Nadam se da će premijer Andrej Plenković i predsjednik Republike Zoran Milanović osvijestiti da hrvatski građani očekuju suradnju i zajedničku poruku sigurnosti i znanja kamo Hrvatska ide u okolnostima nove politike američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Europi i svijetu, izjavio je u srijedu za nacional.dev.aboutdream.io politolog, diplomat i dekan Fakulteta za međunarodne odnose i diplomaciju Libertas međunarodnog sveučilišta Ivan Grdešić.
Postupci predsjednika Trumpa “izazvali su osvještavanje slabosti nacionalnih država svugdje, pa i u Europi”, ocijenio je Grdešić dodajući kako su “europski lideri, ne samo u EU, nego i Velika Britanija i ostale europske države, politiku Donalda Trumpa razumjele kao potrebu za jačanjem samostalnosti i odustajanja od uvjerenja u bezuvjetnu zaštitu koju je SAD donedavno pružao Europi”, kazao je Grdešić.
Europa, po njegovom sudu, iz sadašnje situacije treba zaključiti da je nastupilo vrijeme u kojemu će transatlantsko savezništvo doći u pitanje svaki put kad američki interesi, kako ih tumači administracija predsjednika Trumpa, budu važniji od tog savezništva. “Na transatlantsko savezništvo više se ne može računati kao što se moglo još donedavno”, kazao je Grdešić.
Usprkos svijesti da se “oblikuje svijet koji bi Trump volio – Kina, Rusija Amerika”, Grdešić podsjeća da “Europa može biti velika sila ako ostvari političku volju da to i demonstrira”. “Potrebne su zajedničke politike sigurnosti, zajednička politika otpora u trgovinskom ratu koji je pred nama… Vidjeli smo na primjeru Brexita da organizirana i složna Europa može na kraj s takvim izazovom koji se, istina, čini malen s obzirom na ono što se sada događa. Ipak”, kazao je, “čini mi se da je Europa uspavani div koji se polako počinje buditi: Europa ima brojno i veliko stanovništvo i ogromnu ekonomiju koja može mnogo, pa i proizvesti te nesretne puške”, kazao je bivši hrvatski veleposlanik u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu.
‘DRAGI ZELENSKI, NISI SAM’ Europa poručuje da slobodni svijet treba novog vođu
Grdešić se slaže s ocjenom da se Europa našla u paradoksalnoj situaciji u kojoj se masovno naoružavanje počinje činiti jamstvom sigurnosti i slobode. “To je u neku ruku točno. S druge strane, naoružanje će možda proizvesti osjećaj sigurnosti, ali neće poboljšati naše živote. Važno je da taj europski napor bude učinkovit, koordiniran i zajednički, jer ne budu li silni troškovi za naoružavanje koordinirani, parcijalno će za sve države biti užasno skupi”, upozorio je Grdešić.
Dan uoči summita EU na kojemu će predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u četvrtak izložiti plan naoružavanja Europe težak gotovo osamsto milijardi eura, Grdešić naglašava kako taj plan treba koordinirano provoditi. “Pitanje je koliko su članice EU spremne da im zajedničko tijelo određuje što će nabavljati i kako će oblikovati svoju obrambenu politiku. Od toga smo još daleko. Najlakše je dati novac, ali to još nije rješenje problema”, upozorio je. “Riječ je o stvaranju situacije odvraćanja Rusije, premda ne mislim da je stanje baš takvo da će Rusija izvršiti invaziju na Njemačku i Poljsku”, kazao je Ivan Grdešić.
Istodobno, u Hrvatskoj postoji strateško razmimoilaženje Vlade i premijera, koji bezuvjetno podržavaju oružani otpor Ukrajine Rusiji, i predsjednika, koji otvoreno zagovara hrvatsku suzdržanost u tom ratu. Grdešić komentira kako se posljednjih dana u javnosti čini da se njihovi stavovi približavaju i stvara klima razgovora i koordinacije. “Nadamo se da će se to i ostvariti”, kazao je Grdešić dodajući kako bi premijer i predsjednik “prvo trebali dogovoriti temeljnu strategiju o tome što država u ovoj situaciji može i treba napraviti”. Po njegovom sudu, za tu strategiju “trebalo bi uzeti po nešto od oba stava, i od premijera i od predsjednika”. Od predsjednikovih stavova primjerice, smatra Grdešić, svakako bi trebalo uvažiti “svijest da se Rusiju ne može pobijediti, da smo u situaciji u u kojoj će međunarodno pravo i pravedan mir, nažalost, stradati kako bi se zaustavilo ljudsko stradanje na obje strane”.
PLENKOVIĆ ‘Čut ću se s Milanovićem, EU mora biti za pregovaračkim stolom o Ukrajini’
“Hrvatska mora odlučiti gdje je njezino mjesto, i gdje su njezini nacionalni interesi. Rješavanje te dileme ozbiljna je zadaća. Pred Plenkovićem i Milanovićem je da sa svojim ljudima sjednu i razmotre sve hrvatske potencijale i mogućnosti kako bi se moglo odlučiti što je Hrvatskoj potrebno u sljedećih pet godina”.
Nakon što predsjednik i premijer kroz predviđene mehanizme oblikuju tu politiku, ona treba biti predstavljena javnosti i Saboru, ondje raspravljena te usvojena kroz “neku vrstu rezolucije ili nacionalnog konsenzusa“. “Ne mora to biti puni konsenzus, ali može biti neka vrsta suglasnosti koja bi onemogućila potpuno polarizirane interpretacije sadašnje situacije”. Upitan vidi li naznake početka takvog dogovaranja, Grdešić je odgovorio kako “misli da će premijer i predsjednik osvijestiti kako građani u ovim okolnostima očekuju zajedničku aktivnost koja će dati poruku sigurnosti i znanja kamo Hrvatska ide i što može”. “Oni moraju razriješiti osjećaj da ne znamo gdje smo i što se s nama događa”, kazao je u izjavi za nacional.dev.aboutdream.io dekan Fakulteta za Međunarodne odnose i diplomaciju Libertas međunarodnog sveučilišta Ivan Grdešić, bivši hrvatski veleposlanik u SAD i Ujedinjenom kraljevstvu.
Komentari