One su uspjele unatoč tome što su rođene prije svog vremena. U nastavku vam otkrivamo samo neke od brojnih žena koje su mijenjale tijek povijesti, ali nisu imale privilegiju za života dobiti zasluženo priznanje i živjeti od svog rada.
Rosalind Franklin – znanstvenica koja je otkrila tajnu života
Svi znamo za Jamesa Watsona i Francisa Cricka koji su 1962. godine dobili Nobelovu nagradu za otkriće strukture DNK, ali malo tko zna za Rosalind Franklin koja je za to otkriće zaslužna. Bila je briljantna kemičarka, s doktoratom iz fizikalne kemije, unatoč činjenici da joj je otac u početku odbijao financijski pomoći da se školuje.
Na King’s Collegeu u Londonu radila je na istraživanju velikih molekula, a kolega s kojim je trebala surađivati joj je radio iza leđa. Maurice Wilkins, umjesto znanstvenice u kojoj je vidio prijetnju samim time što je žena, zbližio se s konkurencijom, Watsonom i Crickom te im, bez njezina znanja, prosljeđivao otkrića do kojih je došla, a na temelju kojih su oni u konačnici nagrađeni za otkriće strukture DNK. Upravo je njezin rad bio ključan za razumijevanje dvostruke zavojnice DNK.
Franklin je umrla mlada, u 38. godini života i tek je poslije smrti dobila zaslužena priznanja za svoje otkriće. Samo neka od njih su asteroid nazvan 9241 Rosfranklin te orden Rosalind Franklin koji dodjeljuje Britansko kraljevsko društvo za izniman doprinos u području prirodnih znanosti i tehnologije. To je ujedno i prvo odlikovanje Britanskog kraljevskog društva koje nosi ime jedne žene. Ustanovljeno je na 50. obljetnicu pronalaska struktire DNK.
Nobelovu nagradu Franklin nije dobila.
View this post on Instagram
Slava Raškaj – slikarica zarobljena u tišini
Slava Raškaj bila je jedna od najvažnijih hrvatskih slikarica krajem 19. stolj i početkom 20. stoljeća. Rodila se gluhonijema što je u to doba značilo gotovo potpunu izolaciju od društva i stigmatizaciju. Usprkos svemu tome, njezini akvareli, posebice ciklus “Lopoči”, spadaju u sam vrh hrvatskog slikarstva.
View this post on Instagram
Na nju je velik utjecaj imao slikar Bela Čikoš Sesija koji će joj biti mentor, ali i njezina ljubav – unatoč razlici u godinama (Bela je bio stariji 23 godine), odrasloj djeci i bračnom statusu.
Slava Raškaj probila se svojim genijem, unatoč tjelesnom hendikepu, činjenici da dolazi iz malog mjesta Ozlja te samim time što je kao žena djelovala u području rezerviranom za muškarce. Ipak, dugo je ignorirana zbog čega danas imamo malo informacija o njoj i premalo njezinih djela.
Preminula je u Zagrebu u Kraljevskom i zemaljskom zavodu za umobolne u Stenjevcu. Danas je to Klinika za psihijatriju Vrapče. Hospitalizirana je zbog depresije, a umrla je od tuberkuloze u 29. godini života.
View this post on Instagram
Emily Brontë – genijalnost skrivena iza muškog imena
“Orkanski visovi”, djelo koje danas spada u sam vrh engleske i svjetske književnosti, davne 1847. objavljeno je pod muškim imenom Ellis Bell.
Napisala ga je Emily Brontë, jedna od tri sestre koje su pokušavale u Engleskoj živjeti od intelektualnog rada, daleko ispred svog vremena.
Imale su i brata od kojeg se puno očekivalo, no zbog problema s ovisnostima i depresijom, one su do njegove smrti brinule o njemu.
Charlotte je pod pseudonimom Currer Bell napisala “Jane Eyre”, a Anne je kao Acton Bell napisala “Agnes Grey”.
View this post on Instagram
Njihovi romani nastali su u strogo patrijarhalnom društvu, a danas se smatraju prvim feminističkim djelima.
Najpoznatiji od njih je spomenuti roman “Orkanski visovi” koji će Charlotte objavit pod pravim imenom 1850. godine, godinu dana nakon prerane smrti svoje sestre Emily. Umrla je u dobi od 30 godina od tuberkuloze. Od iste bolesti nešto ranije im je umro brat, a iste godine kada i Emily, od tuberkuloze je umrla Anne u dobi od 29 godina. Charlotte se nakon gubitka gotovo cijele obitelji, posvetila pisanju, a u kasnim 30-ima udala. U 38. je ostala trudna, no ubrzo je umrla. Cijelu obitelj (majka i još dvije sestre ranije su umrle) nadživio je otac koji se posvetio očuvanju književne ostavštine svojih kćeri.
Genij nađe put
Postumna priznanja, ali i činjenica da njihova djela i danas žive, pokazuju da genijalnost nema veze sa spolom i da može odoljeti svim preprekama. Dan žena prilika je da se prisjetimo svih onih žena koje su oblikovale svijet, bez obzira na to što ih je povijest u najmanju ruku ignorirala.
NA VRUĆEM STOLCU! Rada Borić: ‘EU je vratila značaj Danu žena u Hrvatskoj’
Komentari