Krivnja za izazivanje prometne nesreće je podijeljena, a primarni krivac 67-godišnja vozačica koja je na voznoj traci naglo zaustavila automobil (!), usto bez upaljena četiri žmigavca. Ali, zbog loše strategije i organizacije očevida na mjestu događaja tada najvažnija i najopterećenija hrvatska prometnica bila je blokirana od 9 do 14 sati, što je izazvalo prometni kolaps u širem području Zagreba, koji je trajao do 17-18 sati

Nakon jučerašnje tragične nesreće na zagrebačkoj obilaznici PU Zagrebačka izdala sljedeće priopćenje:

“Danas u 9 sati, 40-godišnjak je upravljao teretnim automobilom zagrebačkih registarskih oznaka, a kretao se autocestom A3 u smjeru sjeveroistoka. Dolaskom do 39. kilometra nije brzinu kretanja vozila prilagodio stanju i osobinama ceste te atmosferskim prilikama tako da svoje vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti.

Tom prilikom prednjim dijelom vozila naletio je na stražnji dio osobnog automobila dubrovačkih registarskih oznaka kojim je upravljala 67-godišnjakinja, a koja se kretala desnom prometnom trakom navedenog kolnika u smjeru sjeveroistoka, a u trenutku naleta je bila zaustavljena u navedenoj prometnoj traci.

Od tog naleta osobni automobil dubrovačkih registarskih oznaka je odbačen udesno te je prednjim dijelom naletio na prednji dio osobnog automobila zagrebačkih registarskih oznaka kojim je upravljao 62-godišnjak, a koji se kretao prometnom trakom za desno autoceste A3 u smjeru sjeveroistoka.

U prometnoj nesreći smrtno su stradale 67-godišnja vozačica osobnog automobila dubrovačkih registarskih oznaka te 65-godišnja putnica iz navedenog vozila, dok je 56-godišnja putnica iz istog vozila teško ozlijeđena, a liječnička pomoć joj je pružena u Kliničkoj bolnici Dubrava.

Očevid na mjestu događaja je obavila zamjenica Općinskog državnog odvjetništva u koordinaciji s Ekipom za očevide Policijske uprave zagrebačke. U vremenu od 9 do 14 sati istočni kolnik autoceste A3 u smjeru istoka bio je zatvoren. Nakon obavljenog očevida tijela su prevezena u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku”.

Iz tog priopćenja proizlazi da je ne samo primarni, nego i jedini krivac za tragičnu nesreću 40-godišnji vozač teretnog vozila, na temelju Zakona o sigurnosti prometa na cestama, članak 51. stavak 1: “Vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste…  te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti…”

To je tumačenje sporno, jer vozači na autocesti (brzoj prometnici) ne mogu predvidjeti niti očekivati zaustavljeno vozilo u voznoj traci ako gustoća prometa, kao u konkretnom slučaju, nije bila takva da je promet zaustavljen. 67-godišnja vozačica vozilo je zaustavila zbog nesnalaženja u  kompleksnom raskrižju u uvjetima loše vidljivosti i skliskog kolnika, što je bilo vrlo neodgovorno i protupropisno. Dakle, nije se zaustavila zbog prometne gužve, nego nesnalaženja i neodgovornosti, što potvrđuje dinamika vozila nakon inicijalnog sudara. Zaustavljeno vozilo nakon udara teretnog vozila u njegov stražnji dio odbačeno je i udarilo u vozilo  u bočnoj traci, što ne bi bilo moguće da je prometni tok ispred vozila vozačice bio zaustavljen. Tada bi bilo došlo do naleta na vozilo ispred, u istoj traci.

Umjesto da u  situaciji kad nije pravodobno izabrala željenu prometnu traku nastavi voziti do sljedećeg raskrižja, vozačica je naglo i drastično smanjila brzinu vozila (na nulu!), a usto pritom nije upalila četiri žmigavca. Time je teško i dvostruko prekršila Zakon o sigurnosti prometa na cestama – članak 51. stavak 2 ” Vozač ne smije bez opravdanih razloga voziti tako sporo da bitno usporava prometni tok ili ugrožava druge sudionike u prometu” i stavak 3 “Kada je brzina kretanja vozila … manja od polovice najveće dozvoljene brzine na cesti ili dijelu ceste, vozač takvog vozila mora uključiti sve pokazivače smjera…”

Dakle 67-godišnja vozačica, koja se neusklađeno s životnom dobi i vozačkim sposobnostima neodgovorno uputila na dug put autocestom u teškim uvjetima za vožnju, usto bez nužnog odmaranja, što je pridonijelo njenom nesnalaženju u kompleksnom raskrižju i nekontroliranoj, opasnoj reakciji, primarno je izazvala prometnu nesreću, u kojoj je sama poginula, zajedno sa 65-godišnjom sestrom, a 56-godišnja putnica iz istog vozila teško je ozlijeđena. Sekundarni je krivac 40-godišnji vozač teretnog vozila, koji brzinu nije prilagodio uvjetima na prometnici. Krivnja za tragičnu prometnu nesreću je podijeljena, u omjeru 60/40.

No potom je očevid prometne nesreće, na tada najvažnijoj i najopterećenijoj hrvatskoj prometnici trajao punih pet sati, što je, praktički cijeli radni dan izazvalo blokadu i prometni kolaps u širem području hrvatske metropole!

Zbog loše strategije i organizacije tog zahtjevnog pravno-policijskog postupka napravljena je velika šteta, materijalna i nematerijalna, za građane, gospodarstvo, turizam, život u Zagrebu i okolici. Takve su se situacije nakon nesreća na autocesti, u manjem intenzitetu, već događale nakon prometnih nesreća na autocesti u turističkoj sezoni te smo ukazivali na problem loše pripremljenih i organiziranih očevida prometnih nesreća, koji izazivaju izazivaju dugotrajnu blokadu najvažnijih prometnica te veliku izravno i neizravnu štetu za građane i turiste, gospodarstvo, turizam…

Jučerašnja tragična nesreća na zagrebačkoj obilaznici i dugotrajni prometni kolaps koji je uslijedio ukazuje da je potrebno bitno unaprijediti strategiju i organizaciju te osigurati sve potrebne resurse, kako bi ubuduće zastoj na autocesti zbog potrebe očevida prometne nesreće trajao do 90 minuta od trenutka nesreće.

Policija treba unaprijediti strategiju i taktiku očevida prometnih nesreća, kako bi se promet uspostavljao nakon najviše 90 minuta.

Nužne sljedeće mjere:

1. Treba unaprijediti i zakonski verificirati strategiju i postupak očevida prometne nesreće, kako bi policija čim prije došla na mjesto nesreće, po potrebi helikopterom. U vremenski najkraćim rokovima organizirati oslobađanje nužnog prostora na autocesti te korištenjem visoke tehnologije izuzeti i osigurati sve potrebne dokaze i posebnim dronovima 3D skenirati cjelokupno područje nesreće kako bi, na temelju unaprijeđene i zakonski verificirane strategije i tehnologije, sve snimke bile dokaz na sudu.

2. Na strateškim lokacijama treba osigurati dežurstva servisnih službi za pomicanje i odvoženje oštećenih vozila. Ovisno o situaciji i procjeni brzine realizacije, kombinirati odvoženje i pomicanje oštećenih vozila na zaustavnu traku, kako bi se čim prije ponovno uspostavio prometa.

3. Za sve zastoje izazvane prometnom nesrećom i očevidom na autocesti dulje od 90 minuta utemeljiti istražno povjerenstvo koje bi ocijenilo razloge duljine procesa te iniciralo mjere za poboljšanje.

….

PRILOG

Zakon o sigurnosti prometa na cestama, članak 51.

(1) Vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

(2) Vozač ne smije bez opravdanih razloga voziti tako sporo da bitno usporava prometni tok ili ugrožava druge sudionike u prometu. Kada se iza vozila koje se kreće brzinom koja je manja od najveće dopuštene brzine na cesti, ili dijelu ceste po kojoj se kreće, ili manja od brzine prometnog toka vozila u prometu na tom dijelu ceste, nakupi kolona vozila koja ga ne mogu sigurno preteći, vozilo se mora na prvom pogodnom mjestu isključiti iz prometa i propustiti kolonu vozila iza sebe.

(3) Kada je brzina kretanja vozila iz prethodnog stavka manja od polovice najveće dozvoljene brzine na cesti ili dijelu ceste, vozač takvog vozila mora uključiti sve pokazivače smjera, osim kada koristi žuto rotacijsko svjetlo.

(4) Brzina kretanja vozila na cesti uz normalne prometne uvjete ne smije se ograničiti ispod 30 km na sat.

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji brzinu kretanja svog vozila ne prilagodi osobinama i stanju ceste i drugim uvjetima ili ako postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.

(6) Novčanom kaznom u iznosu od 30,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbi stavka 3. ovoga članka.