Visoki politički izvor blizak Ministarstvu vanjskih poslova otkrio je koncem proteklog vikenda Nacionalu kako je postignut dodatni napredak u pregovorima hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića o kandidatima za popune ambasadorskih i konzularnih pozicija širom svijeta. Taj izvor izjavio je za Nacional kako predsjednik Milanović zasad traži pozicije za samo 22 od ukupno 90-ak pozicija na koje treba imenovati nove ambasadore i konzule. Spomenuti izvor navodi kako Milanović od navedena 22 kandidata njih polovicu osobno ne poznaje, nego ih predlaže isključivo temeljem njihovih kvalifikacija, dok ni za preostalu polovicu ključni razlozi nisu osobne preferencije Zorana Milanovića.

No to ne znači da su sve pozicije usuglašene. Isti izvor navodi kako su pregovori u tijeku i da oko nekih imenovanja postoje prijepori i suzdržanost. Među njima izdvajaju Josipa Buljevića, bivšeg ravnatelja SOA-e koji je diplomatsku karijeru započeo kao konzul u Los Angelesu, pa se jedno vrijeme vratio u politiku te potom opet otišao u diplomaciju kao ambasador u Finskoj. Za Buljevića se tvrdi kako priželjkuje imenovanje na Kosovo, ali da to zasad nije usuglašeno.

Ako je to točno, bio bi to značajan zaokret Zorana Milanovića koji je ranije zahtijevao da on bude taj koji će predložiti polovicu kandidata. Neki diplomatski izvori čak tvrde da je Milanović za tu temu izgubio interes, dok se u pojedinim njemu bliskim krugovima smatra da će to popuštanje Milanović naplatiti ‘’negdje drugdje’’.

Nakon višegodišnjeg zastoja zbog naglašenih osobnih animoziteta Milanovića i Plenkovića, proces pregovora u konkretniju fazu ušao je koncem lipnja, kada je Plenković izjavio da je proces izbora kandidata za veleposlanike pri kraju i da će uskoro uslijediti konzultacije s predsjednikom države.

“Ministarstvo vanjskih poslova je uputilo poziv na iskaz interesa ljudima unutar sustava koji su iskazali svoje ambicije i sada se te ambicije i preferencije usklađuju s onim što je realno i taj je proces koliko vidim pri kraju. Nakon toga uslijedit će konzultacije s predsjednikom oko finalnog dogovora”, rekao je Plenković koncem lipnja po dolasku na samit EU-a.

Dan prije toga Milanović je u Haagu optužio Plenkovića za petogodišnju “opstrukciju” rotacije veleposlanika. Rekao je da će o veleposlanicima odluku donijeti Plenković, a da će on vjerojatno potvrditi imenovanja kandidata koje predloži Ministarstvo, osim ako mu nisu “baš neprihvatljivi”.

Plenković je s druge strane izjavio da je upravo Milanović blokirao normalnu rotaciju u diplomatskim predstavništvima.

“Podsjetit ću vas da je cijelu stvar blokirao Milanović u rujnu 2020. kada mu je dostavljen inicijalni, a ne formalni prijedlog, tadašnje liste veleposlanika, koju je on s gnušanjem odbio i tražio da on predloži polovicu kandidata. Takva praksa nikada nije bila primijenjena niti će biti primijenjena u budućnosti”, rekao je tada Plenković.

Ako Milanović doista odustaje od polovice svojih kandidata, Plenković će biti u pravu kada tvrdi da takva praksa neće biti primijenjena u budućnosti.