Kritiziranje postojeće prometnice i zagovaranje protočnije, ali manje sigurne izvedbe ceste 2+1, zanemarujući bitan problem sigurnosti, pokazuje kako je službena ‘prometna struka’ jedan od većih problema našeg prometnog sustava…
U tragičnoj prometnoj nesreći koju je 22. kolovoza 2025. na Turanjskoj obilaznici kod Karlovca izazvao nepoznati vozač automobila nepropisno pretječući kolonu te je 56-godišnji vozač nasuprotno nadolazećeg automobila iz BiH u pokušaju izbjegavanja sudara izgubio kontrolu i frontalno se sudario s automobilom iz suprotnog smjera, poginuo je 56-godišnji vozač, a 25-godišnja vozačica i 26-godišnji putnik teško su ozlijeđeni.
Ta je nesreća nastala po sličnom obrascu s nesrećom u kojoj je 18. travnja 2025. poginuo bivši nogometni reprezentativac Nikola Pokrivač, a izazvao je 42-godišnji slovenski vozač podrijetlom iz BiH, koji je nepropisno pretjecao kolonu.
Podudarnost u prometno-tehničkim elementima nesreće izazivaju dvojbe o mogućim manjkavostima u sustavu, odnosno opasnostima koje ta dionica krije. Je li Turanjska obilaznica, izvedena kao brza dvotračna prometnica nesigurna, odnosno opasna, kako se upravo sugerira od strane “prometne struke”.
Ne, Turanjska obilaznica je po kriteriju protočnosti i sigurnosti optimalno projektirana prometnica, a problem je u manjkavom nadzoru poštivanja prometnih propisa
No, problem je isključivo u vozačima koji krše prometne propise, a nepoznati vozač u posljednjoj nesreći, odnosno 42-godišnjak koji je skrivio nesreću u kojoj je poginuo Nikola Pokrivač, višestruko su prekršili su Zakon o sigurnosti prometa na cestama, čl. 66. i čl. 67. pretječući ne nesigurnom mjestu, preko pune linije, odnosno pretječući kolonu, izravno ugrožavajući sigurnost u prometu.
Tako su svjesno i neodgovorno kršili prometne propise jer su znali da je na toj dionici minimalan, odnosno nikakav rizik kažnjavanja za prometne prekršaje.
Rješenje je u postavljanju fiksnih radarskih kamera, na dvije lokacije Turanjske obilaznice i uvođenju mjera dinamičkog nadzora prometa presretačima i mobilnim radarskim kamerama te videonadzorom dronovima.
Kad vozači postanu svjesni da je teško i pogibeljno kršenje prometnih propisa povezno s visokom kaznama i oduzimanjem vozačke dozvole, tadaim neće pasti na pamet pretjecati preko pune linije, bez dovoljne vidljivosti i prostora za sigurno pretjecanje te pretjecati kolonu. Neće se u to upuštati i zbog rizika plaćanja dodatne kazne i sankcija zbog brzinskog prekršaja, čl. 54, povezanog s pretjecanjem na brzoj dionici.
E, sada se javlja “prometna struka” ocjenom kako se:
“Umjesto sigurnijih rješenja poput cesta 2+1, kod nas se i dalje koriste elementi ‘budućih brzih cesta’ …”
“Koliko još ovakvih slučajeva treba da se otvori ozbiljna rasprava o standardima projektiranja naših cesta?”
“Recept za katastrofu ostaje standard”
“Zašto 2+1 ceste spašavaju živote kad se rade na obilaznicama?”
Dolazimo do ključnog problema našeg prometnog sustava. Nedavno izgrađena Turanjska obilaznica kvalitetno je projektirana i izvedena prometnica, koja je optimalno prometno rješenje, po kriteriju protočnosti, sigurnosti i komfora vožnje.
Omogućava razmjerno brzu vožnju, koja umanjuje potrebe za pretjecanjem, što uz ograničenje brzine od 80 km/h (temeljem čl. 54., koji ne predviđa kažnjavanje za prekoračenje od 10 km/h i dodatne tolerancije u mjerenju od 10 km/h, nekažnjivo se može voziti brzinom 100 km/h, po brzinomjeru 103 km/h) i zabranu pretjecanja (puna središnja linija) pruža najvišu razinu sigurnosti za dvotračnu prometnicu.
SMRT KOD KARLOVCA Policija traga za vozačem koji je pretjecao kolonu
Ocjenom da je nova Turanjska obilaznica “recept za katastrofu” te da “2+1 ceste spašavaju živote kad se rade na obilaznicama” službena “prometna struka” djelomično amnestira krivce za prometne nesreće.
No gore je što se time lobira za dobivanje lukrativnih poslova u prometnom sustavu (projektiranje, nadzor…), nauštrb sigurnosti. Naime, 2+1 ceste kad se rade na obilaznicama bez velikih uzbrdica/nizbrdica lošije su rješenje od izvedenog, odnosno potencijalno opasne i pogibeljne. Takva prometna rješenja omogućavaju pretjecanja cijele kolone, a kako pretječuće vozilo neprestano povećava brzinu kritično je područje na kraju, kad se profil 2+1 pretvara u 1+1. Tad pretječuće vozilo pri velikoj brzini ulazi u suprotni trak, u prometno-tehnički najpogibeljnijoj situaciji. Dakle, u većini situacija dvosmjerni je promet sigurniji, ali po zakonu velikih brojeva, povremeno mogu nastati najteže prometne nesreće, s više stradalih.
Srećom Hrvatske ceste raspolažu stručnijim i kvalitetnijim projektantima od onih koje nudi “prometna struka” te je izvedba Turanjske obilaznice optimalna po kriterijima protočnosti, sigurnosti i brzine prometovanja. Problem je što praktički nema nadzora poštivanja prometnih propisa te vozači često nepropisno pretječu i voze prebrzo.
PREKO PUNE CRTE Nesreću u kojoj je poginuo Pokrivač skrivio vozač koji je nepropisno pretjecao
Dakle, kako bi se povećala sigurnost te spriječile tragične nesreće, poput dvije ovogodišnje na Turanjskoj obilaznice treba postaviti dvije radarske kamere i po dvije oznake “Kontrola brzine i pretjecanja” u svakom smjeru. Usto treba uvesti i dodatne mobilne kontrolne sustave (pomične kamere, presretači, kontrolni dronovi), kako bi oni koji tuda voze, posebice u tranzitu, postali svjesni rizika kažnjavanja za prometne prekršaje. To vrijedi i za ostale prometnice, jer u protivnom, i najbolja, najsigurnija prometnica postaje nesigurna…
A kad je u pitanju spašavanje života u prometu, službenoj ”prometnoj struci” treba citirati antologijsku izjavu iz kultne serije Malo misto:”Dosta ste spasili, ne spašavajte više ništa!”
Više o tome možete pročitati OVDJE.
Komentari