Prvi put od 2000. godine broj zaposlenih u trgovini premašio je broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), prema kojima je u sektoru trgovine krajem kolovoza radilo gotovo 230.000 ljudi, što je 1200 radnika više nego u prerađivačkoj industriji koja broji 228.716 zaposlenih.

Pritom se broj zaposlenih u trgovini (uključujući popravak motornih vozila i motocikala) blago povećao 0,2 posto u odnosu na kolovoz prošle godine, dok je broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji istodobno pao 3,4 posto, a pad broja zaposlenih bilježi devet od ukupno 19 gospodarskih djelatnosti, pri čemu najveći pad od 4,6 posto bilježe poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, a odmah ih slijedi prerađivačka industrija sa spomenutim padom od 3,4 posto, piše Novi list.

‘Po broju noćenja smo na razini 1980-ih godina, a industrija nam je na razini 1960-ih’

“Hrvatska ekonomija je pretežito ekonomija trećeg ekonomskog sektora, u koji spadaju trgovina i ostale uslužne djelatnosti, pa bi se na temelju najnovijih statističkih podataka moglo zaključiti da se hrvatsko gospodarstvo strukturira kao razvijena ekonomija”, navodi ekonomski analitičar Damir Novotny.

Ipak, dodaje da je produktivnost hrvatske industrije i poljoprivrede jako niska, a na turizmu, trgovini i osobnoj potrošnji se, kaže, ne može živjeti. Moramo stvarati novu vrijednost u poljoprivredno-prerađivačkom i industrijsko-prerađivačkom sektoru, a ne samo u trećem sektoru djelatnosti, ističe Novotny.

GDJE JE INDUSTRIJA? Hrvatska najavljuje vojnu proizvodnju, a jedva isporučuje brodove vlastitoj mornarici

“Dosadašnje vladine politike su utjecale na to da se ekonomija deindustrijalizira. Treba nam nova industrijalizacija, ali ne na način oživljavanja starih velikih pogona, poput sisačke Željezare, potrebni su nam mali robotizirani pogoni koji će otvarati nova radna mjesta u sklopu industrijalizacije 4.0. Vladine politike bile su usmjerene prema jačanju turizma i potrošnje što je najjednostavniji način povećavanja prihoda u proračunu, a i privatnici će nešto zaraditi, no to dugoročno nije održivo. Po broju noćenja turista smo na razini 80-ih godina prošlog stoljeća, a industrija nam je na razini 60-ih godina“, objašnjava Novotny i navodi da je rast zaposlenih u trgovini upravo posljedica rasta domaće i turističke potrošnje.

‘Vlada iskoristila inflaciju kao dodatni porez za punjenje proračuna’

Domaća potrošnja je nagli rast ostvarila ponajprije rastom plaća u javnom sektoru, podsjeća Novotny, a Vlada je iskoristila inflaciju kao “dodatni porez“, odnosno dodatna sredstva u proračunu, kako bi omogućila rast plaća koji je napuhan, nije organski i ne temelji se na produktivnosti javnog sektora.

“Glavni problem je što javne politike nisu poticale privatno poduzetništvo, a privatnike još uvijek promatramo kao neprijatelje društva”, navodi Novotny.

Broj nezaposlenih opet raste

Osim poljoprivrede i prerađivačke industrije, pad broja zaposlenih za više od jedan posto bilježe i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti za 2,5 posto, zatim administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti za 2,1 posto, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, to jest ugostiteljstvo i turizam, za 1,6 posto, te djelatnosti rudarstva i vađenja za 1,3 posto u odnosu na kolovoz prošle godine.

Zbog nastavka dugoročnog trenda prelaska s teške industrije na uslužnu ekonomiju, i ostale uslužne djelatnosti bilježe rast broja zaposlenih, pa je tako broj zaposlenih u obrazovanju veći 6,9 posto, a u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi 3,2 posto u odnosu na lanjski kolovoz. S druge strane, već krajem kolovoza zabilježen je rast broja nezaposlenih u odnosu na srpanj, što se objašnjava završetkom glavnog dijela turističke sezone. Broj nezaposlenih krajem kolovoza iznosio je 75.495, što je za 2312 osoba ili 3,2 posto više nego u srpnju. Time je i stopa nezaposlenosti blago porasla sa srpanjskih četiri na 4,1 posto u kolovozu.

Pada i broj zaposlenih

“U skladu s uobičajenim sezonskim obrascem, već u rujnu možemo očekivati promatranu stopu na nešto nižim razinama uslijed zapošljavanja u obrazovanju zbog početka nove školske godine”, navodi analitičar Petar Bejuk u RBA analizama.

Ipak, u odnosu na kolovoz prošle godine, broj nezaposlenih je manji 14 posto, a u RBA analizama pritom navode da iako broj zaposlenih i dalje raste, dinamika rasta je usporila. Tako je od siječnja do kolovoza 2025. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine broj ukupno zaposlenih porastao 1,1 posto. a usporedbe radi, tijekom 2024. prosječna stopa rasta iznosila je 3,4 posto, a godinu prije 2,7 posto.

Ukupno je u Hrvatskoj krajem kolovoza bilo 1.768.981 zaposlenih, što je 1962 manje nego mjesec dana ranije, odnosno pad od 0,1 posto. Broj nezaposlenih porastao je na 75.495, što je rast od 3,2 posto u odnosu na srpanj, piše Novi list.

TURISTIČKA SEZONA Stigli novi podaci, samo jedna jadranska županija u plusu po noćenjima