Premda su na papiru ravnopravne, žene u Hrvatskoj znatno se teže odlučuju na pokretanje vlastitog biznisa nego muškarci.

Manje su prisutne i na rukovodećim pozicijama u tvrtkama, pokazuju dostupni podaci.

Tek svaka peta tvrtka u Hrvatskoj u vlasništvu žena

Tako je, prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK), udio žena vlasnica tvrtki u 2023. godini u Hrvatskoj iznosio 21,4 posto. Pridodamo li im i tvrtke u kojima su žene suvlasnice, udio žena u vlasničkoj strukturi hrvatskih poduzeća penje se na 30,5 posto.

Usporedbe radi, u Austriji su čak 45 posto svih tvrtki osnovale žene, pokazuju podaci HGK.

Više od trećine obrta drže žene

Žene su nešto zastupljenije u obrtu, iako je i tamo njihov broj, općenito gledano, manji nego u razvijenijim članicama Europske unije.

Prema podacima Hrvatske obrtničke komore (HOK), krajem srpnja ove godine u Hrvatskoj je 49.543 obrta bilo u vlasništvu žena. Žene su činile 37,1 posto svih obrtnika u Hrvatskoj.

Čak 42 posto tvrtki u Hrvatskoj u upravama nema nijednu ženu

Žena je značajno manje i u upravljačkim strukturama tvrtki. Dok prosječni udio žena u upravama najvećih europskih kompanija iznosi 34,7 posto, a u Velikoj Britaniji se penje i do 43,4 posto, u Hrvatskoj je udio žena u upravama tvrtki 2023. iznosio samo 19,4 posto. Doduše, pokazuju podaci HGK, ta je brojka u 2024. porasla na 22,5 posto, ali i dalje je znatno manja od europskog prosjeka.

“Važno je naglasiti kako je još uvijek 42 posto kompanija u Hrvatskoj bez ijedne žene u upravi za razliku od, primjerice, Austrije, koja je obvezne kvote uvela još 2018. godine i koja bilježi rast veći od EU prosjeka, 39 posto“, kaže za nacional.hr Marina Rožić, glavna tajnica HGK i predsjednica mreže žena Eurochambresa, udruženja europskih gospodarskih komora.

Teško do rodne ravnopravnosti kakvu predviđaju propisi EU

Naša sugovornica podsjeća da bi se, sukladno novoj Direktivi EU o rodnoj ravnopravnosti u odborima tvrtki, udio žena na rukovodećim pozicijama u velikim tvrtkama koje kotiraju na burzi u Uniji trebao povećati na najmanje 40 posto na menadžerskim ili 33 posto na direktorskim pozicijama, i to već do 2026. godine. No, u Hrvatskoj udio žena u upravama tvrtki koje kotiraju na burzi iznosi samo 22,5 posto, što znači da nas čeka još dug i zahtjevan put do postizanja ciljeva.

Marina Rožić, FOTO: Nacional

Ipak, napominje Rožić, situacija se u Hrvatskoj i na tom planu mijenja. Tako je, pokazuju podaci HGK, u razdoblju od 2019. do 2023. godine udio žena u vlasničkoj strukturi hrvatskih poduzeća lagano rastao. Izuzetak je u tom razdoblju bila samo 2021. godina.

Najsličniji mediteranskim članicama Unije

Podaci pokazuju da se povećava i udio žena u upravljačkim strukturama hrvatskih tvrtki, no napredak je i tu spor.

Hrvatska po sudjelovanju žena u poduzetništvu ima obilježja južnih, mediteranskih članica Unije.

KOJE BIZNISE POKREĆU HRVATI? Sve manje proizvodnje, dominiraju usluge. Neki poslovni pothvati iznenađuju…

“Udio poduzetnica veći je u zemljama na sjeveru Europe – dakle, u Švedskoj, Danskoj i Finskoj, u odnosu na jug. Tako, primjerice, Italija i Malta bilježe niži udio“, napominje Rožić.

Kaskamo i za svjetskim prosjekom

Zabrinjava i podatak da je Hrvatska po udjelu žena u poduzetništvu znatno ispod svjetskog prosjeka koji, prema podacima HGK, iznosi 36 posto.

Naravno, udio žena u poduzetništvu razlikuje se od regije do regije i od zemlje do zemlje: najveći je u Južnoj Americi, a najmanji na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.

Žene većinom pokreću obrte

Statistiku o ženskom poduzetništvu u Hrvatskoj ipak popravljaju obrti u vlasništvu ljepšeg spola. Stručnjaci to objašnjavaju jednostavnošću otvaranja i zatvaranja obrta, ali i mogućnošću da žene poslovanje obrta prilagode ostalim svojim obvezama.

“Većina žena koje pokreću vlastiti posao zapravo otvara obrte jer im to omogućuje fleksibilnost. Naime, mnoge od njih otvaraju obrte uz posao koji rade, što im omogućuje da se poslovanjem obrta bave u slobodno vrijeme i da svoje poslovne obveze usklade s obiteljskim obvezama“, ističe za nacional.hr Jasna Vuk, porezna stručnjakinja i predavačica na RRIF Učilištu za poduzetništvo.

To se, dodaje, posebno odnosi na obrte za pružanje intelektualnih usluga, kod kojih ni nema klasičnog radnog vremena.

Tradicionalno društvo

Na pitanje zašto se u Hrvatskoj razmjerno malo žena odlučuje za poduzetništvo, ali i zašto ih je malo u upravljačkim strukturama tvrtki, naša sugovornica odgovara da živimo u tradicionalnom društvu u kojem je ženama teže uspinjati se po hijerarhijskoj ljestvici nego muškarcima.

Osim toga, dodaje, žene su više nego muškarci okrenute svakodnevnoj brizi o kućanstvu, a te je obveze prilično teško spojiti s izazovima koje nosi svijet biznisa.

Najviše poduzetnica i obrtnica u Zagrebu i drugim većim gradovima

Ipak, pomaka posljednjih godina ima. Doduše, taj je napredak izraženiji u većim urbanim sredinama nego u manjim ruralnim, ali svakako postoji.

Tako podaci HGK pokazuju da su žene u Zagrebu vlasnice 22,4 posto tvrtki, što je nešto iznad državnog prosjeka od 21,4 posto. U Zagrebu je gotovo četvrtina, odnosno 23,3 posto, svih žena obrtnica u Hrvatskoj: ukupno 11.521 obrta u metropoli, od ukupno 49.543 u Hrvatskoj, u vlasništvu je žena.

Žene su u biznisu iznadprosječno zastupljene i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, posebno u samom Splitu.

Biznise uglavnom pokreću u sektoru usluga

Najviše poduzetnica je u područjima stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, čak 30,9 posto, pokazuju podaci HGK. No, gotovo isto toliko ih je i u sektoru trgovine. Ima ih i u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu.

Ipak, može se reći da se žene tradicionalno odlučuju na pokretanje biznisa u sektoru usluga. U tu kategoriju spadaju, primjerice, frizerski i kozmetički saloni, ali i marketing, odnosi s javnošću i konzultantske usluge.

Niži porezi za žensko poduzetništvo?

Unatoč napretku, nije mali broj onih koji smatraju da bi država trebala agilnije potaknuti uključivanje žena u svijet biznisa, posebno putem poreznih mjera.

“Trebalo bi razmisliti o poreznim olakšicama kako bi se žene više potaklo da osnivaju obrte i tvrtke. No kod takvih mjera treba bi biti na oprezu kako one ne bi bile diskriminatorne“, zaključuje Vuk.

SAMOZAPOŠLJAVANJE Spas za nezaposlene. Pokrenite biznis uz potpore, ovo su prednosti i nedostaci