Krajnje neodgovorni 33-godišnji vozač punom snagom od 1034 KS sumanuto je jurio prema križanju, kao da je na utrci, a ne na gradskoj prometnici kojom djeca idu u obližnju školu! Zašto? Zato što je mogao i nimalo se nije plašio da bi zbog takve vožnje mogao biti kažnjen.

Tragična nesreća koja se jučer oko 18:50 dogodila u Splitu, kad je vozač 1020 KS snažnog električnog automobila Tesla Model S Plaid prema križanju Velebitske i Ulice Slobode dojurio s oko 150 km/h, izgubio upravljačku kontrolu te se vozilo zanijelo na vanjski rub kolnika, udarilo u zaštitne rubne kamene polukugle, koje su automobil katapultirale u zrak te je preletio (!) i okrznuo Renault Twingo koji je vozio ispred i pri slijetanju naletio na biciklistkinju koju je usmrtio, oštetivši nekoliko okolnih vozila, prometno-tehnički jedna je od najgorih koja se ikad dogodila na hrvatskim gradskim prometnicama.

Nažalost jedan je život izgubljen, ali pukom srećom i kvalitetnom prometnom infrastrukturom (bočne zaštitne kamene polukugle) izbjegnut je znatno tragičniji ishod. Zapadno uz to to raskrižje je osnovna škola Bol i baš u to vrijeme na nogostupu mogla se zateći i skupina učenika…

TRAGEDIJA U SPLITU Uhićen muškarac koji je jednim od najmoćnijih auta na svijetu usmrtio pješakinju

Krajnje neodgovorni 33-godišnji vozač punom snagom od 760 kW (1034 KS) i pogonom 4×4 ubrzavao je prema raskrižju, kao da je na utrci, a ne na gradskoj prometnici kojom djeca idu u obližnju školu! Zašto? Zato što je to mogao i nimalo se nije plašio da bi zbog takve vožnje mogao biti procesuiran i kažnjen. Tako se, nažalost, bez rizika kažnjavanja može voziti većinom gradskih prometnica u Hrvatskoj i to pokazuje koliko je naš sustav sigurnosti prometa na cestama loš, zbog čega je Hrvatska među prometno najnesigurnijim zemljama u Europskoj uniji.

Bi li isti vozač istim automobilom usudio tako voziti u gradu u Sloveniji, Austriji, Italiji… Naravno da ne bi. Dešavaju se i tamo prometne nesreće, ali čim naši vozači, koji bezobzirno krše prometne propise prijeđu zapadnu ili sjevernu državnu granicu, skidaju nogu s gasa…

Kinetička energija kojom je 2,5 tonski električni automobil doletio na mjesto nesreće, pločnik u blizini velike osnovne škole, mogla je izazvati najgoru prometnu tragediju u hrvatskoj povijesti.

Treba i tehnički objasniti što se, i zašto dogodilo. Konkretni automobil ima izvrsna dinamička svojstva, trakciju, performanse i stabilnost, ali taj sklop vrlina je bio i najveći problem i okidač nesreće, u rukama neodgovornog 33-godišnjeg vozača.

Konkretan automobil ima tri elektromotora ukupne snage 760 kW (1034 KS) i pogon 4×4, a zahvaljujući električnom pogonu, ‘tenkovski’ okretni moment od 1420 Nm oslobađa već od početne brzine vrtnje. To mu omogućava ubrzanje do 100 km/h za 2,1 s i do 160 km/h za 3,5 sekundi. O takvom je riječ u konkretnom slučaju. Pogon 4×4 poboljšava pogonsko prianjanje na asfalt, ali u tome i leži ključni problem.

Pogon 4×4 je omogućio brže razvijanje brzine i postizanje brzine od najmanje 150 km/h i poboljšanjem pogonskog prianjanja odgodio pojavu efekta “power slide”, kad vozač prevelikom snagom pri ubrzanju izazove vučno proklizavanje pogonskih kotača. Mnogi neodgovorni vozači to rade namjerno.

STRAVA U SPLITU U teškoj prometnoj nesreći smrtno stradala pješakinja

Ali avaj… Dok se kod vozila s pogonom 2×4 tada vozilo još može kontrolirati, kad se to, usto pri višoj brzini, dogodi s pogonom 4×4, vozač je bespomoćan. Tu je lošu ulogu imao i razmjerno sklizak asfalt na splitskim prometnicama.

Da se u trenutku pogonskog proklizavanja svih kotača, pri forsiranom ubrzanju za volanom našao i Michael Schumacher (u svojim najboljim danima) bio bi bespomoćan.

Zbog toga vozila s pogonom 4×4, premda su objektivno sigurnija, statistički ne izazivaju manje nesreća od klasičnih. To otvara i pitanje cijena autoosiguranja od odgovornosti za takva vozila

Ova tragična prometna nesreća pokazala je kako nam treba uvođenje paketa bitnih mjera utemeljenih na stručnom tretiranju tri bitna čimbenika za sigurnost vožnje: vozač, okolina (sustav prometnice) i vozilo. Nažalost lošu ulogu za sigurnost cestovnog prometa odigrala je i odigrava prometna struka.

Pogrešna strategija koju je provodio i provodi još uvijek važeći “Nacionalni program…” su pogrešno definirani udjeli, odnosno utjecaji na prometnu sigurnost. Službena i, nažalost, utjecajna “prometna struka” inzistira na tri utjecajne trećine, odnosno da su vozač, vozilo i sustav prometnice za sigurnost odgovorni s po 33 posto

O problemima koji su doveli do jučerašnje tragedije govorio sam i pisao stotine puta, a bitno 27. listopada 2023. na HR1 u emisiji Dnevni ritam:
Prof. emeritus Ivan Dadić: ‘Vozači su krivi 33 posto, ceste 33 posto i vozila 33 posto’.
Prof.dr.sc. Željko Marušić: ‘Ne, vozači su krivi 85 posto, ceste 10 posto, vozila 5 posto i upravo ta mantra, 33/33/33, koja se vuče desetljećima, kriva je za loše stanje u prometu!’

Dakle, kao jučer u Splitu, možete imati najsigurnije vozilo i (gotovo) najsigurniju prometnicu, ali to ne može spriječiti sumanutog vozača da izazove tragičnu nesreću. Obrat, naravno, vrijedi, jer dobar i odgovoran vozač može sigurno voziti i u lošem automobilu, na lošoj prometnici…

Nije riječ (samo) o nestručnosti koja, nažalost, nije rijetka toj branši, nego o namjernom guranju prometne strategije koja osigurava najviše prometnih projekata i profita, nauštrb sigurnosti cestovnog prometa i nacionalnih interesa.

To je isto kao kad bi “medicinska struka” sada utemeljila strategiju medicinske skrbi (i nužnih ulaganja) prema tezi da je za ugrožavanje zdravlja stanovnika s 33-postotnim udjelom kriv Covid-19. Za određene bi segmente u zdravstvu i pridružene poslovne subjekte nastao poslovni i financijski eldorado…

Ova nesreća je pokazala da je apsolutni prioritet za povećanje sigurnosti na našim cestama samo jedna mjera:

Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja! Za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama, uvesti mehanizam objektivne odgovornosti (kaznu prvenstveno plaća vlasnik vozila) te povećati učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava. To bi rasteretilo policiju i omogućilo da učinkovito nadzire kritične prometne dionice i lokacije.

Također, zakonski treba definirati progresivno povećanje cijena automobilskog osiguranja za vozila snažnija od 150 kW (204 KS). Želite registrirati automobil snažniji od 1000 KS?! Može, ali polica obveznog osiguranja stoji 2500 eura!