, biciklističkim stazama, nogostupima i javnim površinama stvorila i funkcionalne i sigurnosne probleme za pješake i vozače električnih romobila. Problem je povećao dolazak snažnijih i bržih električnih romobila, sposobnih za brzine veće od 50 km/h, čak i 70 km/h, pa su se električni romobili sve češće počeli pojavljivati i na prometnicama. Došlo je čak i do bizarnih situacija predvođenja kolone automobila električnim romobilom. Električni romobili su za mnoge postali zanimljiva i učinkovita mogućnost povećanja osobne mobilnosti, mnogima su služili i za zabavu, a važna im je korist i za organiziranje gradskih nabava.

To je postalo posebice korisno u Zagrebi, Splitu, Rijeci i drugim gradovima sa zagušenim prometom, a nedovoljno učinkovitim javnim prijevozom i kroničnim problemom s parkiranjem. No mnogi su počeli (opravdano) negodovati zbog problema koji romobili izazivaju na javnim površinama i prometnicama, pogotovo što su sve češće postale brze vožnje, pa i jurnjave električnim romobilima. Zakonodavce je zatekla njihova ekspanzija jer je korištenje električnih romobila postalo tehnički i pravno neregulirano. Kritičari su postali sve glasniji, a električni romobili sve omraženiji, premda za to nije bilo realnog utemeljenja. Dapače.

Na prste jedne ruke mogli su se pobrojati teški sigurnosni problemi s električnim romobilima, godinama nismo imali nijednu poginulu osobu, a počela su se uočavati poboljšanja u stanju sigurnosti na hrvatskim cestama. U 2015. godini na hrvatskim je cestama poginulo 348 osoba, a u prošloj godini taj je broj pao na 240. Premda je to još uvijek daleko od zadovoljavajućeg, uočavao se pozitivan trend, a jedan od razloga zasigurno je bio i razmjerno intenzivan promet električnim romobilima

‘Propustili smo šansu da iskoristimo sav potencijal mikroprometa jer su električni dvokotači, posebice električni romobili, mogli izvući barem svako dvadeseto vozilo iz prometa’, tvrdi prometni stručnjak. FOTO: Sime Zelic/PIXSELL

Novim zakonom od kraja srpnja 2022., električni romobili, monocikli, segwayi i slično su regulirani kao osobna prijevozna sredstva, čija snaga ne smije biti veća od 0,6 kW, a brzina od 25 km/h. Vozači osobnih prijevoznih sredstava dužni su se kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom u smjeru kretanja (kazna 60 eura).

Iznimno, kada ne postoji mogućnost kretanja osobnih prijevoznih sredstava biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, površinama namijenjenima za kretanje pješaka te zonama smirenog prometa (bilo da navedene površine nisu izgrađene, označene ili se ne mogu koristiti i slično), osobna prijevozna sredstva mogu se kretati dionicama županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta na kojima je brzina kretanja ograničena na 50 km/h ili manje i gdje je to dopušteno postavljenim prometnim znakom, krećući se što bliže desnom rubu kolnika. Osobna prijevozna sredstva ne smiju se kretati autocestom, brzom cestom i cestom namijenjenom isključivo za promet motornih vozila (kazna 60 eura).

Vozači na glavi moraju nositi zaštitnu kacigu za vrijeme vožnje (kazna 30 eura). Noću i danju, u slučaju smanjene vidljivosti, moraju biti označeni reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom odjećom, ili drugom reflektirajućom oznakom (kazna 30 eura).

‘Zakonodavce je zatekla ekspanzija jer je korištenje električnih romobila postalo tehnički i pravno neregulirano. Kritičari su postali glasniji, a e-romobili sve omraženiji’

Vozilom se ne smije upravljati koristeći slušalice u jednom ili na oba uha (kazna 30 eura). Noću, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, na osobnom prijevoznom sredstvu mora biti upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani (kazna 60 eura).

Osobno prijevozno sredstvo ne smije se ostaviti bez nadzora na prometnim površinama za kretanje vozila i pješaka, osim na za to posebno uređenim i označenim mjestima (kazna 130 eura).

Bilo je nužno regulirati promet električnim romobilima i većina uvedenih mjera je korisna. No u cjelini, uvedene mjere su uvelike demotivirale korištenje električnih romobila, kojih je u Hrvatskoj trenutačno oko 21.000 te se njihov broj u prometu, nakon što je istekao početni period tolerancije i policija je počela naplaćivati kazne, počeo smanjivati. Paralelno s tim, zaustavila su se pozitivna kretanja u sigurnosti cestovnog prometa te se ove godine broj poginulih, umjesto očekivanog smanjenja, počeo povećavati za oko 15 posto. Dakle, nove su mjere smanjile rizike stradavanja na električnim romobilima i izazvane njima, što je vjerojatno za nekoliko osoba smanjilo broj poginulih na hrvatskim cestama, no statistički izvjesno, zbog manje zamijenjenih vožnji električnim romobilom, umjesto automobilom ili motociklom (skuterom), broj poginulih se višestruko povećao.

‘Umjesto restrikcija, trebali smo ići labavijim mjerama, prvenstveno ukinuti obvezu nošenja zaštitne kacige i preinačiti je u preporuku’, smatra Željko Marušić. FOTO: Autoportal

Najspornije su odredbe obveza nošenja zaštitne kacige (kazna 30 eura) i kazna za nepropisno odlaganje na javnim površinama (kazna 130 eura). To je demotiviralo korištenje električnih romobila te je praktički ubilo biznis s iznajmljivanjem električnih romobila. Tko će na glavu staviti zaštitnu kacigu koju je prethodno nosio tko zna tko (?!), a još manje će osoba sa sobom nositi zaštitnu kacigu da bi iznajmile električni romobil i ponovo se brinule o zaštitnoj kacigi. Tim mjerama smo napravili višestruko više štete od koristi koje su donijele.

Propustili smo šansu da iskoristimo sav potencijal mikroprometa jer su električni dvokotači, posebice električni romobili, mogli izvući barem svako dvadeseto vozilo iz prometa (5%). Umjesto restrikcija, trebali smo ići labavijim mjerama, prvenstveno ukinuti obvezu nošenja zaštitne kacige i preinačiti je u preporuku. Naime, za brzine do 25 km/h nije neophodna, a posredne štete zbog povećanog broja automobila i motocikala u prometu te nesreća povezanih s njima veće su od izravnih koristi.

Usto treba olakšati i biti liberalniji prema ostavljanju električnih romobila na javnim površinama, posebice što su takvi postupci ograničeni rizikom krađe. Trebalo bi uvesti poticaje za kupnju, posebice za osobe koje u užoj obitelji nemaju motorno vozilo do četiri kotača. Mnogima su poboljšali standard življenja i funkcioniranja u gradu jer su praktičnija i funkcionalnija opcija od bicikala, koji imaju problema s odlaganjem i čuvanjem, odnosno nerješivim rizikom krađe, u mjestu stanovanja i zaposlenja. Ne možemo se uspoređivati sa zemljama koje imaju neusporedivo bolje riješen javni gradski promet nego što je to kod nas.