Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uputilo je prijedlog Programa priuštivog najma na javno savjetovanje. Svi zainteresirani mogu svoja mišljenja, prijedloge i primjedbe putem portala e-Savjetovanja ostaviti do 20. rujna. Sve je komentirao Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu.

“Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. smo radili nešto manje od dvije godine, što je i prosjek kako su radile druge članice s kompletnim dubinskim analizama. Od samostalnosti naše države nije napravljena takva analiza stanovanja, niti jedna vlada se do sada nije uhvatila u koštac s priuštivim stanovanjem”, rekao je Željko Uhlir za HRT.

Pojasnio je da je priuštivo stanovanje ono kojem ukupni troškovi stanovanja ne prelaze 30 posto kućnog prihoda, je li to otplata kredita, režije, održavanje ili najamnina.

Zakon o priuštivom stanovanju: Tri cilja i devet mjera

“Da stambeno pitanje bude priuštivo građanima, treba riješiti kroz strateški dokument i to je srednjoročni strateški dokument. Promjene na tržištu nekretnina su učestale, nismo radili dugoročan strateški dokument jer se svašta dogodi u 10, 15, 20 godina. U dokumentu postoje tri cilja, devet mjera, 15 različitih koraka koje treba ostvariti da izgradimo sustav priuštivog stanovanja kojeg u ovom trenutku nemamo. Nikad se takvim tempom u Ministarstvu graditeljstva nije radilo. Mi ćemo promijeniti šest zakona te donijeti i nove”, rekao je Uhlir.

Istaknuo je da mijenjaju kompletan zakon o najmu stanova te pojačavaju sigurnost najmoprimca i najmodavca, da jedan i drugi budu sigurniji u tom odnosu. “S druge strane mijenjamo zakon o POS-u koji se pokazao da je više neprovediv u današnjim uvjetima. Potpuno novi Zakon o priuštivom stanovanju, ima oko 105 članaka, omogućit ćemo neprofitnim stambenim zadrugama da prorade”, dodao je.

OGROMAN RAST CIJENA Kupnja nekretnine za mnoge neizvediva, Program priuštivog najma stana kreće u javnu raspravu

Kako kaže, priuštivi najam je jedan od 15 programa za realizaciju priuštivog stanovanja u Hrvatskoj. “To je program koji je sada u javnom savjetovanju i on je rezultat izmjena zakona o POS-u. Da bi se on pokrenuo, morali smo prvo jedan zakon promijeniti i iz njega su proizašla dva programa. Jedan je već u primjeni – otpora za kupnju prve stambene nekretnine, a drugi program je u javnom savjetovanju i to je program priuštivog najma prema kojemu se okreće cijeli mehanizam”, naglasio je Uhlir.

Uhlir: 30 posto kućnih prihoda troškovi stanovanja

Postoje dva cilja programa priuštivog najma: “Jedan je aktivirati što je više moguće privatnih praznih stambenih jedinica, a njih je 600 tisuća koji su prazni. U Zagrebu ima 58 tisuća praznih stambenih jedinica. One su uglavnom privatno vlasništvo, a jedan cilj tog programa je da ne gradimo, već aktiviramo postojeće”, istaknuo je.

Objasnio je što to znači za najmodavca i za najmoprimca: “Drugi cilj je omogućiti građanima koji ne mogu na tržištu riješiti svoje stambeno pitanje da ga kroz priuštivi najam stambenih jedinica koje su prazne riješe. Za vlasnika te stambene jedinice to vrijedi samo ako je prazna više od dvije godine“, dodao je.

PRIUŠTIVO STANOVANJE Zagrebački arhitekti: Na zgrade iz 60-ih treba dograditi šesti kat

Stan mora biti prazan dvije godine

Obrazložio je da stan mora biti prazan dvije godine zato da nekome ne bi palo napamet izbaciti svoje podstanare sad iz stanova, raskinuti im ugovore, da bi svoj stan uključio u državni program koji je kvalitetan i isplativ.

“Da se ne bi dogodio takav poremećaj, uvjetovali smo da stan, jedan od ovih 600 tisuća mora biti najmanje dvije godine prazan da bi ušao u program. Kad se vlasnik odluči unijeti svoj stan u program, sklapa obvezno-pravni ugovor s APN-om i APN preuzima sve pravne posljedice najma i APN zaključuje ugovor s najmoprimcem”, naglasio je Uhlir.

Vlasnik s najmoprimcem, dodao je, nema nikakve dodirne točke te APN preuzima na sebe svu odgovornost za stan. “Mi smo analizirali koji su uzroci 600 tisuća praznih stanova. Dva su glavna uzroka. Jedan je da većina tih građana ima određenu pravnu nesigurnost da svoju imovinu da nekoj nepoznatoj osobi na upravljanje, nekom najmoprimcu za kojeg ne zna kako će se ponašati u tom njihovom odnosu. Hoće li uredno plaćati, hoće li stan ostaviti u urednom stanju, hoće li biti dobar susjed prema drugim susjedima. S druge strane su male najamnine, a stan treba i urediti”, naglasio je.

Na kraju je poručio da maksimalno 30 posto kućnih prihoda smiju biti troškovi stanovanja.