Kad na pretjecajnu traku iziđe tegljač brzinom 90 km/h i iza njega naleti vozilo brzinom od 180 km/h, kinetička energija koju kočenjem treba pretvoriti u toplinu je kao s brzine od 140 km/h do nule. Zbog toga usporenje može postati nemoguće i okidač nesreće kakvom smo svjedočili

Koliko su teške posljedice nesreće koja se jučer dogodila na autocesti A1 između čvorova Jastrebarsko i Karlovac u smjeru Karlovca, u kojem je nakon što je automobil, iz smjera Karlovca prema Zagrebu izgubio kontrolu, probio zaštitnu ogradu te se na suprotnoj strani zabio u vozilo koje je vozilo iz Zagreba prema Karlovcu te se poprište frontalnog sudara pretvorilo u buktinju, pokazuje činjenica da se još ne zna koja su vozila sudjelovala u sudaru, niti je poznat identitet vozača. No, ono što je poznato iz nesreće i i načina vožnje na tom dijelu autoceste ukazuje na sljedeće.

a) nesreću je izazvala kombinacija teških kršenja prometnih propisa, prvenstveno prevelika brzina, premali razmak i protupropisno pretjecanje.

b) zbog velike kinetičke energije razmjerno teškog vozila (uslijed prevelike brzine) i velikog kuta udara u zaštitnu ogradu (zbog gubitka kontrole izazvanog zanošenjem i/ili udarom u drugo vozilo) vozilo je probilo zaštitnu ogradu.

c) buktinja koja je nastala posljedica je činjenice da barem jedno vozilo u sudaru nije bilo s dizelskim motorom. Da su bila oba s dizelskim motorom, do zapaljenja u sudaru sasvim izvjesno ne bi došlo.

d) dinamika i posljedice sudara jako ukazuje na protupropisno stanje (konzumiranje/korištenje nedopuštenih supstanci) i ponašanje (korištenje mobitela) vozača tijekom vožnje.

e) dinamika nastanka nesreće ukazuje na kombinaciju dva velika problema vožnje na našoj autocesti:
– nepropisno korištenje pretjecajne trake, koja se koristi za dugotrajnu brzu vožnju, često s opasno premalim razmakom.
– pretjecanja tegljačima, koja usporavaju vožnju i stvaraju opasne brzinske razlike na pretjecajnoj traci i opasne lokalne dinamičke valove. Ako vozilo brzinom 180 km/h na pretjecajnoj traci iznenada naleti na zagušenje uslijed pretjecanja tegljača te prometni tok (tegljača ili vozila iza njega) brzine 90 km/h, usporenje je iznimno teško. Razlika kinetičkih energija je kao da pri 156 km/h treba zaustaviti vozilo, a budući da kočenju tada pomaže otpor zraka to je kao da pri 140 km/h treba zaustaviti vozilo.

Zbog ove tragične nesreće nužne su sljedeće mjere, koje će umanjiti odnosno riješiti poznate probleme na našim autocestama:

1. Treba uvesti integralni videonadzor na autocestama, koji će sankcionirati najteže prekršaje:
– preveliku brzinu
– premali razmak
– nepropisno pretjecanje i vožnju pretjecajnom trakom
– korištenje mobitela u vožnji

2. Toleranciju mjerenja brzine od 10 posto za brzine iznad 100 km/h smanjiti na 3 posto (do 100 km/h s 10 km/h na 3 km/h) i dopunom čl. 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama uvesti kaznu za prekoračenje brzine od 10 km/h. Tako će se nekažnjiva brzina (po brzinomjeru) smanjiti sa 160 km/h na 140 km/h, što će doprinijeti i sigurnosti i ekologiji.

3. Zabraniti pretjecanja tegljačima na autocestama.